Prije završetka studija, Špresa iz Prištine je dobila pet ponuda za posao - u Njemačkoj i Švicarskoj.
Nakon juna, kada završi studije za medicinsku sestru na jednom od privatnih fakulteta na Kosovu, ona će dobiti licencu i zatim će krenuti na putovanje van zemlje.
Poslodavci od kojih je dobila ponude čekaju samo njenu potvrdu, kao i datum kada će početi da radi.
"Za sedam ili osam mjeseci biću tamo", kaže Špresa, čiji je pravi identitet poznat redakciji Radija Slobodna Evropa.
Plate koje su joj ponuđene, prema njenim riječima, mnogo su veće od maksimalne plate od oko 840 evra bruto koju medicinska sestra može da dobije na Kosovu.
"Uglavnom su od 3.600 do 3.800 evra [bruto] po osobi. Od toga se oduzimaju porezi koje država zadržava, i ostaje oko 2.600 do 2.700 evra [neto]", ističe Špresa.
Međutim, nije samo plata ono što je motiviše da se preseli van Kosova.
Ona ne želi da se suoči sa lošim iskustvima kroz koja su, prema njenim riječima, prošle njene kolege tokom konkursa za posao.
"Nažalost, stvari na Kosovu funkcionišu preko poznanstava [nepotizam]. Nemam nikoga poznatog. Tako da je za mene primarno da odem u inostranstvo, nego da ostanem na Kosovu. Tamo se diploma sa fakulteta priznaje, dočekuju te kao pravu medicinsku sestru, i tamo ne moraš da gledaš ko ti je majka, otac, ili koga poznaješ", rekla je Špresa.
Ona nije jedina koja cilja na zemlje Evropske unije.
Za tri godine Kosovo napustilo preko 100.000 građana
Podaci Kosovske agencije za statistiku (KAS) pokazuju da je za samo tri godine, od početka 2021. do kraja 2023. godine, Kosovo napustilo 105.525 građana.
U 2021. godini otišlo je 42.728 građana, 2022. 41.553 i 2023. godine 21.244 građana.
Od 1. januara 2024. godine stupila je na snagu odluka o liberalizaciji viznog režima u šengenskom prostoru, a građani Kosova mogu da putuju bez viza u 27 evropskih zemalja.
Podaci o broju građana Kosova koji su napustili zemlju tokom 2024. godine, prema ASK-u, biće objavljeni tokom juna ove godine.
Trend iseljavanja sa Kosova
Broj Kosovara koji su emigrirali u druge zemlje prati trend rasta posljednjih godina – osim 2020. godine, kada su putovanja bila ograničena zbog pandemije COVID-19.
Izvor: Agencija za statistiku Kosova
Trend odlaska zdravstvenog osoblja sa Kosova ka zapadnim zemljama, koji je prisutan već nekoliko godina, nastavlja se i dalje, kažu iz Federacije sindikata zdravstva Kosova.
Ako se ovaj trend ne zaustavi, prema riječima predsjednice ove federacije, Tevide Imeri, zemlja rizikuje da ostane bez ljekara i medicinskih sestara različitih profila.
"Čudno i apsurdno je da Kosovo proizvodi zdravstvene radnike, kao da su oni 'hrana' za izvoz. Privatne i javne obrazovne institucije proizvode kadrove za prodaju", ističe Imeri.
Prema podacima Federacije, ali i Ljekarske komore Kosova, od 2018. godine do sada, iz zemlje je otišlo oko 850 ljekara. Većina njih je otišla u zapadne zemlje zbog zaposlenja.
Iz istih razloga, prema njihovim riječima, iz Kosova godišnje odlazi više od 300 medicinskih sestara, uglavnom na rad u Njemačku, ali i u druge evropske zemlje.
Prosječna plata na Kosovu i u Njemačkoj, po sektorima
U 2023. godini prosječna plata u Njemačkoj bila je 2.822 evra, u poređenju sa prosječnom platom od 468 evra na Kosovu.
Kosovari zaposleni u sektoru informacija i komunikacija u Njemačkoj primaju najveću platu, baš kao i na Kosovu.
Hoteli i gastronomija
- Kosovo: 348 eura - 1.867 eura
- Njemačka: 1.500 eura - 3.500 eura
Građevinarstvo
- Kosovo: 511 eura - 2.445 eura
- Njemačka: 2.000 eura - 4.500 eura
Trgovina
- Kosovo: 491 eura - 2.633 eura
- Njemačka: 2.000 eura - 4.800 eura
Zdravstvo
- Kosovo: 541 eura - 2.868 eura
- Njemačka: 2.500 eura - 5.500 eura
Proizvodnja
- Kosovo: 473 eura - 2.977 eura
- Njemačka: 2.200 eura - 5.000 eura
Obrazovanje
- Kosovo: 522 eura - 3.151 eura
- Njemačka: 2.500 eura - 5.500 eura
Informisanje i komunikacija
- Kosovo: 930 eura - 3.762 eura
- Njemačka: 3.000 eura - 6.500 eura
Izvor: GAP Institut
Studija Instituta za napredne studije – GAP, iz Prištine, objavljena u oktobru prošle godine, koja poredi zaposlenost u Njemačkoj i na Kosovu, kao i sektore i plate prema kupovnoj moći, pokazuje da je u periodu od 2019. do 2023. godine u zdravstvenom sektoru u Njemačkoj bilo zaposleno ukupno 9.416 građana Kosova.
Tokom tog istog perioda, isti sektor na Kosovu imao je zaposlenih 14.786 osoba.
Ljekari i medicinske sestre "odlaze"
Svake godine smo u minusu
Predsjednik Ljekarske komore Kosova, Pleurat Sejdiu, kaže za Radio Slobodna Evropa da je samo tokom perioda od 2018-2022, oko 700 ljekara dobilo sertifikat o profesionalnoj čistoći od Komore.
Ovaj sertifikat, prema njegovim riječima, je neophodan za zaposlenje, posebno u Njemačkoj. Trend odlaska ljekara sa Kosova, kaže on, nastavio se i u godinama koje su uslijedile do danas.
"U tekućoj godini 31 [ljekar koji je otišao] do sada. Procjena je da je oko 90 odsto onih koji su dobili sertifikate, otišlo. Imamo oko 850 ljekara koji su napustili Kosovo. Generalno, ako računamo sa onima koji završavaju Medicinski fakultet u Prištini, Tirani i Tetovu, imamo otprilike šest izgubljenih generacija", kaže Sejdiu.
Javni zdravstveni sistem na Kosovu se uglavnom snabdjeva kadrovima ljekara koji dolaze sa tri univerziteta: onog u Prištini, Tirani i Tetovu.
Oni bi trebali da budu kadrovi koji obnavljaju medicinski kampus javnog zdravstvenog sistema Kosova.
Podaci Ljekarske komore Kosova, prema Sejdiu, pokazuju da je prošle godine sa ova tri univerziteta na tržište rada na Kosovu ušlo oko 180 ljekara.
Takođe, tokom 2024. godine, iz javnog zdravstvenog sektora je otišlo oko 220 ljekara, od kojih je 111 otišlo u inostranstvo, 92 su se penzionisali, dok je 15 ljekara u aktivnoj dobi preminulo.
"Znači,svake godine smo u minusu", kaže Sejdiu.
Ipak, dodaje da prosječno tokom jedne godine na Kosovu ostaje nezaposleno oko 500 ljekara.
Nezaposlenost, prema njegovim riječima, je prvi razlog zašto ljekari odlaze radi zaposlenja u inostranstvo.
Nove generacije ljekara, kako kaže, "su ambicioznije u sticanju znanja" i nisu zadovoljne kvalitetom specijalizacija koje se nude na Kosovu.
Tokom faze specijalizacije, plata mladih ljekara je oko 700 eura bruto, kaže Sejdiu, dodajući da je to demotivišuće za njih.
"Zajednički imenitelj svega ovoga je nedostatak perspektive za njih u zdravstvenom sistemu na Kosovu", ističe Sejdiu.
Veliki broj medicinskih sestara napustio je Kosovo da bi se zaposlio u zapadnim zemljama, potvrđuje Imeri iz Federacije zdravstvenih sindikata Kosova.
"Tokom 2023. godine, dokumentaciju za odlazak je dobilo 713 [medicinskih sestara]", kaže Imeri, dodajući da se trend odlaska medicinskih sestara nastavlja.
Gotovo jedan medicinski tehničar dnevno odlazi u Njemačku, što znači više od 300 godišnje", ističe ona.
Imeri takođe podržava tvrdnje Šprese o nepotizmu tokom zapošljavanja u javnom zdravstvenom sistemu na Kosovu.
"To je vrlo tačno. Problem je što je [nepotizam] tako dobro prikriven dokumentima, da je nemoguće otkriti ga. Dešava se da medicinski tehničar čeka 12-13 godina [za zaposlenje]... Ljudi su umorni od čekanja ili traženja političkih veza za zaposlenje", ističe Imeri.
Ministarstvo zdravlja Kosova nije odgovorilo na pitanje Radija Slobodna Evropa da li ima plan ili strategiju za zaustavljanje odlaska zdravstvenih radnika na rad u inostranstvo, kao i za sprječavanje navedenih razloga za ovaj odlazak.
Koje su posljedice?
Ljekarska komora Kosova i Federacija sindikata zdravstva Kosova smatraju da vlasti zemlje treba da kreiraju dugoročnu strategiju koja bi zaustavila trend odlaska zdravstvenog osoblja iz zemlje.
U suprotnom, kako kaže Sejdiu, odlazak ljekara koji su u fazi specijalizacije ostavlja bez kadrova prvo primarnu medicinu, odnosno Centar za porodičnu medicinu.
Do 2030. godine neće ostati nijedan porodični ljekar.
"Posebno u srednjim i malim opštinama, postoji niz zdravstvenih centara koji su zatvoreni jer nemaju ljekare. To je prvi talas. Drugi talas znači da su već počele da budu pogođene regionalne bolnice, gdje nema obnavljanja [ljekara]. Treći talas će pogoditi Univerzitetski klinički centar Kosova (UKCK), ali malo kasnije", ističe Sejdiu.
Dodaje da je najviše ljekara raznih profila koncentrirano na UKCK, u Prištini.
Ovaj pristup, kako on tvrdi, pokazuje nedostatak strategije zapošljavanja od strane Ministarstva zdravlja, koje bi trebalo da raspodjeli kadrove proporcionalno po drugim regionima Kosova.
Imeri takođe izražava mišljenje da, ako se ne zaustavi trend odlaska zdravstvenog osoblja u inostranstvo, najveći udarac će pretrpiti primarna medicina.
"Koordinatori sa kojima sam u stalnom kontaktu kažu da do 2030. godine neće ostati nijedan porodični ljekar", kaže Imeri.
Dodaje da je neophodno da nadležni organi vlasti kreiraju održive zdravstvene politike i strategije koje eliminišu razloge odlaska zdravstvenog osoblja u inostranstvo.
Ako se to ne desi, prema njenim riječima, budućnost javnog zdravstvenog sektora je potpuno nesigurna.
"Na neki način se stvara nesigurnost, zbog koje bih i ja, u ovoj dobi u kojoj sam [50 godina], često razmišljala o odlasku... možda da uzmem djecu i odem. Ako bih danas mogla da stvorim radno mjesto, potpisala bih i otišla", zaključuje Imeri.
Špresa smatra da svako želi da svoju karijeru i budućnost nastavi u zemlji u kojoj je rođen, odrastao i razvijao se.
"Nažalost, ako uslovi ostanu isti [na Kosovu], onda se moja karijera i moj život nastavljaju u Njemačkoj ili Švicarskoj. Onog trenutka kada stvari budu krenule dobro na Kosovu – i nadam se da će biti bolje – sigurno ću biti ovdje da dam maksimum za doprinos svojoj zemlji, svojoj domovini i svom voljenom narodu.