Reakcije na odluku kojom je visoki predstavnik Valentin Inzko u petak ukinuo sankcije za bivšeg lidera SDS-a Dragana Kalinića, te za Savu Krunića, Jovu Kosmajca i Nemanju Vasića su oprečne. Inckovo poništenje odluke bivšeg visokog predstavnika Pedija Ešdauna iz 2004. godine o smjenama zbog opstruiranja provedbe mira u BiH, ponajprije bi moglo uticati na Srpsku demokratsku stranku i pozicije unutar nje.
Nakon više od pet godina sankcija bivši lider SDS-a i predsjednik Narodne skupštine RS Dragan Kalinić se, prema odluci Ureda visokog predstavnika o rehabilitaciji, može vratiti u politički život u BiH. Ista odluka važi i za Savu Krunića, Jovu Kosmajca i Nemanju Vasića.
Razlog za smjenu, kako je naveo tadašnji visoki predstavnik u BiH Pedi Ešdaun, bio je nedovoljna saradnja RS-a sa Haškim tribunalom zbog čega BiH tada nije primljena u program Partnerstvo za mir. Uz Kalinića tada je smijenjeno još 58 političara, a četvorici je zabranjeno bavljenje politikom. Kako je Kalinić svojevremeno izjavio, sankcije su bile vezane uz mrežu podrške i nehapšenje bivšeg predsjednika RS Radovana Karadžića.
Iz ugla OHR-a razloga za sankcije više nema, napominje glasnogovornica OHR Ljiljana Radetić:
„OHR je preispitao ove predmete jer su ti pojedinci podnijeli zahtjev za ukidanje zabrane i obavezali su se da će poštivati Dejtonski mirovni sporazum. Ishod ovih aktivnosti je bio zadovoljavajući za OHR u smislu da su ovi pojedinci djelovali na takav način da razlozi za dalje postojanje zabrana više ne postoje.“
Nemanja Vasić, koji je smijenjen sa funkcije direktora tadašnje Direkcije za puteve RS, o povratku u politički život kaže:
„Očekujem da Glavni odbor stranke procijeni da li ima potrebe, da li je dobro da se pravi nekakav miks između sadašnjih članova i nas iskusnih, starijih. Ako je to dobro za stranku, vjerovatno će donijeti neku odluku, ako ne - život ide dalje.“
SRS: SNSD strahuje od zajedničkog nastupa opozicije
U RS uglavnom vlada podijeljen stav oko toga hoće li ukidanje sankcija bitnije uticati na bh. političku scenu, naročito stoga što se izborna godina približava.
U SNSD-u smatraju kako se povratkom Kalinića na političku scenu ništa neće promijeniti izuzev pokušaja međunarodne zajednice da im uz pomoć izbornog inženjeringa izdjejstvuju nekoliko poslanika. Potpredsjednik SNSD-a i predsjednik NSRS Igor Radojićić glavni akcenat stavlja na buduće odnose u SDS-u:
Igor Radojičić „To može djelimično uticati na političku scenu. Kao što OHR svojevremno značajno uticao smjenjujući veliki broj funkcionera odjednom, tako i sada njihov povratak može djelimično da utiče iako su vremena znatno drugačija - i, ustvari, najviše pitanja i procesa može da se otvori unutar samog SDS-a.“
Predsjednik Srpske radikalne stranke Milanko Mihaljica smatra kako su reakcije SNSD-a proizašle iz straha od zajedničkog nastupa opozicije:
„Povratak Kalinića je značajan, prije svega za SDS, ja bih rekao za političku scenu, za opoziciju - jer sam uvjeren da bi u tom slučaju na čelu sa SDS-om opozicija ojačala i imala mnogo više šanse da preuzme vlast legalnim sredstvima na sljedećim opštim izborima. U tom kontekstu ja očekujem da će se Dragan Kalinić i svi ljudi koje je ranije smijenio visoki predstavnik aktivno uključiti u politički život RS-a, bez obzira na histerične, panične, i ja bih rekao - sramne reakcije pojedinaca iz vladajućeg SNSD-a.“
Predsjednik NVO Narodni front Dragomir Babić također vjeruje da su promjene moguće, ali ponajviše u samom SDS-u:
„Vidi se da je panika i kod Bosića i kod ovih ljudi jer zna se da je Dragan Kalinić faktički Bosiću prepustio lidersku poziciju, pa tako da bi moglo doći do nekih turbulencija u samom SDS-u, pa će tu vjerovatno prvo doći do nekakvih promjena. Mislim da će opozicija biti na dobitku jer vjerovatno se ide na ujedinjene opozicije za sljedeće izbore. Ima tu govora da bi mogli skupa da djeluju i Čavić i Kalinić i Ivanić.“
No, predsjednik PDP-a Mladen Ivanić ulogu rehabilitovanih ne smatra značajnom:
„Moje mišljenje je da to nema posebne veze i mislim da ljudi koji su u pitanju ne mogu tako bitno i presudno opredijeliti politički život u RS. Dobro je da se to desilo, ali ja ne očekujem da će oni biti presudni.“
Stranke u Federaciji očekuju promjene
Na Kalinićevu rehabilitaciju stranke iz Federacije BiH uglavnom gledaju s apekta njihovog budućeg uključenja u politički život.
Iako se radi uz o kadrovima koji su i tokom rata u BiH imali značajne političke funkcije, potpredsjednik SDA Šemsudin Mehmedović ipak smatra kako je njihov povratak moguće osvježenje u RS:
„Smatramo da je to dobro za promjenu političke scene, pogotovo u RS iz razloga što sadašnji političari u RS su ipak skrenuli ekstremno desno i to svakako utiče na cjelokupni politički ambijent u BiH.“
Damir MašićSDP BiH ne želi se miješati u odluke koje donosi OHR, kaže član Predsjedništva stranke Damir Mašić uz napomenu da se nada kako su razlozi njihovog sklanjanja sa političke scene potpuno uklonjeni. Povratak u politiku mogao bi donijeti promjene, kaže Mašić:
„Sigurno da će uticati imajući u vidu kakvo jednoumlje trenutno vlada u RS i na prostoru manjeg bh. entiteta.“
Član Predsjedništva Stranke za BiH Remzija Kadrić smatra kako je potpuno svejedno da li je ovim osobama dozvoljen povratak ili ne:
„Kad je u pitanju njihov mogući povratak na političku scenu, u RS i u BiH oni neće izazvati neke posebne turbulencije, neki poseban znak pažnje.“
Od marta 2005. godine, kada je Ured viosokog predstavnika počeo ukidati sankcije, rehabilitovane su 52 osobe. Kalinić i ostali su dio ovog procesa koji će se nastaviti do transformacije OHR-a.
Nakon više od pet godina sankcija bivši lider SDS-a i predsjednik Narodne skupštine RS Dragan Kalinić se, prema odluci Ureda visokog predstavnika o rehabilitaciji, može vratiti u politički život u BiH. Ista odluka važi i za Savu Krunića, Jovu Kosmajca i Nemanju Vasića.
Razlog za smjenu, kako je naveo tadašnji visoki predstavnik u BiH Pedi Ešdaun, bio je nedovoljna saradnja RS-a sa Haškim tribunalom zbog čega BiH tada nije primljena u program Partnerstvo za mir. Uz Kalinića tada je smijenjeno još 58 političara, a četvorici je zabranjeno bavljenje politikom. Kako je Kalinić svojevremeno izjavio, sankcije su bile vezane uz mrežu podrške i nehapšenje bivšeg predsjednika RS Radovana Karadžića.
Iz ugla OHR-a razloga za sankcije više nema, napominje glasnogovornica OHR Ljiljana Radetić:
„OHR je preispitao ove predmete jer su ti pojedinci podnijeli zahtjev za ukidanje zabrane i obavezali su se da će poštivati Dejtonski mirovni sporazum. Ishod ovih aktivnosti je bio zadovoljavajući za OHR u smislu da su ovi pojedinci djelovali na takav način da razlozi za dalje postojanje zabrana više ne postoje.“
Nemanja Vasić, koji je smijenjen sa funkcije direktora tadašnje Direkcije za puteve RS, o povratku u politički život kaže:
„Očekujem da Glavni odbor stranke procijeni da li ima potrebe, da li je dobro da se pravi nekakav miks između sadašnjih članova i nas iskusnih, starijih. Ako je to dobro za stranku, vjerovatno će donijeti neku odluku, ako ne - život ide dalje.“
SRS: SNSD strahuje od zajedničkog nastupa opozicije
U RS uglavnom vlada podijeljen stav oko toga hoće li ukidanje sankcija bitnije uticati na bh. političku scenu, naročito stoga što se izborna godina približava.
U SNSD-u smatraju kako se povratkom Kalinića na političku scenu ništa neće promijeniti izuzev pokušaja međunarodne zajednice da im uz pomoć izbornog inženjeringa izdjejstvuju nekoliko poslanika. Potpredsjednik SNSD-a i predsjednik NSRS Igor Radojićić glavni akcenat stavlja na buduće odnose u SDS-u:
Predsjednik Srpske radikalne stranke Milanko Mihaljica smatra kako su reakcije SNSD-a proizašle iz straha od zajedničkog nastupa opozicije:
„Povratak Kalinića je značajan, prije svega za SDS, ja bih rekao za političku scenu, za opoziciju - jer sam uvjeren da bi u tom slučaju na čelu sa SDS-om opozicija ojačala i imala mnogo više šanse da preuzme vlast legalnim sredstvima na sljedećim opštim izborima. U tom kontekstu ja očekujem da će se Dragan Kalinić i svi ljudi koje je ranije smijenio visoki predstavnik aktivno uključiti u politički život RS-a, bez obzira na histerične, panične, i ja bih rekao - sramne reakcije pojedinaca iz vladajućeg SNSD-a.“
Predsjednik NVO Narodni front Dragomir Babić također vjeruje da su promjene moguće, ali ponajviše u samom SDS-u:
„Vidi se da je panika i kod Bosića i kod ovih ljudi jer zna se da je Dragan Kalinić faktički Bosiću prepustio lidersku poziciju, pa tako da bi moglo doći do nekih turbulencija u samom SDS-u, pa će tu vjerovatno prvo doći do nekakvih promjena. Mislim da će opozicija biti na dobitku jer vjerovatno se ide na ujedinjene opozicije za sljedeće izbore. Ima tu govora da bi mogli skupa da djeluju i Čavić i Kalinić i Ivanić.“
No, predsjednik PDP-a Mladen Ivanić ulogu rehabilitovanih ne smatra značajnom:
„Moje mišljenje je da to nema posebne veze i mislim da ljudi koji su u pitanju ne mogu tako bitno i presudno opredijeliti politički život u RS. Dobro je da se to desilo, ali ja ne očekujem da će oni biti presudni.“
Stranke u Federaciji očekuju promjene
Na Kalinićevu rehabilitaciju stranke iz Federacije BiH uglavnom gledaju s apekta njihovog budućeg uključenja u politički život.
Iako se radi uz o kadrovima koji su i tokom rata u BiH imali značajne političke funkcije, potpredsjednik SDA Šemsudin Mehmedović ipak smatra kako je njihov povratak moguće osvježenje u RS:
„Smatramo da je to dobro za promjenu političke scene, pogotovo u RS iz razloga što sadašnji političari u RS su ipak skrenuli ekstremno desno i to svakako utiče na cjelokupni politički ambijent u BiH.“
„Sigurno da će uticati imajući u vidu kakvo jednoumlje trenutno vlada u RS i na prostoru manjeg bh. entiteta.“
Član Predsjedništva Stranke za BiH Remzija Kadrić smatra kako je potpuno svejedno da li je ovim osobama dozvoljen povratak ili ne:
„Kad je u pitanju njihov mogući povratak na političku scenu, u RS i u BiH oni neće izazvati neke posebne turbulencije, neki poseban znak pažnje.“
Od marta 2005. godine, kada je Ured viosokog predstavnika počeo ukidati sankcije, rehabilitovane su 52 osobe. Kalinić i ostali su dio ovog procesa koji će se nastaviti do transformacije OHR-a.