Tačno 80 godina otkako je atomska bomba prvi put upotrijebljena u ratu, hiljade ljudi su 5. avgusta u Hirošimi pognule glave u molitvi, dok je gradonačelnik grada upozorio svjetske lidere na nuklearne bojeve glave koje i danas postoje.
Zapadni japanski grad Hirošima sravnjen je sa zemljom 6. avgusta 1945. godine, kada su Sjedinjene Američke Države bacile uranijumsku bombu nadimka "Mali dječak", ubivši na mjestu oko 78.000 ljudi.
Hirošima je bila sjedište nekih vojnih jedinica i glavna baza za snabdijevanje tokom Drugog svjetskog rata. Američki ratni planeri izračunali su da će okolne planine koncentrirati snagu bombe i pojačati njenu razornost.
"Mali dječak" je oslobodio talas toplote koji je dostigao 4.000 stepeni Celzijusa (7.200 Fahrenheita) i zračenja koji su do kraja godine ubili desetine hiljada ljudi. Tri dana kasnije uslijedila je plutonijumska bomba na Nagasaki, a 15. augusta predaja Japana.
Predstavnici rekordnih 120 zemalja i teritorija, uključujući nuklearnu supersilu Sjedinjene Američke Države i Izrael, koji ni ne potvrđuje ni negira posjedovanje nuklearnog oružja, prisustvovali su godišnjoj ceremoniji u Memorijalnom parku mira u Hirošimi povodom ove prekretnice, prenosi Reuters.
Nakon minute šutnje u 8.15 sati, tačno vrijeme eksplozije, gradonačelnik Kazumi Matsui pozvao je lidere da poslušaju lekcije iz Hirošime i Nagasakija i upozorio na posljedice globalnog trenda ka gomilanju vojske.
"Među svjetskim političkim liderima sve je veće uvjerenje da je posjedovanje nuklearnog oružja neizbježno kako bi se zaštitile vlastite zemlje", rekao je, napominjući da SAD i Rusija posjeduju 90% svjetskih nuklearnih bojevih glava.
"Ova situacija ne samo da poništava lekcije koje je međunarodna zajednica naučila iz tragične historije prošlosti, već i ozbiljno potkopava okvire koji su izgrađeni za izgradnju mira. Svim liderima širom svijeta: Molimo vas da posjetite Hirošimu i sami se uvjerite u stvarnost atomskog bombardovanja."
U decenijama nakon napada, oni koji su preživjeli, zvani "hibakuša", često su se suočavali s diskriminacijom jer su se širile glasine da su prenosioci bolesti i da bi njihovi potomci mogli biti zaraženi. Njihov broj je ove godine prvi put pao ispod 100.000.
Japan, jedina zemlja koja je pretrpjela nuklearne napade, izjavio je svoju posvećenost nuklearnom razoružanju, ali nije potpisnik niti posmatrač sporazuma UN-a o zabrani nuklearnog oružja.
Priredila Lejla Sarić
