Predsednik Hrvatske Ivo Josipović je početkom ove nedelje najavio da će Zagreb pozvati sve zemlje regiona da sklope specijalne međudržavne sporazume po uzoru na princip Evropskog naloga za hapšenje.
"Pitanje borbe protiv organizovanog kriminala je vrlo važno, jer su u prošlosti kriminalci mnogo bolje sarađivali među sobom nego države u regionu. I to je bilo loše po celi region", rekao je Josipović.
Šta je Evropski nalog za hapšenje, kada je ustanovljen i od kada se primenjuje u Evropi, da li je to dobar model i za Balkan?
Evropski nalog za hapšenje je pravni institut donet 1999. godine, a primenjuje se u zemljama EU od 2004. Članice EU opredelile su se da unaprede saradnju u međusobnom izručivanju kriminalaca, objašnjava Zijad Bećirović, direktor Međunaordnog instituta za bliskoistočna i balkanska pitanja sa centralom u Ljubljani, zbog toga što se na teritoriji EU događalo ono što se već godinama događa i na samom Balkanu, a to je “da su kriminalne strukture iz različitih država bolje saradjivale nego same države.”
Usvajanjem Evropskog naloga za hapšenje, uz još druge važne dokumente o međusobnoj saradnji pravosudnih organa, EU je poslala važnu poruku organizovanom kriminalu:
“Da neće imati mira ni u jednoj državi i da će države uspostaviti, u najmanju ruku, isti nivo saradnje koji imaju kriminalci.”
Sve zemlje EU, prema važećem Evropskom nalogu, imaju obavezu da predaju optuženog za kriminal zemlji na kojoj je delo počinjeno, objašnjava Vidan Hadžividanović sa Unuverziteta u Notingemu i dodaje:
“Gde god da je državljanin, bilo koje zemlje EU, on će odgovarati na teritoriji članice na kojoj je delo izvršeno. To je ideja.”
Osuđenik, prema evropskim pravilima, može tražiti da kaznu izdržava u zatvoru svoje zemlje. Šta je bio najvidljiviji efekat primene Evropskog naloga za hapšenje pitali smo našeg sagovornika.
“Najveći pomak se dogodio u skraćenju vremena od podnošenja zahteva za ekstradiciju do same ekstradicije”, rekao je Hadžividanović.
Preciznije, vreme izručivanja optuženih je skraćeno sa devet meseci na samo 45 dana.
Spremnost na saradnju
Kakva bi prednost bila primene sličnog principa multilateralnog dogovora zemalja balkanskog regiona, ako bi inicijativa hrvatskog predsednika bila prihaveća?
Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočna i balkanska pitanja iz Ljubljane, kaže:
“Pošto se Evropski nalog za hapšenje ne može primeniti za države Balkane zbog reciprociteta, važna je inicijativa predsednika Josipovića da se to uredi u samoj regiji. Da dobijemo neku vrstu Balkanskog naloga za hapšenje koji će umnogome olakšati i procesuiranje teških krivičnih dela organizovanog kriminala i korupcije ali i ratnih zločina.“
Naš sagovornik smatra da bi prihvatanje ove inicijative predstavljalo najznačajaniji iskorak od prestanka ratova na Balkanu do danas.
“Bio bi to najznačajniji sporazum koji bi olakšao delovanje pravosudnog sistema, relaksirao bi političku scenu u regionu, jer oni koji treba da odgovaraju za najteža krivična dela bili bi procesuriani, pošteno suđeni. A političari bi trebalo da se bave političkim temama. Da dođe do raskidanja veze između kriminala i politike, prisutne od nastanka država zapadnog Balkana, politizacije kriminala i kriminalizacije politike. “
Balkanski nalog za hapšenje važio bi, kao i evropski, ne samo za organzovani kriminal, već i za ratne zločine.
“U EU, posle genocida u Ruandi 1994. godine, sastavni deo evropske legislative su i mehanizmi koji važe za procesuiranje ratnih zločina. Tako da bi oni morali biti sastavni dio i Balkanskog naloga“, smatra Bećirović.
U balkanskim zemljama na različite načine je regulisana ekstradicija. BIH i Crna Gora po Ustavu ne mogu da izruče svoje građane, Srbija je prva u regionu promenila takvo ustavno ograničenje, a Hrvatska je to učinila prošle nedelje.
Međusobne bilateralne sporazume o ekstradiciji su najavile Hrvatska i Srbija, Beograd i Sarajevo imaju od početka ove godine sporazum ali ne o ekstradiciji već o ustupanju dokaza i izdržavanju kazni osuđenika. Ako se usvoji inicijativa hrvatskog predsednika, mogao bi da nestane još jedan raj za kriminalce sa evropske mape.
"Pitanje borbe protiv organizovanog kriminala je vrlo važno, jer su u prošlosti kriminalci mnogo bolje sarađivali među sobom nego države u regionu. I to je bilo loše po celi region", rekao je Josipović.
Šta je Evropski nalog za hapšenje, kada je ustanovljen i od kada se primenjuje u Evropi, da li je to dobar model i za Balkan?
Evropski nalog za hapšenje je pravni institut donet 1999. godine, a primenjuje se u zemljama EU od 2004. Članice EU opredelile su se da unaprede saradnju u međusobnom izručivanju kriminalaca.
Evropski nalog za hapšenje je pravni institut donet 1999. godine, a primenjuje se u zemljama EU od 2004. Članice EU opredelile su se da unaprede saradnju u međusobnom izručivanju kriminalaca, objašnjava Zijad Bećirović, direktor Međunaordnog instituta za bliskoistočna i balkanska pitanja sa centralom u Ljubljani, zbog toga što se na teritoriji EU događalo ono što se već godinama događa i na samom Balkanu, a to je “da su kriminalne strukture iz različitih država bolje saradjivale nego same države.”
Usvajanjem Evropskog naloga za hapšenje, uz još druge važne dokumente o međusobnoj saradnji pravosudnih organa, EU je poslala važnu poruku organizovanom kriminalu:
“Da neće imati mira ni u jednoj državi i da će države uspostaviti, u najmanju ruku, isti nivo saradnje koji imaju kriminalci.”
Sve zemlje EU, prema važećem Evropskom nalogu, imaju obavezu da predaju optuženog za kriminal zemlji na kojoj je delo počinjeno, objašnjava Vidan Hadžividanović sa Unuverziteta u Notingemu i dodaje:
“Gde god da je državljanin, bilo koje zemlje EU, on će odgovarati na teritoriji članice na kojoj je delo izvršeno. To je ideja.”
Osuđenik, prema evropskim pravilima, može tražiti da kaznu izdržava u zatvoru svoje zemlje. Šta je bio najvidljiviji efekat primene Evropskog naloga za hapšenje pitali smo našeg sagovornika.
“Najveći pomak se dogodio u skraćenju vremena od podnošenja zahteva za ekstradiciju do same ekstradicije”, rekao je Hadžividanović.
Preciznije, vreme izručivanja optuženih je skraćeno sa devet meseci na samo 45 dana.
Spremnost na saradnju
Kakva bi prednost bila primene sličnog principa multilateralnog dogovora zemalja balkanskog regiona, ako bi inicijativa hrvatskog predsednika bila prihaveća?
Pošto se Evropski nalog za hapšenje ne može primeniti za države Balkane zbog reciprociteta, važna je inicijativa predsednika Josipovića da se to uredi u samoj regiji.
Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočna i balkanska pitanja iz Ljubljane, kaže:
“Pošto se Evropski nalog za hapšenje ne može primeniti za države Balkane zbog reciprociteta, važna je inicijativa predsednika Josipovića da se to uredi u samoj regiji. Da dobijemo neku vrstu Balkanskog naloga za hapšenje koji će umnogome olakšati i procesuiranje teških krivičnih dela organizovanog kriminala i korupcije ali i ratnih zločina.“
Naš sagovornik smatra da bi prihvatanje ove inicijative predstavljalo najznačajaniji iskorak od prestanka ratova na Balkanu do danas.
“Bio bi to najznačajniji sporazum koji bi olakšao delovanje pravosudnog sistema, relaksirao bi političku scenu u regionu, jer oni koji treba da odgovaraju za najteža krivična dela bili bi procesuriani, pošteno suđeni. A političari bi trebalo da se bave političkim temama. Da dođe do raskidanja veze između kriminala i politike, prisutne od nastanka država zapadnog Balkana, politizacije kriminala i kriminalizacije politike. “
Balkanski nalog za hapšenje važio bi, kao i evropski, ne samo za organzovani kriminal, već i za ratne zločine.
“U EU, posle genocida u Ruandi 1994. godine, sastavni deo evropske legislative su i mehanizmi koji važe za procesuiranje ratnih zločina. Tako da bi oni morali biti sastavni dio i Balkanskog naloga“, smatra Bećirović.
U balkanskim zemljama na različite načine je regulisana ekstradicija. BIH i Crna Gora po Ustavu ne mogu da izruče svoje građane, Srbija je prva u regionu promenila takvo ustavno ograničenje, a Hrvatska je to učinila prošle nedelje.
Međusobne bilateralne sporazume o ekstradiciji su najavile Hrvatska i Srbija, Beograd i Sarajevo imaju od početka ove godine sporazum ali ne o ekstradiciji već o ustupanju dokaza i izdržavanju kazni osuđenika. Ako se usvoji inicijativa hrvatskog predsednika, mogao bi da nestane još jedan raj za kriminalce sa evropske mape.