Dostupni linkovi

Kako Kina može da odgovori na sankcije SAD najvećim ruskim naftnim kompanijama?


Kineski tanker blizu naftnih rezervoara u petrohemijskom postrojenju Kineske nacionalne naftne korporacije u Dalijanu, Kina, 15. oktobar 2019.
Kineski tanker blizu naftnih rezervoara u petrohemijskom postrojenju Kineske nacionalne naftne korporacije u Dalijanu, Kina, 15. oktobar 2019.

Sažetak

  • SAD su uvele sankcije ruskim kompanijama Rosnjeft i Lukoil, poremetivši globalna energetska tržišta i navodeći kineske državne naftne gigante da obustave uvoz ruske nafte.
  • Kina, koja je veliki kupac ruske nafte, gomila rezerve i mogla bi da koristi posrednike kako bi se snašla u sankcijama i obezbedila rusku sirovu naftu s popustom.
  • Sankcije imaju za cilj da izvrše finansijski pritisak na Rusiju zbog rata u Ukrajini, ali njihov uticaj zavisi od sprovođenja, posebno u pogledu sekundarnih sankcija prema zemljama poput Kine i Indije.

Američke sankcije protiv ruskih naftnih giganata Rosnjefta i Lukoila ustalasala su globalna energetska tržišta i navele najveće kineske državne naftne kompanije da obustave uvoz ruske sirove nafte.

Uprkos tome što je sada izložena ogromnim kaznama ako posluje sa sankcionisanim ruskim kompanijama, Kina – jedan od najvećih kupaca ruskih energenata – ima svoju strategiju za suočavanje s posledicama, kažu stručnjaci.

Kina već mesecima gomila zalihe nafte, štiteći se od potencijalnih poremećaja, a kineske naftne kompanije bi mogle da pronađu načine da se snađu u sankcijama i nastave da uvoze rusku naftu po sniženim cenama.

Obustavljanje kineskog uvoza ruske sirove nafte moglo bi značajno da napregne prihode Moskve od nafte, dok administracija američkog predsednika Donalda Trampa (Trump) nastoji da pojača pritisak na Kremlj u okviru napora da posreduje u pregovaračkom rešenju za rat u Ukrajini.

Sankcije SAD objavljene 22. oktobra isključile su ruske kompanije iz američkih bankarskih sistema, sprečavajući ih da posluju u američkim dolarima. Oni koji prekrše te mere mogu se suočiti sa strogim kaznama, uključujući sekundarne sankcije.

Međutim, analitičari kažu da će uticaj američkih sankcija u velikoj meri zavisiti od toga koliko se strogo sprovode i da li je Vašington spreman da uvede sekundarne sankcije zemljama koje nastave da posluju s Rosnjeftom i Lukoilom.

"Još nije jasno da li će SAD ispuniti pretnju sekundarnih sankcija stvarnom primenom novih kaznenih mera koje su uvele", napisali su 23. oktobra Dejvid Goldvin (David Goldwyn), bivši specijalni izaslanik SAD za međunarodne energetske poslove, i Andrea Klabou (Clabough), saradnica u Atlantskom savetu (Atlantic Council) u tekstu na sajtu tog vašingtonski tink-tenka.

"Kineske rafinerije su, sa svoje strane, već dobro uvežbane u izbegavanju američkih sankcija i obično mogu pronaći zaobilazna rešenja ako i dalje žele tu rusku robu po povoljnim cenama".

Koliko ruske nafte Kina kupuje?

Kina se u velikoj meri oslanja na uvoz ruske nafte. Rosnjeft i Lukoil su prošle godine isporučili oko četvrtinu ruskog izvoza nafte u Kinu, pokazuju podaci firme za analizu podataka Kpler.

Čak 20 odsto kineskog uvoza sirove nafte – otprilike dva miliona barela dnevno u prvih devet meseci 2025. godine – došlo je iz Rusije, što je čini jednim od vodećih izvora nafte u Kini za preradu u proizvode kao što su dizel, benzin i plastika.

Otkako je Evropska unija srezala većinu uvoza nafte iz Rusije krajem 2022. godine, Kina je kupila oko 47 odsto ruske nafte, a Indija 38 odsto, pokazuju podaci Centra za istraživanje energije i čistog vazduha.

Većina nafte iz Rusije u Kinu se isporučuje morskim putem i energetski analitičari kažu da Rosnjeft i Lukoil prodaju većinu svoje nafte Kini preko posrednika umesto da direktno posluju s kupcima.

Prema Rojtersu (Reuters), kineske nacionalne naftne kompanije Petročajna, Sinopek, CNOOK i Ženhua oil će se uzdržati od kupovine ruske nafte koja dolazi morem, a očekuje se da će i nezavisne rafinerije obustaviti kupovinu dok procenjuju posledice sankcija.

Nove sankcije znače da će kupci nerado direktno kupovati rusku naftu, što će primorari kompanije da se oslanjaju na duže lance posrednika za iznajmljivanje tankera i prodaju svoje nafte, što donosi dodatne troškove i komplikacije.

Ipak, nije jasno koliko će dugo ta obustava trajati.

Takođe je neizvesno kako će sankcije uticati na približno 900.000 barela ruske nafte dnevno koja se cevovodima uvozi u Kinu. To proističe iz dugoročnog ugovora Rosnjefta i državne Kineske nacionalne naftne korporacije.

Šta kaže Peking o sankcijama SAD?

Peking se usprotivio potezu SAD i portparol kineskog Ministarstva spoljnih poslova Guo Điakun je 23. oktobra rekao da se "Kina dosledno protivi jednostranim sankcijama koje nemaju osnovu u međunarodnom pravu i koje nije odobrio Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija".

EU je odvojeno pristala na postepenu zabranu uvoza ruskog tečnog prirodnog gasa i dodala dve kineske rafinerije nafte – Liaojang petrohemikal i Šandong Julong petrokemikal – na svoju listu sankcija.

Peking je saopštio da je takođe uložio proteste Briselu zbog tog poteza.

"Kina snažno osuđuje i čvrsto odbacuje ponovljene nezakonite jednostrane sankcije EU protiv kineskih kompanija zbog pitanja u vezi s Rusijom", rekao je Guo. "U više navrata smo naglašavali da Kina nije izazvala ukrajinsku krizu, niti je Kina strana u njoj."

Može li Kina i dalje da kupuje rusku naftu?

Domet američkih sankcija je ogroman i gubitak pristupa američkom finansijskom sistemu mogao bi biti egzistencijalna pretnja mnogim velikim kineskim bankama i konglomeratima.

"Najbolja opcija za Trampovu administraciju je da na nekoliko istaknutih primera sprovode sankcije, dok istovremeno obećava Kini i Indiji da neće biti dugo odsečene od ruske nafte – ako (ruski predsednik Vladimir) Putin dođe za pregovarački sto", napisali su Goldvin i Klabou u izveštaju za Atlantski savet.

Rusija ima mesec dana da se pripremi pre nego što ograničenja stupe na snagu krajem novembra i zajedno s kineskim entitetima ima nekoliko poteza za izbegavanje najgoreg scenarija.

Moskva je dugo pronalazila načine da izbegne zapadne sankcije kroz neprozirne trgovinske šeme, kao i svojom mrežom "flote u senci" starih brodova koji plove pod nejasnim zastavama i kojima upravljaju fiktivne kompanije na Bliskom istoku i u Aziji.

Od početka opšte invazije Rusije na Ukrajinu 2022, Peking je ograničio transakcije svojih velikih banaka s Rusijom i ruskim firmama. Kina je ranije koristila manje banke s ograničenom izloženošću zapadnom finansijskom sistemu i široj kineskoj ekonomiji za poslovanje sa sankcionisanim dobavljačima, kao u slučaju uvoza nafte iz Irana.

Čini se da Kina takođe skladišti naftu od početka godine.

Iako Peking ne objavljuje precizne brojke o svojim rezervama nafte, analitičari američke banke Džek-Pi Morgan (JPMorgan) naveli su da njihovi proračuni pokazuju da je otprilike milion barela dnevno skladišteno za buduću upotrebu.

Njihove procene pokazuju da kineske zalihe trenutno iznose 1,25 milijardi barela i da se očekuje da će dostići 1,5 milijardi barela sledeće godine, što će Pekingu omogućiti da prebrodi kratku pauzu dok procenjuje uticaj sankcija. Poređenja radi, američke strateške naftne rezerve trenutno sadrže 831 milion barela.

XS
SM
MD
LG