Autobusi puni turista često satima stoje u mraku i kilometarskoj koloni pokušavajući doći do bosanskog Nacionalnog parka Una, zbog spuštene rampe između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, koja je prikladnija kontrolnom punktu s početka prošlog stoljeća.
Vlasti BiH 23 godine rade na spajanju montažnog kontejnera na elektromrežu, vodovod, kanalizaciju i fiksni internet na prijelazu Ripač na sjeverozapadu zemlje.
Na Užljebiću, s hrvatske strane, hvale se modernim objektom izgrađenim po standardima Europske unije.
"Cesta do Ripča je OK, magistrala, ali taj tamo prijelaz baš jadno izgleda. Želimo razvijati turizam, ljudi koji su umorni od vrućina i 'žara' cijena na Jadranu nam žele doći i vidjeti ovu netaknutu ljepotu u našem Nacionalnom parku, a eto kakva su nam ulazna vrata", kazao je za Radio Slobodna Evropa Emir koji vodi rafting klub na rijeci Uni.
Bosanski graničari i carinici su se od otvaranja međunarodnoga graničnog prijelaza u junu 2002. godine oslanjali isključivo na benzinski agregat.
U julu 2021. godine dobili su manje solarne panele – investicija vrijedna oko 15.000 eura.
Ako agregat noću zakaže, turistički autobusi i automobili gomilaju se jedan za drugim ili se okreću prema sjeveru i drugom, 50-ak kilometara udaljenom prijelazu Izačić, čuvenom po kilometarskim kolonama u oba smjera u bilo koje doba godine.
Granični policajci i carinici rade u gotovo nikakvim uvjetima. Toalet nema "mokri čvor" i koriste vodu iz cisterne - do prvih zimskih minusa.
"Kad je jaka naoblaka, palimo agregat. Dešavalo se i da stane agregat i onda nam čitači pasoša ne rade pa vršimo graničnu kontrolu samo uvidom u dokumente", kazao je za RSE jedan graničar, koji je tražio da mu se ne objavljuje ime jer nema ovlaštenje za davanje izjava.
Zašto je problem dovesti struju?
Granični prijelaz Ripač u Bosni i Užljebić u Hrvatskoj otprilike su jednako udaljeni od najbližih istoimenih sela.
Iz Uprave za neizravno oporezivanje (UINO) BiH, koja je nadležna za prikupljanje carina i upravlja graničnim objektima, kazali su za RSE da su se obraćali nadležnoj Elektroprivredi BiH.
"Zbog visokih troškova i udaljenosti prvog mogućeg priključka od nekoliko kilometara realizacija je bila odgođena", naveli su iz UINO-a BiH za RSE.
Obraćali su se i Hrvatskoj elektroprivredi, zbog blizine njihove elektromreže, ali propisi u Hrvatskoj ne dozvoljavaju priključivanje novih objekata van hrvatskih državnih granica.
Iz UINO-a BiH kažu kako je ponovno "pokrenut proces adaptacije prijelaza, koji uključuje i poboljšanje snabdijevanja električnom energijom".
Iz Elektrodistribucije u Bihaću su za RSE kazali da je potrebno izgraditi trafostanicu i srednjenaponski vod "odgovarajuće dužine" i da troškove dijele Elektroprivreda BiH i podnositelj zahtjeva, u ovom slučaju UINO BiH.
Napominju da su 2011. godine izdali elektroenergetsku suglasnost za priključenje objekata na granici i dostavili prijedlog ugovora o međusobnim odnosima i financiranju izgradnje.
"Međutim, ugovori nisu potpisani niti je realizirana uplata potrebna za pokretanje procesa izgradnje priključka", naveli su u odgovoru za RSE iz Elektrodistribucije u Bihaću.
Dalje kažu da je uvjet za priključenje na elektromrežu da korisnik podnese zvaničan zahtjev za izdavanje prethodne elektroenergetske suglasnosti.
"Do danas, takav zahtjev nije zaprimljen", kazali su za RSE iz Elektrodistribucije.
Koliko bi sve to koštalo nisu odgovorili ni iz UINO niti iz Elektroprivrede BiH.
Sa strujom bi na ovaj granični prijelaz trebalo dovesti i fiksni telefon i internet, budući da se trenutno za komunikaciju, povezivanje računala i pasošku kontrolu koriste mobiteli.
Rampa za turiste
Mještani kažu da tim putem idu većinom prema Zadru i Splitu i Jadranskom moru, da ne moraju kružiti oko Plitvičkih jezera i koristiti autoput koji spaja kopnenu Hrvatsku i Dalmaciju.
"Išao sam par puta na taj granični prijelaz. On je i smiješan i žalostan. Ima jedan kontejner. Ali narod prelazi. Neki dan sam prolazio i sreo sam dva autobusa hrvatskih registracija", pojašnjava za RSE Esad koji se bavio iznajmljivanjem obližnje vikendice turistima.
Kao jedan od najvećih problema za razvoj turizma vidi granične prijelaze jer ljudi najčešće idu na Izačić i Maljevac gdje, kaže, nema dovoljno otvorenih traka i stvaraju se gužve.
Turisti koji dođu u Dalmaciju, pojašnjava Esad, najčešće iz Splita i Zadra idu na Plitvička jezera, odakle dođu u BiH i Bihać, obiđu i Nacionalni park Una, Štrbački buk, Japodske otoke i idu prema jugu sve do Krupe.
"Najviše Hrvatska, Slovenija i Srbija. Bude tu i Kineza i Arapa, dolaze nam Austrijanci, Česi, Mađari, Šveđani, dolazili su nam i iz Finske. Mi radimo aktivne odmore, team building, imamo rafting, paintball…", kaže za RSE Emir koji vodi ovaj posao.
Cesta do ulaza u Nacionalni park Una bila je makadamska, ali se trenutno asfaltira i trebala bi biti spremna do početka ljetne turističke sezone.
"Ogroman je porast broja turista. Ja još nisam otvorio booking za ovo ljeto, a popunjen sam 70 posto. Nama je glavni adut porast nameta na privatni smještaj u Hrvatskoj. Imali smo goste koji se pokupe sa mora, dođu kod nas i prelijepo im je. Što se tiče domaćih gostiju - nama su i naše cijene previsoke", kaže Emir koji osim raftinga vodi i privatni smještaj kraj rijeke Une.
Noćenje s doručkom u prosjeku košta oko 35 eura po osobi, rafting na Uni, kroz nacionalni park, košta oko 50 eura, a ako gosti žele organizira se roštilj, muzika, streličarstvo, ovisno o želji gostiju.
Je li bliža Tirana ili Ljubljana
Bihać i Unsko-sanski kanton graniče s Hrvatskom i Europskom unijom, glavnim izvoznim i uvoznim tržište za privrednike iz Bosne i Hercegovine.
"Dešavalo se da naša dva kamiona krenu u isto vrijeme iz Cazina, jedan za Sloveniju, drugi za Albaniju. Onaj za Albaniju stigne na odredište, a drugi je tek prešao hrvatsku granicu", kaže za RSE Emir Bajrić, vozač kamiona i suvlasnik prijevozničke kompanije iz ovog grada.
Na izlazu na Izačiću ili Velikoj Kladuši, kaže, kamioni u prosjeku čekaju šest, a na ulazu u BiH tri sata.
"Za male aute puste dvije trake, treća je za kamione. Vikendom naiđe puno autobusa i onda i njih ubace ispred kamiona i dodatno opterete teretni saobraćaj", dodaje Bajrić.
Jasmin Emrić, državni zastupnik, kazao je za RSE da su prije desetak godina tražili rekonstrukciju i proširenje graničnih prijelaza u Bosanskoj Krajini.
Sve je, kaže, ostalo na razgovorima "dok se godinama ova nesnošljiva situacija na granicama samo promatra".
On kaže da je kao zastupnik dolazi iz Bužima, zapadnobosanskog grada 50-ak kilometara od granice s Hrvatskom, pokrenuo pitanje prekategorizacije graničnih prijelaza u Krajini 2016. godine kako bi barem putnici lakše prelazili.
Tu inicijativu je usvojio Predstavnički dom državnog parlamenta, nakon čega je Vijeće ministara BiH zadužilo Upravu za indirektno oporezivanje BiH da se pristupi prekategorizaciji više prijelaza, u dogovoru s hrvatskom stranom.
"Do danas ništa nije urađeno", kazao je Emrić.
Ukupna granica BiH duga je oko 1.550 kilometara, od čega je kopnena duga oko 905, riječna oko 625 i morska dvadesetak kilometara.
BiH ima 86 graničnih prijelaza, od kojih je 58 međunarodnih dok je 28 prijelaza namijenjeno lokalnim mještanima za pogranični promet, koji mogu imati i posebne propusnice.
