Tridesetogodišnja pacijentica sarajevske klinike za vantjelesnu oplodnju već sedmicama ne može saznati kako da preuzme svoje pohranjene embrije i nastavi liječenje.
Razlog je naglo zatvaranje klinike Northwestern Medical Centar u oktobru, bez ikakvog prethodnog obavještenja.
Kako navodi sugovornica iz Jablanice, čiji identitet je poznat redakciji Radija Slobodna Evropa (RSE), iza zatvorenih vrata klinike ostali su embriji do kojih, poput drugih pacijenata, trenutno nema pristup.
"U septembru sam imala zadnji pregled. Shvatila da nešto nije u redu kad sam tražila novi termin i rekli su mi da je doktor na slobodnim danima. Nakon toga sam od jedne medicinske sestre saznala da doktor više od deset dana radi u drugoj klinici", kaže za RSE.
Otkako su pacijenti proteklih dana alarmirali institucije, strahujući da će zatvaranjem klinike biti ugrožen nastavak liječenja, sarajevska klinika je u fokusu inspekcijskih kontrola i tužilačkih provjera.
Klinika je trenutno zaključana, a svi dostupni telefonski brojevi su isključeni.
Na upit RSE o razlozima zatvaranja i mogućnostima nastavka liječenja pacijenata, iz te ustanove do zaključenja teksta nije stigao odgovor.
Riječ je o jednoj od klinika za vantjelesnu oplodnju koje imaju sklopljen ugovor sa Zavodom za zdravstveno osiguranje Federacije BiH, koji financira postupke biomedicinski potpomognute oplodnje.
Iz Ministarstva zdravstva i Zavoda za zdravstveno osiguranje FBiH nisu odgovorili na pitanja RSE o okolnostima prestanka rada klinike i situaciji u kojoj se pacijenti i načinima nastavka liječenja.
Šta su utvrdili inspekcija i tužilaštva?
Zdravstvena inspekcija Federacije BiH kontrolirala je ustanovu Northwestern Medical Center 13. i 16. oktobra, s ciljem provjere poštovanja Zakona o liječenju neplodnosti biomedicinski potpomognutom oplodnjom Federacije BiH.
"Tada su utvrđene nepravilnosti koje se odnose na obaveze ispunjavanja uvjeta za čuvanje biološkog materijala i način vođenja zdravstvenih kartona", navela je inspekcija za RSE, ali nije precizirano o kakvim nepravilnostima se konkretno radi.
Inspektor je, kako je rečeno, obaviješten da je ustanova u procesu zatvaranja, dok je odgovorna osoba u toj ustanovi bila nedostupna.
Zbog toga se inspekcija 22. oktobra obratila Tužilaštvu Kantona Sarajevo, s ciljem zaštite prava pacijenata i nastavka skladištenja pohranjenog biološkog materijala.
"Obzirom na ozbiljnost i složenost predmeta, te činjenicu da se inspekcijski nadzor provodi u saradnji s nadležnim Tužilaštvom, do okončanja postupka nije moguće davati dodatne informacije", navedeno je u odgovoru inspekcije za RSE.
Iz kantonalnog Tužilaštva u Sarajevu i Posebnog odjela za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala Tužilaštva Federacije BiH potvrdili su da imaju otvoren predmet i da provjeravaju navode iz prijava.
Nisu precizirali na šta se konkretno odnose provjere i da li je njima eventualno obuhvaćeno i čuvanje biološkog materijala u klinikama u drugim gradovima u BiH.
Klinički embriolog Asad Herić kaže za RSE da je ocjena inspekcije postavljena široko i da nije jasno o kakvim neregularnostima se konkretno radi.
"U praksi bi to, između ostalog, moglo značiti različite oblike tehničkih ili proceduralnih propusta, od neadekvatnog alarmiranja spremnika s tečnim azotom, do neadekvatnog vođenja evidencija ili nemogućnosti provjere kompletnosti biološkog materijala", kaže Herić.
Kako do embrija?
Jedan postupak biomedicinski potpomognute oplodnje u BiH, sa dodatnim medicinskim troškovima, košta često i više od 5.000 eura.
Izuzev troškova za lijekove koji će im biti refundirani, dosadašnje zahvate u klinici, pacijenti s kojima je razgovarao RSE, nisu morali platiti, s obzirom na to da troškove financira Zavod.
Pacijentica zatvorene sarajevske klinike iz Jablanice planira nastaviti liječenje u drugoj klinici. Za prijenos embrija joj je, sukladno propisima, bila potrebno odobrenje Ministarstva zdravstva Federacije BiH.
Kako bi predala taj zahtjev Ministarstvu, morala je dobiti potvrdu iz klinike u kojoj se liječila.
"Kad smo otišli po potvrdu dočekala nas je čistačica i ona nam je dala potvrdu. Nikoga osim nje nije bilo", kaže ona.
Rješenje kojim Ministarstvo odobrava da njeni embriji budu preneseni u drugu kliniku dobila je 30. oktobra, ali se ponovno suočila s problemima.
U jednoj od ustanova za vantjelesnu oplodnju kazali su joj da nije moguće prenijeti embrije, obzirom da u njenoj klinici nema nikoga ko bi ih zvanično ustupio i potpisao potrebnu dokumentaciju.
Za dobijanje četverogodišnje dozvole za rad, koju izdaje Ministarstvo zdravstva Federacije BiH, klinika, uz ostalo, mora imati zaključen ugovor sa ustanovom iste djelatnosti.
Time se pacijentima garantira nastavak liječenja pacijenata, u slučaju nepredvidivih situacija.
"To ona očigledno nema, jer bi u tom slučaju nova klinika sve već preuzela. Pri tome, sami snosimo za to troškove. Ministarstvo je moralo imati plan šta dalje, ukoliko se ovo desi. Sada se vrtimo u krug, jer svi prebacuju odgovornost na druge", kaže ona.
Ko je vlasnik?
Grupacije Northwestern Medical Center preuzela je krajem prošle godine vlasništvo nad poliklinikom New life u Sarajevu, koja je tada bila u žiži afera i pritužbi pacijenata da je naprasno zatvorila vrata i da ih nije obavijestila o biološkom materijalu.
Na web-stranici te ustanove navedeno je da je to "američki medicinski centar u vlasništvu grupe ljekara i investitora iz SAD-a, čiji je cilj da u BiH i na Balkanu donese moderne i napredne zdravstvene usluge".
Prema podacima iz poslovnih registara, klinika je u vlasništvu Northwest Med grupe, koja je registrirana za stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, sa adresom u Istočnoj Ilidži, na području entiteta Republika Srpska.
Kao njen osnivač naveden je liječnik Mohammad Jalal Khamis, američki državljanin sirijskog porijekla koji je, prema dostupnim podacima, završio Medicinski fakultet u Beogradu, a radi kao internista Chicagu.
Ni Khamis, kao ni kosovski liječnik Shpend Ramadani, koji je prema poslovnim registrima direktor sarajevske klinike Northwestern Medical Centar, nisu odgovorili na pisane poruke RSE za razgovor o zatvaranju te ustanove.
Khamis se od 2012. u javnosti pojavljivao i kao vlasnik univerziteta American Northwest u Travniku, koji do danas nije počeo sa radom jer nije dobio potrebne dozvole.
Također, osnivač je Američkog sjeverozapadnog univerziteta zdravstvenih nauka i tehnologije (The American Northwest University of Health Science and Technology) u Goraždu.
Njegov univerzitet je krajem 2023. godine preuzeo vlasništvo nad Internacionalnim univerzitetom u Goraždu, koji je bio pod istragom zbog afere o krivotvorenju diploma.
'Kao horor film'
Nakon zatvaranja klinike, s problemima da dođe do pohranjenih embrija, kako bi nastavili postupak biomedicinski potpomognute oplodnje, suočava se i bračni par iz srednje Bosne.
Govoreći pod uvjetom anonimnosti, za RSE su ispričali da su liječenje započeli u klinici New life, te nastavili u novoj nakon promjene vlasnika.
Na ostanak u toj klinici su se odlučili, obzirom da im je u Zavodu za zdravstveno osiguranje Federacije BiH rečeno da imaju ugovor i s njom.
"Preko noći je tu došla nova klinika i nastavili su rad pod novim imenom. Osoblje je bilo odlično, doktor i terapija sve u redu i sve je ličilo na jednu ozbiljnu medicinsku ustanovu. Sada nam je ostalo šest zaleđenih embrija, koji su navodno tamo i navodno je s njima sve u redu", kaže pacijentica klinike.
Prema procedurama, zamrznuti embriji trebaju se čuvati u specijalnim laboratorijskim posudama, smješteni u tekućem dušiku, a postupak treba biti strogo kontroliran, kako ne bi došlo do njihovog oštećenja ili gubitka embrija.
O zatvaranju klinike, kako tvrde, također, nisu zvanično obaviješteni, nego su za to saznali u neformalnom razgovoru za osobljem.
"Završili smo aspiraciju folikula i čekali na transfer embrija. No, klinika koja je počela liječenje je nestala i možda moramo tražiti drugu. Išli smo tamo, kucali na vrata, ali nema nikoga. Embrilog nam je neformalno rekao da svaki drugi dan kontrolira tekući dušik, kako bi sve bilo ok sa pohranjenim embrijima", navode oni.
I ovom bračnom paru je Ministarstvo zdravstva prije nekoliko dana izdalo rješenje da odobravaju prijenos embrija u drugu kliniku.
Ne znamo šta dalje. Nitko ne govori ništa i svi skidaju sa sebe odgovornost.- ističe sugovornica RSE
"Sada ne znamo šta dalje. Nitko ne govori ništa i svi skidaju sa sebe odgovornost. Iz druge klinike su nam rekli da će prihvatiti embrije, ali da treba službeno stupiti u kontakt sa našom starom ustanovom. Međutim, nemaju se kome javiti", kaže sugovornica RSE.
Od Ministarstva zdravstva su, kako navodi ova bračni par, tražili informaciju postoji li ugovor s drugom klinikom koja bi trebala preuzeti embrije i nastavak liječenja, ali odgovora nema.
"Da on postoji, ove sage ne bi ni bilo nego bi ona, jer bi ona po službenoj dužnosti, trebala nastaviti liječenje. Sve je kao u horor filmu. Toga očigledno nema i netko mora snositi odgovornost", ističe sugovornica.
Odgovore o trenutnom status sarajevske klinike i njenih pacijenata, RSE je pokušao dobiti u Komisiji za primjenu postupaka biomedicinski potpomognute oplodnje, koju je imenovalo Ministarstvo zdravstva Federacije BiH.
Klinike za liječenje neplodnosti dužne su jednom godišnje izvještavati tu komisiju o broju i vrsti obavljenih postupaka biomedicinski potpomognute oplodnje, o njihovoj uspješnosti, te o pohranjenim spolnim stanicama, tkivima i embrijima.
Predsjednik Komisije Igor Hudić kazao je za RSE da o ovom slučaju ne može govoriti bez odobrenja entitetskog ministra zdravstva.
No, jedan od članova Komisije kazao je u neformalnom razgovoru da se radi o vanrednoj situaciji, u kojoj Komisija mora razmatrati čuvanje embrija pohranjenih u sarajevskoj klinici.
"Imamo problem sa poštivanjem Zakona i pravilnika. Te klinike olako shvataju propise, dok se ne dođe u ovakvu situaciju. Ispoštuju proceduru u momentu dobijanja odobrenja, a od tada nisu toliko revnosni", istakao je jedan od članova Komisije.
Nedorečeni propisi
Klinički embriolog Herić kaže da suštinu problema predstavlja to što su propisi koji se odnose na biomedicinski potpomognutu oplodnju nedorečeni, a primjer za to su, između ostalog, zakonske odredbe koje se odnose na čuvanje biološkog materijala.
Ističući da ne može govoriti o slučaju sarajevske klinike, obzirom da o tom slučaju nema dovoljno informacija, kazao je da problem leži u nefunkcionalnom sistemu, koji bi trebao predvidjeti neželjene događaje i ublažiti posljedice.
"Kada se neželjeni događaj desi, prioritet mora biti njegovo brzo i sigurno zbrinjavanje, uz fokus na otkrivanju i korekciji sistemske, a ne samo i isključivo individualne greške. Suština izgradnje kvalitetnog sistema leži u razumijevanju uzroka unutar samog sistema koji su doveli do neželjenog događaja", naveo je.
Zakon i podzakonski akti ne propisuju jasno procedure transporta biološkog materijala između ustanova, tako da nije jasno ko i pod kojim uslovima obavlja transport.
"Po zakonu, svaka klinika bi trebala imati ugovor sa ustanovom iste djelatnosti, koja bi preuzela biološki materijal u slučaju njenog zatvaranja. Problem je kada imate situaciju da prva klinika ima ugovor sa Zavodom, a druga nema, pa onda pacijenti moraju plaćati ono što im je bilo zagarantovano da će biti plaćeno", kazao je.
Ističe i da ne postoji adekvatno praćenje biološkog materijala, tako da nema preciznih podataka o tome gdje se nalazi.
Ne kažem da se ijedna klinika bavi ilegalnim aktivnostima, ali isto tako tvrdim da trenutno ne postoji način za kontrolu s ciljem prevencije- ističe Asad Herić, klinički embriolog
"To znači da ne znamo gdje, kad, i šta se dešava, te gdje su embrioni u realnom vremenu. Ministarstvo ima informacije po izvještaju koji klinike sačine jednom godišnje za prethodnu godinu, ali u stvarnom vremenu nemate ništa. Ne kažem da se ijedna klinika bavi ilegalnim aktivnostima, ali isto tako tvrdim da, sa trenutnim postavkama, ne postoji način za kontrolu s ciljem prevencije", kaže on.
Rješenje vidi u registru koji će omogućiti praćenje stanja u realnom vremenu, što znači da će u svakom trenutku biti poznato ko i gdje drži biološki materijal.
Trenutno je na web-stranici Ministarstva dostupna lista od deset ustanova koje imaju dozvolu da se bave biomedicinski potpomognutom oplodnjom, ali Herić kaže da ni ti podaci nisu redovno ažurirani.
Tako na njoj, trenutno nije uvršten Northwestern Medical Center, već je i dalje upisana poliklinika New Life, čiji je vlasništvo preuzeo.
Herić upozorava i da Zavod zdravstvenog osiguranja Federacije BiH, prema dostupnim podacima, ne raspolaže tačnim informacijama o broju rođenih beba iz programa finansiranja biomedicinski potpomognute oplodnje.
"Godišnji izvještaji o postupcima vantjelesne oplodnje nisu javno dostupni, iako u većini evropskih zemalja takvi dokumenti predstavljaju javne izvore informacija iz kojih se mogu analizirati rezultati, trendovi i mogućnosti za unapređenje sistema", ističe on.
Zakon o liječenju neplodnosti biomedicinski potpomognutom oplodnjom u FBiH omogućava ženama do navršene 42. godine pravo na ove postupke na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja.
Pri tome se prvi pokušaj vantjelesne oplodnje u potpunosti pokriva, dok se za svaki naredni pokušaj plaća 50 posto troškova.