Kompanija za proizvodnju palminog ulja isušuje indonežanska tropska tresetišta. Ovaj malo poznat ekosistem, sličan amazonskoj prašumi, djeluje kao pluća Zemlje, usporavajući globalno zagrijavanje upijanjem štetnih materija. Međutim, sada im prijeti opasnost. Više fotogalerija pogledajte ovdje.
Tresetišta u Indoneziji pred uništenjem zbog palminog ulja
1
Na fotografiji: vodeni bivoli u Bangsalu, južna Sumatra, idu na ispašu prema tresetištu.
Jedna kompanija za proizvodnju palminog ulja već je započela iskopavanje kanala radi isušivanja tresetišta, kako bi uspostavila plantaže, uprkos protivljenju lokalnog stanovništva.
Jedna kompanija za proizvodnju palminog ulja već je započela iskopavanje kanala radi isušivanja tresetišta, kako bi uspostavila plantaže, uprkos protivljenju lokalnog stanovništva.
2
Na fotografiji: kanal koji presijeca šumu tresetišta u blizini plantaže akacije u Lebung Itambu, južna Sumatra.
Tresetište je prijelazni ekosistem – naizgled ni voda ni kopno – koji usporava razgradnju biljaka i stvara treset bogat ugljenikom. Pokriva samo tri posto Zemljine površine, ali se procjenjuje da može pohraniti 44 posto ugljen-dioksida iz tla.
Tresetište je prijelazni ekosistem – naizgled ni voda ni kopno – koji usporava razgradnju biljaka i stvara treset bogat ugljenikom. Pokriva samo tri posto Zemljine površine, ali se procjenjuje da može pohraniti 44 posto ugljen-dioksida iz tla.
3
Na fotografiji: vodeni bivol koji pase u sezonski isušujućem tresetištu u Bangsalu, južna Sumatra.
Tropska tresetišta Indonezije predstavljaju dom ugroženim orangutanima, kao i ekonomski važnim vrstama riba. Osim toga, pomažu u sprječavanju poplava i suša, te smanjuju lokalnu temperaturu.
Tropska tresetišta Indonezije predstavljaju dom ugroženim orangutanima, kao i ekonomski važnim vrstama riba. Osim toga, pomažu u sprječavanju poplava i suša, te smanjuju lokalnu temperaturu.
4
Trenutna kompanija nije prva koja pokušava pretvoriti indonežanska tresetišta u obradivo zemljište, iako lokalni ekolozi tvrde da su dosadašnji slučajevi već pokazali kako isušena i ispražnjena tresetišta lako postaju zapaljiva: vatra može tinjati ispod zemlje dugo vremena i u svakom trenutku ponovo buknuti. Upravo zbog toga je ranije vladinom uredbom uveden moratorij na nove koncesije nad tresetištima, kao i zabrana njihovog spaljivanja i isušivanja. Pravno gledano – ali praksa pokazuje drugačije. Na fotografiji plantaža palminog ulja u Bangsalu.
5
Na fotografiji: lokalni stanovnik kako čamcem kreće u ribolov u Lebungu.
"Slaba i neučinkovita kontrola i provođenje zakona omogućavaju nastavak eksploatacije tresetišta", rekao je za AFP Wahyu Perdana, predstavnik nevladine organizacije Pantau Gambut koja se bavi zaštitom tresetišta, osvrćući se na sve veći broj plantaža koje zauzimaju prostor tresetišta. AFP je kontaktirao i indonežansko ministarstvo za zaštitu okoliša, ali nisu odgovorili na postavljena pitanja.
"Slaba i neučinkovita kontrola i provođenje zakona omogućavaju nastavak eksploatacije tresetišta", rekao je za AFP Wahyu Perdana, predstavnik nevladine organizacije Pantau Gambut koja se bavi zaštitom tresetišta, osvrćući se na sve veći broj plantaža koje zauzimaju prostor tresetišta. AFP je kontaktirao i indonežansko ministarstvo za zaštitu okoliša, ali nisu odgovorili na postavljena pitanja.
6
Mještani žive u simbiozi s tresetištima – love ribu, uzgajaju rižu i drže vodene bivole na tom području.
7
Na fotografiji: djeca kupuju sokove i grickalice prije nastave u Bangsalu.
"Zdravo tresetište je kao pluća Zemlje", rekao je za AFP Muhammad Husin, lokalni uzgajivač bivola. "Ako uspijemo zaštititi prirodu, priroda će zaštititi i nas."
"Zdravo tresetište je kao pluća Zemlje", rekao je za AFP Muhammad Husin, lokalni uzgajivač bivola. "Ako uspijemo zaštititi prirodu, priroda će zaštititi i nas."
8
Na fotografiji: protest mještana protiv isušivanja tresetišta i njegovog pretvaranja u plantažu palminog ulja u selu u južnoj Sumatri, juni 2025.
Stanovnici Indonezije su u više navrata podizali tužbe protiv poljoprivrednih koncesija za koje smatraju da eksploatišu tresetišta. Tvrde da su tri kompanije koje upravljaju šumama u blizini tresetišta pravno odgovorne za požare i njihove zdravstvene, ekonomske i društvene posljedice.
Stanovnici Indonezije su u više navrata podizali tužbe protiv poljoprivrednih koncesija za koje smatraju da eksploatišu tresetišta. Tvrde da su tri kompanije koje upravljaju šumama u blizini tresetišta pravno odgovorne za požare i njihove zdravstvene, ekonomske i društvene posljedice.
9
Na fotografiji: vodeni bivoli u Bangsalu, južna Sumatra, 10. juna 2025.
Pokretanje tužbe nije bila laka odluka, izjavila je za AFP Marda Ellius, lokalna učiteljica kojoj je, prema njenim riječima, jedna od kompanija spomenutih u tužbi ponudila novac da povuče prijavu. Ona je to odbila. "Od samog početka smatram da su okoliš i opće dobro važniji od novca", rekla je.
Pokretanje tužbe nije bila laka odluka, izjavila je za AFP Marda Ellius, lokalna učiteljica kojoj je, prema njenim riječima, jedna od kompanija spomenutih u tužbi ponudila novac da povuče prijavu. Ona je to odbila. "Od samog početka smatram da su okoliš i opće dobro važniji od novca", rekla je.
10
Na fotografiji: lokalni aktivista na protestu 10. juna protiv podizanja plantaže na prostoru tresetišta.
Lokalni sud u junu je odbacio tužbu građana, navodeći da tužitelji nemaju pravnu osnovu. "Bol je neopisiva", rekao je tužitelj Muhammad Awal Gunadi o toj odluci. "Teško nam je jer se borimo protiv velikih kompanija." Grupa je najavila žalbu i lobira kod lokalnih vlasti da se odredi novi sud koji bi zaštitio preostala tresetišta.
Lokalni sud u junu je odbacio tužbu građana, navodeći da tužitelji nemaju pravnu osnovu. "Bol je neopisiva", rekao je tužitelj Muhammad Awal Gunadi o toj odluci. "Teško nam je jer se borimo protiv velikih kompanija." Grupa je najavila žalbu i lobira kod lokalnih vlasti da se odredi novi sud koji bi zaštitio preostala tresetišta.