Pretnje smrću čuvenom piscu Miljenku Jergoviću ispred ulaza njegove zgrade u Zagrebu i otkazivanje kulturno-umetničkog festivala "Nosi se" u Benkovcu deo su istog procesa radikalizacije društva u Hrvatskoj, koja je 12 godina članica Evropske unije (EU).
To za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže Emir Imamović, pisac i osnivač Festivala alternative i levice u Šibeniku (FALIŠ), čiju zabranu su, poput benkovačkog festivala, zatražila pojedina udruženja ratnih veterana.
"Sad se neki ljudi osjećaju slobodnim da prijete Miljenku Jergoviću, najboljem piscu kojeg ova zemlja ima, drugi su zabranili festival u Benkovcu. Ovo je sada prijelomni trenutak kada ćemo saznati je li ovo zbilja slobodna i demokratska zemlja, članica Evropske unije, ili je to neka vrsta militarističke diktature u kojoj neće važiti zakoni ukoliko skupina ratnih veterana odluči da ti zakoni ne trebaju važiti", kaže Imamović.
Pretnje piscu
Na fasadi zgrade u kojoj Jergović živi 27. avgusta ispisan je grafit s porukom "Jedne kolovoške noći, Miljenko neće dobro proći", uz koji stoji potpis "Naša država – naša pravila".
Dan kasnije, u petak, u Zagrebu je osvanuo još jedan grafit, koji osim pisca, targetira i saborsku zastupnicu Daliju Orešković koja je javno stala u Jergovićevu odbranu.
Na grafitu, ispisanom crnim slovima u Freudeovoj ulici, piše: "Sarajevo ispod Trebevića, povedite Daliju i četnika Jergovića".
Oba grafita su u petak građani prekrečili.
Miljenko Jergović je 28. avgusta na društvenim mrežama napisao da pretnju shvata ozbiljno, te da je ona "očita i nedvosmislena".
"Znam s koje strane dolazi i ko su njeni inspiratori i pokrovitelji. Smisao pretnje je dvostruk: zastrašiti žrtvu i pripremiti teren za ostvarenje onoga što piše na zidu", napisao je Jergović.
U istoj objavi Jergović je otvoreno prozvao premijera Hrvatske Andreja Plenkovića i ministra unutrašnjih poslova Davora Božinovića, navodeći da ih smatra politički odgovornima za atmosferu u kojoj se ovakve poruke pojavljuju. Dodao je i da prijavu policiji neće podneti jer nema poverenja u njihov rad u ovakvim slučajevima.
Usledilo je saopštenje Vlade Hrvatske u kojem se osuđuju preteće poruke upućene Jergoviću, a na njegovu konstataciju da su odgovorni premijer i ministar policije su odgovorili da je "sasvim izvjesno i provjereno da su upravo premijer i ministar prerušeni i pod okriljem noći išli pisati sporne poruke, kao što to i inače redovito čine".
"Vlada će nastaviti pridonositi stvaranju tolerantnog i uključivog ozračja u društvu, a isto se nadamo da će početi činiti i gospodin Jergović", saopštila je Vlada Hrvatske.
Istoričar i pisac Dragan Markovina kaže za RSE da reakciju Vlade Hrvatske opisuje jednom rečju – "suluda".
"Od nosilaca vlasti čujemo relativizacije i retoriku koja nominalno osuđuje zabrane, cenzure, prijetnje i slično, a suštinski namiguje onima koji to rade da ih se neće gledati poprijeko ni na koji način, i oni to savršeno razumiju. Po svemu kako se ponašaju, njima je jasno da neće imati nikakve posljedice", smatra Markovina.
Na pretnje Miljenku Jergoviću reagovalo je i Hrvatsko društvo pisaca koje u pismu Vladi navodi da kultura i umetnost " ne smiju biti taoci nasilnih skupina".
"Nakon onemogućavanja benkovačkog festivala represije su već krenule prema šibenskom 'Fališu' i korčulanskom 'KaPu', otvorile vrata nedvosmislenim prijetnjama sa životnom ugrozom književniku Miljenku Jergoviću, pa možemo očekivati da će se zastrašivanja nastaviti i prema drugima. To je put k umjetničkoj autocenzuri, goroj od svake cenzure", navodi se u pismu Hrvatskog društva pisaca.
Festivali na udaru
Organizatori kulturno-umetničkog festivala "Nosi se", koji je 22. avgusta trebalo da bude premijerno otvoren u Benkovcu, kod Zadra, saopštili su da otkazuju manifestaciju iz bezbednosnih razloga.
Na ovaj korak su se odlučili zbog protesta ratnih veterana i grupe navijača, koji su se okupili uoči predstave kojom je festival trebalo da bude otvoren.
Kako za RSE svedoči Melita Vrsaljko, novinarka portala Faktograf i Klimatski portal iz Benkovca, grupa muškaraca se počela okupljati dva sata pre najavljene predstave. Uz ustaški pozdrav "Za dom spremni", okupljeni su dobacivali uvrede glumicama.
"Policija nije ništa napravila, gledala ih je kako uznemiravaju glumce", kaže Vrsaljko.
Iako je i zvanično saopšteno da festival neće biti održan u najavljenom terminu, veteranska udruženja i navijači iz Zadra okupili su se u gradu i u ponedeljak. Tom prilikom jedan od okupljenih napao je novinarku Melitu Vrsaljko.
"Otišla sam do skupine ljudi koja je pjevala na cesti, pozicionirala sam se s druge strane ceste, preko puta njih, međutim oni su me okružili sa svih strana. Jedan od njih me je udario. Riječ je o čovjeku koji je više puta osuđen jer je varao srpske povratnike nakon rata", kaže.
Ona dodaje da su grupe mladih ljudi nakon protesta u ponedeljak, 25. avgusta, šetale Benkovcem, skandirajući ustaški pozdrav.
"To govori da u Benkovcu ne postoji vladavina prava i da se u Benkovcu upravo država raspada", smatra Vrsaljko.
U istoj sedmici kada su ratni veterani i mladi navijači marširali Benkovcem, pedesetak kilometara južnije okupila se grupa vojnih veterana u primorskom gradu Šibeniku. Povod je ponovo bio festival, ovog puta FALIŠ – Festival alternative i levice Šibenik koji bi trebalo da bude održan od 3. do 7. septembra.
Grupa veteranskih udruženja navela je u saopštenju da smatraju neprihvatljivim da se "politički skup antihrvatske ljevice" finansira iz gradskog budžeta.
"Oni će učiti i preodgajati našu djecu, usmjeravati ih na 'prave' puteve, da izrastu u 'antifašiste'. Da bi bili kao oni: bez osjećaja za dom, pognute glave pred strankama i 'kulturnim vijećima' koji ih čitavo vrijeme financiraju, istodobno pljujući po svemu što je hrvatsko jer Hrvatsku nikad nisu niti željeli", navodi se, između ostalog, u saopštenju.
FALIŠ se održava od 2013. godine i ugostio je brojne značajne društvene teoretičare i mislioce iz regiona i Evrope.
Tompsonov koncert
Prema riječima Emira Imamovića, osnivača festivala, FALIŠ se prvi put suočava s ovakvim izazovima.
On smatra da je najnoviji talas radikalizacije u društvu potaknut neadekvatnom reakcijom vlasti, koje su – kako kaže – "krajnje pragmatično" pristupile organizaciji koncerta ultradesničarskog pjevača Marka Perkovića Tompsona. Taj koncert, održan početkom jula u glavnom gradu Hrvatske, okupio je okupio oko pola miliona ljudi.
"Vlast je krivo prepoznala to kao nešto što treba pustiti da se dogodi pa će se jedan dio društva, koji očito ima problem sa bilo kakvim oblikom demokratije i slobode, ispuhati. To se nije desilo, već nešto sasvim suprotno", smatra Imamović, te podvlači:
"Ti ljudi su se osjetili dovoljno jakim da se konačno obračunaju sa, kako se nekad govorilo, 'unutrašnjim neprijateljem'."
Istoričar Dragan Markovina ocenjuje da trenutna atmosfera u Hrvatskoj nije nastala nedavno.
On podseća da su veteranska udruženja prošle godine sprečila dolazak na Korčulu ženskog crnogorskog hora koji izvodi partizanske pesme, te da je nedugo zatim i na Hvaru otkazan nastup istom horu, i to pre nego što su veteranska udruženja reagovala.
"I to je otkazao načelnik Jelse (mesto na Hvaru, prim. RSE) samoinicijativno kada je vidio šta se desilo na Korčuli. On je inače bio vodilac predizborne kampanje sadašnjeg predsjednika Zorana Milanovića", kaže Markovina.
Markovina podseća i na slučaj kada je otkazana promocija knjige istoričara Hrvoja Klasića, nakon što su to tražila veteranska udruženja.
On napominje da su već krenule najave da bi mogao biti onemogućen festival Korčula After Party, koji se na tom ostrvu održava od 2018. godine.
"To je nešto što se već duže vremena vuče hrvatskim javnim prostorom. Stvari su se ubrzale nakon koncerta Marka Perkovića Tompsona u Zagrebu i činjenice da su ti ljudi vidjeli da službene vlasti relativiziraju sve skupa što se događa", ocenjuje Dragan Markovina.
Njegov utisak je da je talas radikalizacije u Hrvatskoj organizovan i da u svim ovim slučajevima postoje određene zakonitosti.
"Uvijek imamo krovnu organizaciju branitelja, crkvene krugove i relativizaciju od strane radikalno desnih političara. Sada ti napadi nisu usmjereni na Srbe, nego na one koje smatraju Jugoslavenima, na ljevičarske festivale koje doživljavaju antihrvatskim", kaže Markovina.
Kako reaguje vlast?
Premijer Hrvatske Andrej Plenković se povodom otkazivanja festivala u Benkovcu i protesta veterana u Šibeniku oglasio 28. avgusta, pozivajući na smirivanje tenzija, ali i opravdavanjem veteranskih protesta.
"Hrvatska se izborila za slobodu koja je svakom pojedincu zagarantovana, nikome se ne može nametati šta će pisati, šta će govoriti, a ne daj bože šta će misliti. Sloboda svima, sloboda umetničkom izražavanju, ali tu su i branitelji koji su najviše učinili za hrvatsku slobodu", rekao je Plenković, predsednik Hrvatske demokratske zajednice.
Istog dana oglasio se i predsednik Hrvatske Zoran Milanović koji je u statusu na Fejsbuku naveo da veruje da je "Hrvatska na srcu svakom tko živi u Hrvatskoj".
"Zaboravimo te priče da netko mora biti ovakav ili onakav da bi volio svoju domovinu. Hrvatsko sutra će biti lijepo i uspješno ako budemo pametni i razboriti, ako prihvatimo da je jedino nama iskreno stalo i da jedino mi možemo odrediti i odlučiti kakva će biti Hrvatska", napisao je Milanović.
Predstavnici veteranskih udruženja iz Benkovca i Šibenika sastali su se u četvrtak sa resornim ministrom Tomom Medvjedom u Zagrebu, ali nije bilo zvaničnih izjava nakon sastanka.
"To djeluje da je Vlada krenula nešto raditi, ali treba vidjeti kako će se policija postaviti u Šibeniku i kako će ta grupacija nastupiti nakon tog razgovora u ministarstvu", kaže Dragan Markovina.
Niko u Hrvatskoj ne spori zasluge ratnih veterana, kaže Emir Imamović, ali napominje:
"Ako je cilj borbe za nezavisnu Hrvatsku bio slobodna i demokratska zemlja, onda ne postoje zabrane."
Veteranska udruženja u Hrvatskoj su, podsetimo, i prethodnih godina tražile da se zabrane nastupi grupa i izvođača. U avgustu 2018. godine otkazan je nastup beogradskog benda Bajaga i instruktori na Danima piva u Karlovcu, nakon višednevnih apela udruženja.
