Republika Srpska dobila je neustavnu Vladu. To je rezultat glasanja Narodne skupštine RS koja je izabrala novu izvršnu vlast, na čelu sa Savom Minićem, dosadašnjim ministrom poljoprivrede.
Nova Vlada nema ustavno uporište, jer je mandat Miniću 23. avgusta dao Milorad Dodik, koji je pet dana ranije odlukom Suda Bosne i Hercegovine prestao biti predsjednik RS.
Prema entitetskom Ustavu, predsjednik RS predlaže Narodnoj skupštini kandidata za predsjednika Vlade.
Nakon odluke Suda BiH, RS je bez predsjednika, jer ni zakoni ni državni i entitetski Ustav ne predviđaju ko stupa na ovu funkciju u slučaju da ostane upražnjena.
RS ima dva potpredsjednika, ali oni mogu samo privremeno da preuzmu nadležnosti ukoliko im to predsjednik naloži. Takav slučaj je bio krajem prošle godine kada je zbog operativnog zahvata na koji je išao Dodik, obaveze predsjednika preuzeo Davor Pranjić.
Novi predsjednik bi trebalo da bude izabran na prijevremenim izborima, raspisanim za 23. novembar.
Dodik u javnim nastupima odbacuje odluke nadležnih institucija u BiH, tvrdi da je i dalje predsjednik, te poručuje da će njegova stranka bojkotovati i opstruisati najavljene izbore.
On je u avgustu pravosnažno osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrana obavljanja javnih funkcija, zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika.
Sud BiH je 12. juna potvrdio prvostepenu presudu od 26. februara, a presuda je, kako je saopštio Sud, 1. avgusta otpremljena strankama, bez mogućnosti žalbe.
To praktično znači da Dodik nije predsjednik RS od 12. juna. Centralna izborna komisija BiH mu je oduzela mandat 18. avgusta, na osnovu pravosnažne presude Suda BiH.
Koja krivična djela su u pitanju?
Nedim Ademović, stručnjak za ustavno pravo, u izjavi za Radio Slobodna Evropa je istakao da je činjenica da se Dodik "ponaša kao da je još uvijek predsjednik".
"Mislim da u javnosti pravni stručnjaci su već objasnili da potencijalno postoji osnova sumnje za više krivičnih djela, počev od opstrukcije izvršenja presude Suda BiH i ovog rješenja ako je postalo pravosnažno, pa do nekih daljnjih krivičnih djela", rekao je Ademović.
On ističe da Dodikove opstrukcije idu od "neprovođenja svih sudskih odluka koje se donose, pa do opstrukcija koje vode ka izazivanju određenih daljnjih kriza".
Prema Krivičnom zakonu BiH, neizvršenje odluke državnog Suda za sobom povlači zatvorsku kaznu u trajanju od šest mjeseci do pet godina.
"BiH, pogotovo građani RS, gube dragocjeno vrijeme, uvlače se konstantno u neko politikanstvo, špekulacije, manipulacije, i žrtve su jedne takve situacije", kazao je Ademović.
Ranije je advokat Vlado Adamović za RSE izjavio da Dodikovi "potpisi na dokumentima, zakonima i odlukama više ne važe, a svaki pokušaj da ih izda predstavlja potencijalno krivično djelo".
Opozicioni poslanik u NSRS, Nebojša Vukanović, ubrzo nakon dodjele mandata Miniću podnio je krivičnu prijavu protiv Dodika za lažno predstavljanje, tvrdeći da on više nije predsjednik RS.
Za ovo krivično djelo, predviđena je novčana kazna ili zatvorska kazna od godinu dana.
Kako je došlo do ove tačke?
Radovan Višković, koji je nešto manje od sedam godina bio na funkciji predsjednika Vlade RS, neočekivano je podnio ostavku na tu funkciju 18. avgusta, na isti dan kada je Dodiku oduzet predsjednički mandat.
Tada nisu navedeni konkretni razlozi zbog kojih Višković odlazi sa premijerske pozicije.
Poslanici NSRS su 22. avgusta potvrdili njegovu ostavku, čime je otvoren prostor za formiranje nove Vlade.
Ipak, obzirom da je već tada RS bila bez predsjednika, koji bi mogao da dodijeli mandat novom potencijalnom premijeru, sada već de facto bivša Vlada je trebalo da ostane u tehničkom mandatu do izbora novog entitetskog predsjednika.