Nebo iznad Izraela i Irana izgleda mirno 25. juna dok se drugi dan primirja, kojim je posredovao američki predsjednik Donald Trump, za sada održava nakon klimavog početka.
Izraelske vlasti su rano 25. juna ukinule većinu ratnih ograničenja za civile, nekoliko sati nakon što je američki predsjednik Donald Trump ljuto napao obje strane zbog kršenja primirja koje je najavio kasno 23. juna. Pozvao je da se obje strane smire, dok je izgledalo da je ono što je nazvao "12-dnevnim ratom" završilo.
Komanda domaćeg fronta izraelske vojske saopštila je da je odluka o ublažavanju ograničenja donesena nakon posljednje sigurnosne procjene.
Ovaj potez će omogućiti školama da ponovo pokrenu nastavu u učionicama i dozvoliće okupljanja širom zemlje bez ograničenja, iako će neka od onih povezanih sa sukobom u Gazi ostati na snazi.
Iranski predsjednik Masud Pezeshkian je, u međuvremenu, rekao da je njegova zemlja spremna da se vrati normalnom životu nakon što je primirje stupilo na snagu.
Pezeshkian je, u obraćanju na nacionalnoj televiziji, rekao: "Počevši od danas, vlada i relevantne institucije će započeti obnovu i vraćanje normalnosti."
Opisao je izraelske akcije kao "teroristički napad" koji se dogodio u vrijeme kada je Iran tražio diplomatski dijalog sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Nakon što su rakete i zračni napadi koje su obje strane pokrenule prouzrokovali tešku štetu i velike žrtve dok se približavao početak prekida vatre u 7 sati ujutro 24. juna - i nakon isteka roka - Trump je ljutito reagirao prema učesnicima sukoba.
Odgovarajući na pitanja dok se pripremao da napusti Washington i ode na samit NATO-a u Hagu, Trump je kritizirao saveznika Izrael zbog izvještaja da ponovo napada ciljeve unutar teritorije svog zakletog neprijatelja uprkos sporazumu o obustavi vatre.
"Oni [Iranci] su ga prekršili, ali ga je i Izrael prekršio", rekao je Trump. Dodao je: "Nisam zadovoljan Izraelom."
Kasnije je izraelski ministar odbrane Israel Katz izjavio kako je rekao američkom sekretaru odbrane Peteu Hegsethu da će njegova zemlja poštovati prekid vatre osim ako ga Iran ne prekrši. Pezeshkian je takođe rekao da će Iran poštovati prekid vatre sve dok ga Izrael poštuje, prema iranskim medijima.
Trumpova objava o prekidu vatre uslijedila je nakon što je Iran 23. juna ispalio rakete na zračnu bazu Al Udeid u Kataru, ne uzrokujući nikakvu štetu ili žrtve.
Trump je rekao da je Teheran unaprijed obavijestio Washington o napadu - potez koji mnogi analitičari smatraju pokazateljem da Iran ne želi eskalirati krizu nakon što su američke snage 21. juna napale više iranskih nuklearnih postrojenja.
Fordo prije i poslije bombardovanja
Trump je rekao da su američke snage "uništavale" iranske nuklearne lokacije, iako ostaju pitanja o obimu štete nanesene cjelokupnom nuklearnom programu, a američki mediji, pozivajući se na obavještajne izvore, tvrde da je iranski razvoj unazadjen samo nekoliko mjeseci. Bijela kuća je negirala te izvještaje.
U objavi na Truth Social kasno 24. juna, Trump je ponovio te izjave, rekavši: "Nuklearne lokacije u Iranu su potpuno uništene!"
Načelnik izraelskog generalštaba, general-pukovnik Eyal Zamir, 24. juna je rekao kako su "vratili iranski nuklearni projekat godinama unazad, a isto važi i za njegov raketni program".
Sukob je izbio nakon što je Izrael 13. juna pokrenuo masovne talase zračnih napada na iranske nuklearne i vojne lokacije, ubivši mnoge visoke komandante - uglavnom iz tvrdokornog Korpusa islamske revolucionarne garde - i nuklearne naučnike.
Iran je odgovorio baražnom paljbom raketa i dronova usmjerenih na izraelske gradove.
Izrael, Sjedinjene Američke Države i druge zapadne nacije bile su odlučne u tome da Iranu neće biti dozvoljeno da razvija nuklearno oružje. Teheran tvrdi da je njegov nuklearni program isključivo u civilne svrhe.
Usred prekida vatre, francuski ambasador pri Ujedinjenim nacijama rekao je da su evropske nacije spremne ponovo aktivirati sankcije Teheranu ako se uskoro ne postigne sporazum o njegovom nuklearnom programu.
Jerome Bonnnafont je na sastanku Vijeća sigurnosti rekao da "očekujemo da se Iran bez odlaganja vrati razgovorima kako bi se postiglo snažno, provjerljivo i trajno diplomatsko rješenje".
Iranski Pezeshkian - kojeg mnogi smatraju relativno umjerenim među tvrdokornijim vladarima - naznačio je da je njegova zemlja spremna nastaviti nuklearne razgovore.
U telefonskom razgovoru sa saudijskim prijestolonasljednikom Mohammedom bin Salmanom, Pezeshkian je rekao da je Iran spreman riješiti razlike sa Sjedinjenim Državama "u okviru međunarodnih normi", prema podacima predsjedničkog ureda.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu, u obraćanju koje je prenosila nacionalna televizija, upozorio je Iran da će se Izrael, ako pokuša obnoviti svoj nuklearni program, vratiti vojnoj akciji protiv te zemlje.
Rekao je da je Izrael postigao "historijsku pobjedu" i uništio iranski nuklearni program tokom 12 dana, ali da je spreman "djelovati s istom odlučnošću i istom silom kako bi presjekao svaki takav pokušaj [obnove]."
Uprkos prekidu vatre, tenzije na Bliskom istoku su ostale visoke.
Izraelska vojska je 25. juna saopštila da je šest vojnika ubijeno u Gazi, gdje se njene snage i dalje bore protiv boraca militantne grupe Hamas, saveznika Irana, koju su Sjedinjene Američke Države i UN proglasile terorističkom organizacijom. Daljnji detalji nisu odmah bili dostupni.
U Iranu je iranska pravosudna novinska agencija Mizan izvijestila da su tri muškarca pogubljena zbog navodnog "špijuniranja za Izrael" u sjeverozapadnom iranskom gradu Urmiji. "Kazna je izvršena jutros... obješeni su", saopštila je pravosudna agencija.
Iranska vlada, koju aktivisti i zapadni lideri dugo optužuju za kršenje prava, pogubila je najmanje 975 ljudi u 2024. godini, u odnosu na 843 prethodne godine, prema nedavnom izvještaju UN-a.
Human Rights Watch je u izvještaju prošlog mjeseca rekao da "iranske vlasti provode užasan niz pogubljenja, sa najmanje 113 prijavljenih pogubljenja samo u prvih 25 dana maja 2025. godine."
Iran je 28. maja saopštio da je pogubio Pedrama Madanija, optuženog za "špijuniranje za Izrael" u slučaju za koji su grupe za ljudska prava rekle da je pun "fundamentalnih nedostataka" i zasnovan na priznanjima datim pod prisilom.