Sigurnosno-obavještajna agencija Hrvatske (SOA) ocjenjuje da odnosi između Kosova i Srbije ostaju nestabilni te da u takvim okolnostima eskalacija tenzija na Kosovu predstavlja stalan rizik.
SOA u svom godišnjem izvještaju baca svjetlo ne samo na sigurnosnu situaciju u Hrvatskoj, već i na dešavanja na Zapadnom Balkanu – region koji, prema njenoj ocjeni, i dalje se suočava s dubokim političko-sigurnosnim izazovima, usko povezanim s neriješenim međudržavnim pitanjima.
Iako su Evropska unija i Sjedinjene Države i dalje uključeni u napore za stabilizaciju, u izvještaju se naglašava da rješavanje ovih pitanja i dalje ostaje teško.
Ova klima nesigurnosti, prema navodima SOA-e, direktno utiče i na proces evropskih integracija regiona, koji napreduje sporo.
Hrvatska vidi stalne prijetnje na sjeveru Kosova
U svojoj procjeni situacije na Kosovu, SOA ističe postojanje grupa koje nastoje destabilizovati situaciju na sjeveru zemlje, gdje većinu stanovništva čine Srbi.
Kao primjer navodi se oružani napad srpskih grupa na Policiju Kosova u selu Banjska 24. septembra 2023. godine, u kojem je ubijen jedan policajac.
Priština je optužila Beograd za ovaj napad, dok su zvaničnici Srbije odbacili svaku odgovornost.
U izvještaju se ukazuje da i dalje nije jasno kako je ta paravojna formacija bila organizovana i kako je došla u posjed teškog naoružanja vojnog porijekla.
Za Milana Radoičića, koji je preuzeo odgovornost za organizaciju napada i učestvovao u njemu, navodi se da se povukao u Srbiju, gdje je ispitan, ali se još čeka pokretanje krivičnih postupaka protiv njega.
SOA u izvještaju takođe pominje napore vlasti Kosova da ugase paralelne srpske institucije na sjeveru zemlje, s ciljem jačanja državnog suvereniteta i ograničavanja uticaja Beograda u toj oblasti.
"U takvim okolnostima, eskalacija tenzija na Kosovu ostaje stalna prijetnja. Zbog toga međunarodno vojno prisustvo i dalje ima ključnu ulogu u garantovanju sigurnosti", zaključuje SOA.
Strateško balansiranje Srbije
Za sjevernog susjeda Kosova, Srbiju, SOA naglašava kontinuitet politike balansiranja između Zapada, Rusije i Kine.
Ova strategija uključuje i promociju koncepta "srpskog sveta", koji ima za cilj ujedinjenje Srba u susjednim zemljama – posebno u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Kosovu – pod jedinstvenim političkim okvirom zvaničnog Beograda.
Na unutrašnjem planu, SOA primjećuje da je Srbija doživjela nekoliko talasa antivladinih protesta, koje su uglavnom organizovali studenti, a koji zahtijevaju demokratizaciju društva, depolitizaciju državnih institucija, jačanje medijskih sloboda i borbu protiv korupcije.
Izvještaj naglašava da – u tako složenoj situaciji, uz rastuću društvenu polarizaciju – mediji bliski vlastima jačaju narativ koji identifikuje unutrašnje i vanjske neprijatelje. Prema izvještaju, to stvara atmosferu nacionalne ugroženosti i koristi se za diskreditaciju studentskih protesta.
U tom kontekstu, Republika Hrvatska se pominje kao "stalni antisrpski faktor", navodi SOA.
Drugi izazovi
Sigurnosno-obavještajna agencija Hrvatske primjećuje i da u Bosni i Hercegovini još traje politička nestabilnost, uzrokovana nesuglasicama između entiteta i zajednica oko ustavnog uređenja i vanjske politike.
Glavni sukob se vodi između rukovodstva Republike Srpske i visokog predstavnika oko nadležnosti.
SOA procjenjuje da rukovodstvo Republike Srpske otvoreno podržava raspad Bosne i Hercegovine i traži političku podršku od Rusije – što će, kako se navodi, nastaviti da stvara ozbiljne političko-sigurnosne izazove.
U Crnoj Gori, prema izvještaju, nastavlja se društveno-politička podjela između proevropske opcije i one srpske, koja je istovremeno proruska i antizapadna.
Radikalne srpske stranke dio su trenutne vladajuće koalicije, i iako crnogorska Vlada nastoji pokazati evropsku posvećenost, uticaj nacionalističkih i antizapadnih politika srpske opcije može usporiti evropske integracije i negativno uticati na odnose s EU, ocjenjuje SOA.
U izvještaju se spominje i Srpska pravoslavna crkva, koja pored vjerske uloge, ima snažan politički uticaj – kako na nacionalnom, tako i na regionalnom nivou.
Lideri Srpske pravoslavne crkve promovišu koncept "srpskog sveta", obuhvatajući posebno Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Kosovo kao dio tog prostora, ističe se u izvještaju.
Takođe, upozorava se da su kriminalne organizacije sa Zapadnog Balkana, posebno one srpsko-crnogorske, veoma aktivne u švercu kokaina iz Južne Amerike ka Evropi.
Destabilizirajuća uloga Rusije
U jednom dijelu izvještaja, SOA ističe i kontinuirani, destabilizirajući uticaj Rusije na Zapadni Balkan.
Prema izvještaju, Moskva koristi širok spektar sredstava – posebno tradicionalne veze sa Srbijom – kako bi očuvala i proširila svoj uticaj u regionu.
Agencija takođe ukazuje na aktivno prisustvo ruskih obavještajnih službi u Srbiji, koje, prema SOA-i, uključuje i pružanje utočišta agentima koji su protjerani iz zapadnih zemalja.
U izvještaju se naglašava da sa teritorije Srbije djeluju i ruski hibridni alati, te posebno spominje RT i Sputnjik.
Ovi mediji, navodi se u izvještaju, "služe za širenje proruskog i antizapadnog narativa na Zapadnom Balkanu".
'Sigurna demokratija'
Za samu Hrvatsku, SOA ocjenjuje da je riječ o "sigurnoj i stabilnoj demokratiji u izazovnom sigurnosnom okruženju".
Ističe se da su brze globalne promjene, tehnološki razvoj i posljedice rata u Ukrajini doprinijele pogoršanju sigurnosti u Evropi.
Ipak, Hrvatska se trenutno ne suočava s ozbiljnim, direktnim prijetnjama nacionalnoj sigurnosti ili demokratskom ustavnom poretku, zaključuje u izvještaju SOA.
