Sjedinjene Američke Države su godinama pokušavale da ubede arapske zalivske zemlje da će normalizacija odnosa s Izraelom stabilizovati Bliski istok i obuzdati pretnju koju predstavlja Iran.
Međutim, izraelski drzak vojni napad u Kataru, ključnom savezniku SAD i u kome se nalazi najveća američka vojna baza na Bliskom istoku, zapretio je da poremeti napore koje podržavaju SAD.
Napad 9. septembra u centru katarske prestonice Dohe bio je usmeren na političko rukovodstvo palestinske grupe Hamas, koju SAD i EU smatraju terorističkom organizacijom. Šest ljudi je ubijeno, uključujući pripadnika katarskih bezbednosnih službi.
Napad je naišao na široku osudu zalivskih zemalja, gde su se stavovi prema Izraelu već pogoršali zbog direktnog sukoba te zemlje s Iranom u junu i razornog rata u Pojasu Gaze.
Rat u Pojasu Gaze pokrenuli su teroristički napadi Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, u kojima je poginulo oko 1.200 ljudi. Veruje se da palestinska grupa i dalje drži desetine izraelskih talaca.
"Svedoci smo i zaoštravanja javnog mnjenja u Zalivu i rastuće nelagodei među liderima Zaliva zbog percepcije da Izrael sada deluje bez ograničenja – ignorišući crvene linije koje su nekada poštovane", rekao je Majkl Horovic (Michael Horowitz), nezavisni analitičar sa iz Izraela.
Nije poznato kako će države Zaliva reagovati. Mnoge su bliski saveznici SAD koji zavise od Vašingtona za svoju bezbednost.
"Ova situacija je posebna u jednom ključnom pogledu: Izrael je bliski saveznik SAD", rekao je Horovic. "To menja računicu. Za lidere Zaliva, prava briga možda nije samo Izrael, već percipirano odsustvo američkog liderstva u postavljanju ograničenja ili sprovođenju posledica. Taj jaz će verovatno oblikovati kako će dalje reagovati države Zaliva."
Mač s dve oštrice za Teheran
Napad u Kataru je mač s dve oštrice za Iran, izraelskog zakletog neprijatelja, rekli su stručnjaci.
"Ono što se dogodilo jača iranski narativ da je Izrael pretnja celom regionu i da nema nikakve veze s Teheranom i njegovim saveznicima u osovini otpora", rekao je Hamidreza Azizi, saradnik Nemačkog instituta za međunarodne i bezbednosne poslove.
Takozvana osovina otpora je iranska regionalna mreža proksija i naoružanih grupa – koja uključuje Hamas, libanski Hezbolah i jemenske Huti pobunjenike – naspram Izraela i SAD.
Izraelski napad na Katar bi takođe mogao doprineti produbljivanju iranskog zbližavanja sa zemljama Zaliva, koje su ranije imale neprijateljske odnose s Teheranom.
"Istovremeno, (napad na Katar) povećava percepciju pretnje na iranskoj strani", dodao je Azizi. "Da, ako se to dešava Kataru, koji je značajan saveznik SAD van NATO-a, šta će se onda desiti nama?"
Tokom dvanaestodnevnog rata u junu, Izrael i SAD pokrenule su bombardovanje usmereno na iranske nuklearne i vojne objekte, usmrtivši oko 1.000 ljudi. Iran je odgovorio ispaljivanjem raketa na Izrael, usmrtivši nekoliko desetina ljudi.
Prekid vatre kojim je okončan sukob je krhak, rekli su stručnjaci, a rizik od obnavljanja neprijateljstava ili opasne eskalacije ostaje visok.