Tim "Pod lupom" registrovao 65 težih kršenja Izbornog zakona
Pravni tim Koalicije “Pod lupom” je registrovao 65 težih kršenja Izbornog zakona BiH.
Njihovi posmatrači su uložili 14 primjedbi na nepravilnosti uočene u procesu glasanja. Na jednom biračkom mjestu u Čelincu, na sjeverozapadu BiH, nakratko je prekinuto glasanje zbog narušenog javnog reda i mira, saopšteno je iz Koalcije “Pod lupom”.
Na osnovu prijava građana, obaviještena je policija u Vlasenici i Živinicama, na sjeveroistoku BiH, Vitezu u centralnoj BiH, zbog pritisaka na birače.
U saopštenju Koalicije "Pod lupom" navedeno je kako građani prijavljuju da su na biračkim mjestima unaprijed stavljeni štembilji i potpisi na listiće, a ne prilikom izdavanja kako je propisano.
"Zbog teškog kršenja Izbornog zakona BiH zabilježenog u Novom Gradu u Republici Srpskoj na biračkom mjestu u Hozići, gdje su pronađeni već označeni glasački listići, CIK BiH je obavijestila javnost da će glasanje na ovom biračkom mjestu biti odgođeno i naknadno održano", objašnjeno je iz Kolacije “Pod lupom”.
Zbog odbijanja unosa primjedbe u Zapisnik o radu biračkog odbora, na jednom biračkom mjestu u Zvorniku, na krajnjem sjeveroistoku BiH, Koalicija je uložila primjedbu Gradskoj izbornoj komisiji Zvornik, zbog više vrsta nepravilnosti u procesu glasanja na tom biračkom mjestu u Kozluku, naselju pored Zvornika.
Nepravilnosti su uočene na biračkom mjestu u Centru u Sarajevu i Pelagićevu, na sjeveru BiH, gdje je član biračkog odbora zadužen za izdavanje glasačkih listića nije stavio otisak štambilja u donjem lijevom uglu pored kojeg se potpisuje na prednjoj strani svakog listića, ispod teksta "Uputstvo za glasanje".
Ovi glasački listići, prema propisima, ne smiju biti uzeti u razmatranje pri brojanju glasova, što može oduzeti pravo glasa biračima koji su glasali na tim glasačkim listićima.
Na 14 biračkih mjesta je zabilježeno otvoreno nagovaranje na glasanje za određenog političkog subjekta, dok su zastrašivanja ili vršenja pristisaka na glasače zabilježeni na pet biračkih mjesta.
Posmatrači Koalicije "Pod lupom" su zabilježili do deset slučajeva porodičnog glasanja na 36 posto biračkih mjesta. To je, za sada, duplo manje nego na prethodnim Lokalnim izborima 2020. u BiH, što upućuje na to da je izmjena propisa u vidu okretanja otvora glasačke kabine prema posmatračima, dala rezultate. Više od deset slučajeva porodičnog glasanje je zabilježeno na sedam biračkih mjesta.
Sa objavom rezultata od 3. oktobra u 17 sati zatvaramo blog uživo o izborima u Bosni i Hercegovini. Detaljne podatke objavljujemo u posebnom tekstu.
Cijela redakcija RSE i naš tim koji je pratio izbore zahvaljuje što ste nam ukazali povjerenje.
Rezultati Centralne izborne komisije od 3. oktobra u 17 sati
Na osnovu 90,51 posto obrađenih biračkih mjesta, u Predsjedništvo BiH ulaze Denis Bećirović, kandidat ujedinjene opozicije "Ujedinjeni za slobodnu Bosnu i Hercegovinu" i Željka Cvijanović iz SNSD-a. Za sada prema ovim rezultatima za Predsjedništvo BiH više glasova ima kandidat Demokratske fronte Željko Komšić ispred kandidatkinje Hrvatske demokratske zajednice BiH Borjane Krišto.
Na osnovu 83,39 posto obrađenih biračkih mjesta za Parlament BiH najviše glasova dobili su Stranka demokratske akcije i Savez nezavisnih socijaldemokrata.
Prema 90,04 posto obrađenih biračkih mjesta, za predsjednika RS Milorad Dodik dobio je 48,80 posto glasova, a Jelena Trivić 42,69 posto.
Za Parlament Federacije BiH sa 79,42 posto obrađenih glasačkih mjesta najviše glasova dobila je Stranka demokratske akcije, zatim hrvatski blok koji predvodi Hrvatska demokratska zajednica, dok je treća Socijaldemokratska partija.
Za Narodnu skupštinu RS na osnovu 84,01 posto obrađenih glasačkih mjesta, najviše glasova dobio je Savez nezavisnih socijaldemokrata, slijedi Srpska demokratska stranka, pa Partija demokratskog progresa.
Objavljeni su i rezultati za skupštine 10 kantona u Federaciji BiH, na osnovu 76,93 posto obrađenih biračkih mjesta.
Weber: Schmidtovom odlukom HDZ-u svakako osigurana 'pobjeda'
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH je dupli pobjednik na ovim izborima, ocjenjuje stručnjak za Balkan i viši suradnik Vijeća za politiku demokratizacije u Berlinu Bodo Weber, dan nakon općih izbora u Bosni i Hercegovini i odluke visokog predstavnika o promjeni načina konstituiranja dijela vlasti.
U intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) Weber je ocijenio da te odluke nisu u skladu s demokratskim procesima i da će samo kratkoročno riješiti problem.
Specijalni predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt je na dan općih izbora u BiH 2. oktobra izmijenio Izborni zakon BiH i Ustav Federacije BiH. Cilj je, kako je naveo, da se spriječi moguće ponovljene blokade u formiranju vlasti tom bh. entitetu.
UTužiteljstvo i SIPA primili 27 prijava građana na izborni proces
U Sarajevu, Banjaluci, Mostaru i Tuzli zaprimljene su prijave građana ili institucija, koje su se odnosile na narušavanje javnog reda i mira na biračkim mjestima, navode o izbornim neregularnostima koje su se odnosile na moguća kaznena djela, kao i različite događaje i incidente vezane za izborni proces, saopšteno je.
Prijave građana najčešće su se odnosile na navode i nepravilnosti oko pomoći u glasanju invalidnim osobama i osobama sa poteškoćama, donošenje popunjenih glasačkih listića, onemogućavanje pristupa posmatračima, nedozvoljeno ponašanje građana na izbornim mjestima, nepravilnosti uočene na biračkom spisku, glasanje u ime drugih osoba ili sa tuđim identifikacijskim dokumentima, fizičke nasrtaje na članove biračkih odbora, ponašnje predsjednika ili članova biračkih odbora koje nije u skladu sa propisima i druge događaje koje su smatrali neprimjerenim ili nezakonitim.
Prijave su se odnosile na biračka mjesta na području Mostara, Bosanskog Novog / Novog Grada, Sarajeva, Živinica, Tuzle, Zvornika, Zenice, Tomislav Grada i drugih mjesta.
Nakon zaprimanja prijava, poduzete su aktivnosti sa ciljem provjere prijavljenih navoda, o događajima su sačinjene službene zabilješke, te su policijskim službenicima za terenu date instrukcije za dalje postupanje, kako bi se osigurao neometan izborni proces.
Naknadno provjerom utvrdit će se postojanje elemenata kazenih djela i odrediti dalje postupanje tužiteljstava, policijskih agencija ili CIK-a BiH.