Izraelska vojna operacija protiv iranskih postrojenja za obogaćivanje urana i programa balističkih raketa, te reakcija SAD-a, postavili su test za američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegovo predizborno obećanje da će Sjedinjene Države držati podalje od stranih sukoba.
Dok se Trump priprema za proslavu 250. godišnjice američke vojske organizovanjem velike vojne parade 14. juna u Washingtonu -- događaja koji pada na Trumpov 79. rođendan, a ujedno i nakon njegove odluke da pošalje američke vojne snage u Kaliforniju kako bi kontrolisale nemire imigranata -- postavljaju se pitanja o obimu američkog učešća u napadu na Iran.
Državni sekretar Marco Rubio bio je prvi zvaničnik administracije koji je reagovao na napad, izdavši saopštenje kasno 12. juna u kojem se navodi da Sjedinjene Države "nisu uključene". Međutim, stručnjaci za vanjsku politiku su 13. juna rekli da im je rečeno da su Trump i izraelski premijer Benjamin Netanjahu razgovarali više puta satima prije napada.
"Znali smo sve", rekao je Trump o izraelskim planovima napada, prema Reutersu. "Pokušao sam spasiti Iran od poniženja i smrti. Pokušao sam ih spasiti jako jer bih volio da sam vidio postignut dogovor."
Trump je 13. juna sazvao sastanak svog Vijeća za nacionalnu sigurnost kako bi razgovarao o izraelskim operacijama. Nisu dati detalji o specifičnim aspektima sastanka; međutim, Trump je na Truth Social mreži upozorio da je upoznat s izraelskim planovima i da "još mnogo toga dolazi".
Istovremeno, čini se da je želio situaciju predstaviti kao drugu priliku za Iran da postigne sporazum o ograničavanju iranskog nuklearnog programa.
"Iran mora postići dogovor prije nego što išta ne ostane i spasiti ono što je nekada bilo poznato kao Iransko carstvo", napisao je Trump na Truth Social. "SAMO TO UČINITE, PRIJE NEGO ŠTO BUDE PREKASNO."
Komentari ukazuju na to da se Trump još uvijek nada da bi se moglo postići dogovoreno rješenje. Bijela kuća je dan prije napada saopštila da će Trumpov izaslanik Steve Witkoff otputovati u Oman kako bi se 15. juna sastao s iranskim zvaničnicima radi razgovora o teheranskom nuklearnom programu.
Dok su Iranci rekli da neće učestvovati, Trump je rekao da su razgovori i dalje na dnevnom redu, iako nije siguran hoće li se održati.
Nakon izraelskih napada, postavila su se pitanja o sljedećim koracima Sjedinjenih Država i opasnosti da bi mogle biti uvučene u još jedan rat u regiji, s obzirom na preveliko prisustvo američke vojske u Perzijskom zaljevu. Neki vojni izvori već su počeli mijenjati svoj stav dok Sjedinjene Države nastoje zaštititi se od mogućih odmazde Teherana, prema riječima dva američka zvaničnika koji su anonimno razgovarali s Associated Pressom.
Trump je istakao - zapravo se pohvalio - da je Izrael koristio borbene avione i drugo oružje koje su obezbijedile Sjedinjene Države, upozoravajući iranske lidere da Izrael ima "najbolju i najsmrtonosniju vojnu opremu bilo gdje u svijetu" i da bi daljnji napadi "bili mnogo gori od svega što znaju, očekuju ili im je rečeno".
John Bolton, koji je bio Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost u njegovoj prvoj administraciji, rekao je da Sjedinjene Države ne bi trebale samo pomagati Izraelu u izvođenju napada pružanjem obavještajnih podataka, okupljanjem saveznika u Perzijskom zaljevu i slanjem američkih snaga u regiju, već bi se trebale pripremiti i za drugu fazu - potencijalnu promjenu režima.
"Iranski nuklearni program nije izraelski problem - to je američki problem. To je problem globalnog širenja nuklearnog oružja i mi smo to predugo dopustili", rekao je.
Pregovore o iranskom nuklearnom programu nazvao je "gubljenjem kisika", rekavši u intervjuu za CNN 13. juna da "nikada nije bilo šanse da Iran pristane na sporazum koji bismo smatrali prihvatljivim".
Netanjahu je "probio maglu i, iskreno, učinio ono što je trebalo biti učinjeno prije 20 godina", rekao je Bolton, poznati jastreb vanjske politike, koji je prethodno bio i ambasador SAD-a pri Ujedinjenim nacijama.
Drugi stručnjaci za Bliski istok upozorili su da je mogućnost da Sjedinjene Države budu uvučene u još jedan rat u regiji stvarna.
Elliott Abrams, viši saradnik za bliskoistočne studije pri Vijeću za vanjske odnose (CFR), rekao je da će Sjedinjene Države uzvratiti ako Iran ubije bilo kojeg Amerikanca. Ali je dodao da ne vjeruje da bi Teheran bio "dovoljno lud da to učini".
Govoreći na telefonskoj konferenciji sa novinarima, Abrams je takođe rekao da, iako ne smatra Trumpa izolacionistom kao što to čine mnogi u njegovoj koaliciji "Učinimo Ameriku ponovo velikom" (MAGA), vjeruje da predsjednik djeluje na osnovu pretpostavke da Sjedinjene Države ne žele nigdje intervenirati, ali "ako pravite probleme, ubićemo vas".
Abrams i drugi stručnjaci za vanjsku politiku rekli su da bi Izraelu bila potrebna takozvana bomba za probijanje bunkera kako bi uništio nuklearni objekt Fordow, koji se nalazi duboko pod zemljom. Rekao je da ne vjeruje da su Sjedinjene Države spremne da Izraelu dostave to oružje niti da ga same koriste.
Daniel Byman, stručnjak za politiku u Centru za strateške i međunarodne studije (CSIS), rekao je da nije jasno da li je izraelski napad zaista dugoročno uništio iranski nuklearni program i da bi, uprkos Trumpovoj averziji prema ratu, mogao biti ubijeđen da završi posao.
"Iako Trumpova administracija možda ne želi napasti Iran, možda smatra da je to bolje nego dozvoliti Iranu da obnovi svoj nuklearni program", rekao je Byman u online komentaru. "Takav američki odgovor je posebno vjerovatan ako Iran uzvrati protiv američkih, kao i izraelskih ciljeva."
Byman je rekao da bi Sjedinjene Države "mogle lako biti uvučene u ovaj sukob".
Vali Nasr, autor knjige "Iranska velika strategija" i profesor međunarodnih odnosa i bliskoistočnih studija na Univerzitetu Johns Hopkins u Baltimoreu, rekao je da smrt desetina iranskih civila znači da su dvije strane već prešle granicu u sukobu.
"Ne vidim da će se to zaustaviti jer ne vidim da bi Iran sada mogao sjesti za pregovarački sto i... prihvatiti predaju", rekao je Nasr za američku televiziju PBS. "Osjeća se primoranim da uzvrati, a to će izazvati dodatnu odmazdu."
Nasr je dodao da je Trump naglasio da želi diplomatiju, ali da će sada vjerovatno "zaraditi rat za koji je rekao da ga ne želi i ostaviti regiju, mislim, nestabilnijom nego kada je došao na vlast".