U nastavku iznošenja završnih riječi na suđenju trojici hrvatskih generala Anti Gotovini, Mladenu Markaču i Ivanu Čermaku tužiteljstvo je pobijalo zaključke obrane, pogotovo onaj kako nije bilo udruženog zločinačkog poduhvata sa ciljom protjerivanja srpskog stanovništva sa šireg kninskog područja za vrijeme i nakon akcije Oluja 1995. godine.
Prema haškom tužitelju Alanu Tiegeru, sva trojica optuženih su zataškavali palež i razaranje diljem bivše takozvane Krajine. Hrvatske vlasti su se, ustvrdilo je tužiteljstvo, obilno koristile negiranjem zločina i psihološkim operacijama zataškavanja. Kao primjer spomenuta je zabrana pristupa novinarima te laganje kako su palež po mjestima Grahovo i Glamoč izazvale fosforne granate, a ne hrvatski vojnici.
„I general Gotovina je naredio da se putem kurira javi da su Glamoč i Grahovo gađani fosfornim granatama kako bi se objasnilo razaranje, za slučaj da novinari za to ipak nekako saznaju“, ustvrdio je tužitelj.
Tužiteljstvo je podsjetilo na svjedočenja civila i UN-ovih promatrača koja bi trebala potvrditi tezu kako su napadi hrvatskih snaga bili usmjereni i na civilne mete kako bi se srpsko stanovništvo natjeralo u bijeg. Tužitelj Tieger se ponovno osvrnuo i na navodni sastanak na otočju Brijoni kojeg je vodio bivši hrvatski predsjednik Franjo Tuđman.
„Na kojem je rečeno da je važno da se granatiranjem postigne bijeg civila. Kada se koristi oružje kojim se u datim okolnostima ne može raditi razlika civilnih i vojnih ciljeva....Kada je vrhovni zapovjednik oružanih snaga osoba koja zastupa ideju da previše Srba predstavlja opasnost za stabilnost nacije. Kada se kasnije poduzimaju koraci da se tim ljudima onemogući povratak... Onda je najjednostavnije objašnjenje što se zapravo dogodilo zapravo sasvim jasno“, zaključio je Tieger.
Obrana: Udruženi zločinački poduhvat izmišljotina
Nakon replike tužiteljstva na završne riječi obrane, i braniteljski timovi su iznijeli i svoju dodatnu repliku na zaključne stavove suprotne strane. Obrana koja je zatražila oslobađajuće presude za svoje klijente ustvrdila je kako su generali poduzeli sve mjere kako bi se zločini spriječili te kako je teza tužiteljstva o udruženom zločinačkom poduhvatu izmišljotina.
„General Gotovina nije želio ništa zataškati i to je izmišljotina“, izjavio je njegov odvjetnik Luka Mišetić.
„Tvrditi da to što general Gotovina nije želio prisustvo medija u Grahovu 2.8.?....to što nije htio otvoriti vrata medijima u ratnoj zoni svakako nije sporna odluka koju može donijeti jedan zapovjednik. I ja smatram da je to jedna uobičajena odluka koja se donosi neposredno uoči borbe“, objasnio je Mišetić.
Prema dosadašnjoj praksi suda, presuda glavnom zapovjedniku Olujom Gotovini, upravitelju kninskog područja Čermaku, te zapovjedniku Specijalne policije Markaču, očekuje se najranije do kraja godine, a najkasnije na proljeće 2011.
Gotovina je uhićen 7. prosinca 2005. na Kanarima i odmah prebačen u haški pritvor u Scheveningenu gdje je dočekao početak suđenja. Generali Čermak i Markač dobrovoljno su se predali 2004. a iste godine pušteni su da čekaju početak suđenja na slobodi. No Čermak je kratkotrajno zadržan u pritvoru prije godinu dana zbog kršenja uvjeta boravka na privremenoj slobodi kao i Markač krajem prošle godine također zbog kršenja uvjeta boravka na privremenoj slobodi.
Suđenje je počelo 11. ožujka 2008. i završilo 11. lipnja ove godine. Tijekom ukupno 303 dana suđenja svjedočio je 81 svjedok Tužiteljstva i 57 svjedoka obrane (25 za Gotovinu, 19 za Čermaka i 13 za Markača). Saslušano je sedam svjedoka Vijeća.
U završnom podnesku, Tužiteljstvo je predložilo kazne od 27 godine zatvora za Gotovinu, 23 godine za Markača i 17 godina za Čermaka.
*****
O završnici suđenja hrvatskim generalima, ukoliko vas zanima, možete pročitati i u tekstovima:
Obrana generala Gotovine odbacuje teze tužiteljstva
Tužiteljstvo u Hagu: "Oluju" pratio zločinački poduhvat
Prema haškom tužitelju Alanu Tiegeru, sva trojica optuženih su zataškavali palež i razaranje diljem bivše takozvane Krajine. Hrvatske vlasti su se, ustvrdilo je tužiteljstvo, obilno koristile negiranjem zločina i psihološkim operacijama zataškavanja. Kao primjer spomenuta je zabrana pristupa novinarima te laganje kako su palež po mjestima Grahovo i Glamoč izazvale fosforne granate, a ne hrvatski vojnici.
„I general Gotovina je naredio da se putem kurira javi da su Glamoč i Grahovo gađani fosfornim granatama kako bi se objasnilo razaranje, za slučaj da novinari za to ipak nekako saznaju“, ustvrdio je tužitelj.
Tužiteljstvo je podsjetilo na svjedočenja civila i UN-ovih promatrača koja bi trebala potvrditi tezu kako su napadi hrvatskih snaga bili usmjereni i na civilne mete kako bi se srpsko stanovništvo natjeralo u bijeg. Tužitelj Tieger se ponovno osvrnuo i na navodni sastanak na otočju Brijoni kojeg je vodio bivši hrvatski predsjednik Franjo Tuđman.
„Na kojem je rečeno da je važno da se granatiranjem postigne bijeg civila. Kada se koristi oružje kojim se u datim okolnostima ne može raditi razlika civilnih i vojnih ciljeva....Kada je vrhovni zapovjednik oružanih snaga osoba koja zastupa ideju da previše Srba predstavlja opasnost za stabilnost nacije. Kada se kasnije poduzimaju koraci da se tim ljudima onemogući povratak... Onda je najjednostavnije objašnjenje što se zapravo dogodilo zapravo sasvim jasno“, zaključio je Tieger.
Obrana: Udruženi zločinački poduhvat izmišljotina
Nakon replike tužiteljstva na završne riječi obrane, i braniteljski timovi su iznijeli i svoju dodatnu repliku na zaključne stavove suprotne strane. Obrana koja je zatražila oslobađajuće presude za svoje klijente ustvrdila je kako su generali poduzeli sve mjere kako bi se zločini spriječili te kako je teza tužiteljstva o udruženom zločinačkom poduhvatu izmišljotina.
„General Gotovina nije želio ništa zataškati i to je izmišljotina“, izjavio je njegov odvjetnik Luka Mišetić.
„Tvrditi da to što general Gotovina nije želio prisustvo medija u Grahovu 2.8.?....to što nije htio otvoriti vrata medijima u ratnoj zoni svakako nije sporna odluka koju može donijeti jedan zapovjednik. I ja smatram da je to jedna uobičajena odluka koja se donosi neposredno uoči borbe“, objasnio je Mišetić.
Prema dosadašnjoj praksi suda, presuda glavnom zapovjedniku Olujom Gotovini, upravitelju kninskog područja Čermaku, te zapovjedniku Specijalne policije Markaču, očekuje se najranije do kraja godine, a najkasnije na proljeće 2011.
Gotovina je uhićen 7. prosinca 2005. na Kanarima i odmah prebačen u haški pritvor u Scheveningenu gdje je dočekao početak suđenja. Generali Čermak i Markač dobrovoljno su se predali 2004. a iste godine pušteni su da čekaju početak suđenja na slobodi. No Čermak je kratkotrajno zadržan u pritvoru prije godinu dana zbog kršenja uvjeta boravka na privremenoj slobodi kao i Markač krajem prošle godine također zbog kršenja uvjeta boravka na privremenoj slobodi.
Suđenje je počelo 11. ožujka 2008. i završilo 11. lipnja ove godine. Tijekom ukupno 303 dana suđenja svjedočio je 81 svjedok Tužiteljstva i 57 svjedoka obrane (25 za Gotovinu, 19 za Čermaka i 13 za Markača). Saslušano je sedam svjedoka Vijeća.
U završnom podnesku, Tužiteljstvo je predložilo kazne od 27 godine zatvora za Gotovinu, 23 godine za Markača i 17 godina za Čermaka.
*****
O završnici suđenja hrvatskim generalima, ukoliko vas zanima, možete pročitati i u tekstovima:
Obrana generala Gotovine odbacuje teze tužiteljstva
Tužiteljstvo u Hagu: "Oluju" pratio zločinački poduhvat