Globalne cijene nafte su naglo porasle nakon iznenadnih zračnih napada Izraela na iranske nuklearne i vojne objekte.
Krajem 13. juna, fjučersi za referentnu mješavinu Brent porasli su za više od 7 posto u odnosu na prethodni dan i za 12,5 posto u odnosu na sedmicu ranije.
Američka nafta West Texas Intermediate, u međuvremenu, završila je na berzi u plusu od 7,62 posto - 13 posto više nego prije sedmicu dana.
Obje mješavine su zabilježile najveće dnevne promjene od 2022. godine, kada je Rusija pokrenula potpunu invaziju na Ukrajinu.
Kao član Organizacije zemalja izvoznica nafte, Iran trenutno proizvodi oko 3,3 miliona barela dnevno, a izvozi preko 2 miliona barela nafte i goriva dnevno.
Izrael još nije napao iransku naftnu infrastrukturu, ali rastu strahovi da će se to dogoditi ako se tenzije dodatno pojačaju.
Iran je takođe iznio prikrivene prijetnje o prekidu prometa tankera za naftu preko Hormuškog moreuza, vitalnog brodskog prolaza: Saudijska Arabija, Kuvajt i Irak, kao i Iran, oslanjaju se na uski plovni put kako bi dopremili svoju naftu do Kine i drugih globalnih tržišta.
Oko petine ukupne svjetske potrošnje nafte prolazi kroz moreuz.
Među onima koji upozoravaju na političke opasnosti od rastućih cijena nafte je i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji je rekao da se Rusija uveliko oslanja na globalne prihode od nafte za napajanje svoje ratne ekonomije.
"Udar su doveli do naglog porasta cijene nafte, što je negativno za nas", rekao je Zelenski. "Rusi postaju jači zbog većih prihoda od izvoza nafte."