Uginula riba i rakovi i snažan miris sumpora. Taj prizor dočekao je ribolovce u rijeci Neretvi, nekoliko kilometara nizvodno od hidroelektrane "Ulog", 12. septembra.
Nestalo je hiljade primjeraka živog svijeta, a o razmjerama ekološke katastrofe govore i fotografije koje su snimljene na mjestu pomora.
Iz tog dijela Neretve potpuno je nestala i zaštićena i ugrožena mekousna pastrmka, kaže Mirsad Trešnjo, sekretar Organizacije sportskih ribolovaca Konjic.
Lokalna udruženja za zaštitu okoliša i mještani danima skupljaju uginulu ribu koja je, kako vjeruje Trešnjo, stradala zbog curenja nepoznate materije iz hidroelektrane.
"Iz postrojenja koje ulazi u Federaciju BiH, gdje je curila ta materija, prozokovala je uništenje velikih kolčina riba. Znači, sve je uništeno. Ribe, pešeri, rakovi nema ništa živo. Koja materija, mi ne znamo", navodi Trešnjo.
Hidroelektrana "Ulog" nalazi se na jugoistoku BiH, u opštini Kalinovik i na samoj granici entiteta Federacije i Republike Srpske.
Naložena istraga, čeka se nalaz vještaka
Zbog ovog slučaja, tužilaštvo Hercegovačko-neretvanskog kantona formiralo je predmet.
"Naložena su potrebna vještačenja, između ostalog, patološko i toksikološko vještačenje uzetog uzorka ribe radi utvrđivanja uzroka pomora. Uzeti su i uzorci vode koji će biti poslani na analizu", potvrdila je za RSE glasnogovornica Tužilaštva Ana Rajić.
Na teren su, kako su za RSE potvrdile nevladine organizacije, izašli i pripadnici Federalne uprave za inspekcijske poslove.
Iz ove inspekcije je odgovoreno na upit RSE da će postupajući federalni vodni inspektor u saradnji s drugim nadležnim organima "poduzeti sve zakonom propisane mjere iz svoje nadležnosti kako bi se utvrdio uzrok zagađenja".
O probemu su, kako su naveli, informisani, uz agencije za provođenje zakona i Agencija za vodno područje Jadranskog mora Mostar, te će zajedno provesti potrebne analize.
Izlazak inspekcije na teren i istragu uzroka pomora ribe najavio je i ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Bojan Vipotnik.
On je naveo da je Ministarstvo u kontaktu s investitorom, koji je objasnio da je zbog najavljenih padavina hidroelektrana "Ulog" prethodnih dana radila smanjenim kapacitetom, do 50 odsto, kako bi se snizio vodostaj.
"U skladu sa ekološkom dozvolom, oni kvartalno rade sve potrebne analize. Prethodnu su radili u junu, a sljedeće sedmice će raditi narednu analizu. Sve dosadašnje analize su bile uredne, sem blago povećanog nivoa algi", rekao je Vipotnik novinskoj agencija Srna.
Koncesiju za izgradnju hidroelektrane "Ulog" je 2009. godine dobila kompanija "EFT", u vlasništvu biznismena iz Srbije Vuka Hamovića.
Iz "EFT"-a nisu odgovorili na upit RSE o tome da li su radili provjere i šta se dogodilo na dan pomora ribe.
Bez odgovora je i nadležno federalno Ministarstvo okoliša i turizma koje je ranije bilo protiv gradnje.
Tvrdili su da nisu bili uključeni u postupak, te da nisu izvršena opsežna geološka, geotektonska i hidrološka istraživanja.
Kako je dobijena koncesija za gradnju?
Koncesiju za izgradnju hidroelektrane Ulog je 2009. godine dobila kompanija "EFT", u vlasništvu biznismena iz Srbije Vuka Hamovića. Radovi su počeli zvanično 2010., ali su obustavljani zbog komplikacija i složenog terena.
Iz "EFT-a" su 2023. za Radio Slobodna Evropa potvrdili kako posjeduju sve dozvole za građenje, te da su radovi u završnoj fazi.
Vrijednost investicije je 70 miliona eura.
Hidroelektrana "Ulog" snage 35 megawata ima branu visoku 53 metra i izlazni tunel dužine oko skoro tri kilometara.
Iz Ministarstva prostornog uređenja Republike Srpske tada su naveli da su izdali dozvole za građenje hidroelektrane "Ulog", te da je studija uticaja na okoliš izrađena 2010. godine uz odobrenja iz Federacije BiH.
HE je gradila kineska kompanija, "Sinohydro Corporation Limited" koja je 2021. godine bila pod američkim sankcijama zbog zabranjenih poslova u Iranu. Evropska investiciona banka je od avgusta 2023. obustavila finansiranje njenih projekata na godinu dana zbog netransparentnosti i spornog poslovanja.
Inače, Hamovićeva kompanija najveći je trgovac električnom energijom na Zapadnom Balkanu.
Hamović ima koncesije i za još dva energetska projekta u Republici Srpskoj — termoelektranu Stanari, izgrađenu kineskim kreditom, i solarnu elektranu u Bileći, koju je gradila kineska firma "Dongfang Electric", koja je bila na crnoj listi Svjetske banke zbog nezakonitog poslovanja.
Ekolozi upozoravali, vlasti ignorisale
Živi svijet gornjeg toka rijeke Neretve i ranije je bio ugrožen zagađenjem i zamućenjem rijeke zbog gradnje ove HE, tvrde ekolozi.
Na ekološke probleme koji bi se mogli pojaviti izgradnjom hidroelektrane "Ulog" ukazivalo je 2021. u otvorenom pismu i Udruženje geografa iz Sarajeva.
Još ranije su se obraćali tadašnjoj Vladi Federacije na čelu s Fadilom Novalićem (SDA), tražeći da uputi apelaciju Ustavnom sudu BiH kako bi se ovo prirodno područje zaštitilo na državnom nivou i entitetima onemogućilo raspolaganje. Nikada nisu dobili odgovor.
Istu su molbu uputili i novom premijeru Nerminu Nikšiću (SDP), ali hidroelektrana je i dalje ostala.
Vlada Federacije BiH je krajem oktobra 2023. godine usvojila Inicijativu za rješavanje problematike uticaja gradnje HE "Ulog" i hidroenergetskog sistema Gornji horizonti na stanje voda i okoliša u FBiH.
Inicijativa je zatim proslijeđena državnom nivou, odnosno Vijeću ministara BiH, koje se o njoj nije očitovalo.
Gradnji ove hidroelektrane protivili su se i stanovnici Konjica koji su na protestima tražili obustavu i zaštitu živog svijeta.
Snimci uginule ribe i na društvenim mrežama
Nevladina organizacija "Zeleni Neretva" obavijestila je javnost o posljednjem pomoru ribe putem društvenih mreža, uz potresne snimke uginule ribe.
Nedugo zatim, objavljen je i snimak plavnog vala nastalog ispuštanjem vode iz akumulacije.
"Pretpostavljamo da je ovaj plavni val izazvan planski i, isključivo, iz razloga da se pomorena riba bujicom izmjesti nizvodno od elektrane i tako onemogući uvid nadležnih organa u pravo stanje stvari na terenu", navode iz "Zelenih".
Napominju da HE "Ulog" praktično nije u funkciji, kao i da fluktuacije nivoa vodotoka nisu izazvane redovnim radom.
"Ovo je jedan od najvećih pomora koji se desio u Neretvi nizvodno od HE, u dionici od nekoliko kilometara. Mi smo obilazeći teren ranije detektovali probleme. Bilo je pomora ribe i potpuno zamućenje, kada je tekla Neretva bijela kao kreč zbog radova", kaže Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu.
On je dodao da su uputili dopis inspekcijskim organima.
"Smatramo da je potrebno izvršiti hemijsku analizu ribe, jer je, po svemu sudeći, riječ o nekom hemijskom zagađenju", rekao je on.
Inače, uzorke mrtve ribe zbog toksikološke analize su ribolovci poslali Veterinarskom fakultetu u Sarajevu.
Žalba protiv BiH zbog ugroženosti flore i faune
Nekoliko domaćih i međunarodnih nevladinih organizacija 2020. godine podnijele su žalbu protiv Bosne i Hercegovine Sekretarijatu Bernske konvencije o zaštiti evropskih divljih životinja i prirodnih staništa pri Vijeću Evrope.
U žalbi je navedeno kako će više od stotinu biljnih i životinjskih vrsta biti pogođeno gradnjom hidroelektrane "Ulog" i sedam malih hidroelektrana u gornjem toku Neretve.
Ekspertska misija koju je 2022. godine uputio Stalni komitet za Bernsku konvenciju u gornji tok Neretve, dala je preporuke vlastima u BiH koje nisu ispunjene.
Poručeno je kako BiH treba da ubrza procese i trajno zaštiti kompletni sliv gornje Neretve koji je kandidovan kao "Emerald" područje.
Emerald ili "Smaragdna" mreža je regionalna ekološka mreža koju čine područja od posebnog interesa za zaštitu prirode na teritoriji Evrope, Azije i sjeverne Afrike i na kojima država mora da obezbijedi adekvatan režim zaštite.
Do sada su na Neretvi izgrađene četiri hidroelektrane.
U planu je gradnja još dvije, u opštini Konjic u Federaciji BiH, za koje obustavu projekata, takođe, traži Stalni komitet za Bernsku konvenciju Vijeća Evrope.