Prijetnja nasilnog ekstremizma na Kosovu više nije vezana samo za ratišta na Bliskom istoku, već se odigrava i u online sferi.
Na društvenim mrežama i putem anonimnih profila radikalne ideologije pronalaze nove načine širenja uticaja.
Nedavni slučajevi koje prati Specijalno tužilaštvo Kosova pokazuju da propaganda inspirisana militantnom organizacijom takozvanom Islamska država (IS) i dalje ima uticaj na određene slojeve društva.
Postavlja se pitanje: da li je Kosovo spremno na ovakvu vrstu prijetnje?
Tužilaštvo navodi da blisko sarađuje s policijom, kao i s drugim domaćim i međunarodnim bezbjednosnim institucijama u istrazi ovakvih slučajeva.
"Trenutno su u toku dvije istrage. Od početka 2025. godine do danas, podignute su dvije optužnice protiv dvije osobe zbog krivičnog djela: izazivanje razdora i netrpeljivosti putem ideološke propagande i podrške 'Islamskoj državi'", navodi se u odgovoru Specijalnog tužilaštva za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Prema saopštenju Tužilaštva 14. avgusta, dvojica optuženih su koristila društvenu mrežu Facebook za objavljivanje fotografija i video snimaka radikalizovanih osoba za širenje sadržaja koji podstiče netrpeljivost i pozivanje na vjerski ekstremizam.
Takođe, prošlog mjeseca osoba inicijala S.C. osuđena je na šest mjeseci zatvora zbog izazivanja razdora i netrpeljivosti.
Prema Krivičnom zakoniku Kosova, za ovo krivično djelo predviđena je novčana kazna ili zatvorska kazna do pet godina.
Od religije do ultranacionalizma
Adrian Štuni (Shtuni), stručnjak za spoljnu politiku i bezbjednost Međunarodnog centra za borbu protiv terorizma sa sjedištem u Washingtonu, kaže da se Kosovo suočava s dvjema opasnim formama ekstremizma koje se šire putem interneta: jedna je vjerski zasnovana, a druga ultranacionalistička, supremacistička i separatistička.
Za prvu navodi da je vidljivija i češće tema javne rasprave, dok se ultranacionalistička često prikazuje kao "žestoki patriotizam".
"Kosovo je veoma ranjivo i to zbog pojačanih političkih tenzija i društvene polarizacije, koja se manifestovala i kroz međuetničke sukobe", rekao je Štuni za RSE.
Sličnog mišljenja je i Skender Perteši (Perteshi) iz Instituta za bezbjednost i otpornost Prevent, koji kaže da radikalizam s vjerskim prizvukom ostaje jedan od najzabrinjavajućih oblika ekstremizma na Kosovu, odmah poslije etnonacionalističkog.
On za RSE pojašnjava da su društvene mreže postale glavni alat za širenje propagande, gdje ekstremistički pojedinci i grupe skrivaju svoje aktivnosti iza religije i ciljaju prvenstveno mlade.
"Postoje zatvorene grupe u kojima određene osobe dijele poruke s radikalnim vjerskim sadržajem. Neki od njih se predstavljaju kao imami, iako ne žive na Kosovu, ali putem interneta šire vjersku propagandu koja ima ozbiljan uticaj", kaže Perteši.
Prema njegovim riječima, njihov cilj je da podrivaju demokratski sistem i povjerenje građana u vrijednosti Zapada i međunarodne saveznike.
U Islamskoj zajednici Kosova ističu da se na online platformama često šire učenja koja interpretiraju doktrinu na rigidan način i nude tumačenja koja ne samo da dezinformišu vjernike, već i podstiču radikalizam.
"Oni koji tako postupaju daju sebi za pravo da tumače sve, bez obzira na vremenski, kulturološki, tradicionalni i doktrinarni kontekst zemlje u kojoj žive", ističe za RSE Ahmet Sadriu, generalni sekretar Islamske zajednice Kosova.
"Mogućnost indoktrinacije je stvarna i kao takva predstavlja zabrinutost za sve nas", naglašava on.
Ko se krije iza ovih propagandista?
Štuni navodi da identifikacija autora ekstremističke propagande na internetu nije jednostavna.
Prema njegovim riječima, oni djeluju na različitim nivoima: neki su poznati globalno, neki regionalno, a neki lokalno.
Mnogi od njih koriste anonimnost koju internet omogućava, što otežava precizno prepoznavanje grupa ili pojedinaca koji finansiraju njihove aktivnosti.
On objašnjava da dok neke grupe otvoreno šire propagandu "Islamske države" na albanskom jeziku kako bi radikalizovale svoju publiku, druge se fokusiraju na poticanje podjela i međuetničkih sukoba.
"Na primjer, zemlje poput Rusije imaju sofisticirane propagandne i dezinformacione platforme, čiji je cilj izazivanje međuetničke polarizacije na Kosovu i Balkanu, a koje su pojačale aktivnosti nakon početka rata u Ukrajini 2022. godine", ističe Štuni.
Luke Baumgartner, istraživač za pitanja ekstremizma pri Univerzitetu George Washington, navodi da su provedena brojna istraživanja o demografskim karakteristikama ekstremista i terorista – od ekstremne desnice do ekstremne ljevice.
Ipak, ne postoji jedinstven profil – "ono što se najčešće primjećuje jeste da su to mladi muškarci".
"Online ekstremisti su obično mladići koji se osjećaju nesigurno i ograničeno u pogledu svojih društvenih i ekonomskih mogućnosti", kaže Baumgartner za RSE.
Ukazuje da ovakvi ekstremisti i dalje predstavljaju prijetnju, te da je dovoljna jedna iskra u vidu globalnog događaja, poput rata u Gazi, da se njihov uticaj rapidno poveća.
Ko je meta i putem kojih platformi?
Na osnovu istraživanja koje je sproveo Institut Prevent, Skender Perteši kaže da su u Kosovu najčešće mete ekstremističke propagande adolescenti i mladi do 26 godina.
Slična situacija se primjećuje i na globalnom nivou, kaže Luke Baumgartner.
On posebno ističe ranjive kategorije, poput mladih s mentalnim poteškoćama ili pripadnika LGBTIQ zajednice, za koje navodi da lakše mogu postati meta manipulacije ili, pak, potencijalni izvršioci nasilja.
"U suštini, svaka osoba koja se osjeća isključeno ili izolovano od društva oko sebe sklonija je da postane žrtva", kaže Baumgartner.
Platforme koje se najčešće koriste za širenje ekstremističke propagande su društvene mreže poput Facebooka, TikToka, Telegrama i drugih.
"Te platforme, naročito one koje omogućavaju komunikaciju putem šifriranih poruka, koriste se i za planiranje i koordinaciju nezakonitih aktivnosti, te za finansiranje različitih djelovanja nasilnih ekstremističkih grupa", objašnjava Štuni.
Da li je Kosovo spremno da se suoči s ovom prijetnjom?
Stručnjaci upozoravaju da se radi o izazovu koji nije samo bezbjednosne, već i društvene prirode.
Kako bi se efikasno borilo protiv online radikalizacije, Kosovo, prema njihovim riječima, treba da ojača otpornost mladih na propagandu, poveća kapacitete institucija za provođenje zakona i više ulaže u građansko i digitalno obrazovanje.
"Bezbjednosne institucije na Kosovu raspolažu informacijama i u velikoj mjeri su aktivne. Svakodnevno hapse osumnjičene, zatvaraju razne stranice na društvenim mrežama, rade analitičke procjene i sprovode istrage", kaže Skender Perteši.
Kosovo je 2023. godine usvojilo novu Strategiju za prevenciju i borbu protiv terorizma, koja će biti na snazi do 2028. godine.
Dokument se zasniva na četiri strateška cilja: prevencija, zaštita, krivično gonjenje i odgovor.
Ipak, prema riječima Mentora Vrajolija (Vrajolli), saradnika Kosovskog centra za bezbjednosne studije u Prištini, pažnja vlasti gotovo u potpunosti je usmjerena na razbijanje paralelnih srpskih struktura na Kosovu.
"Kao rezultat toga, čini se da je problem nasilnog ekstremizma s vjerskom pozadinom izgubio institucionalnu pažnju", ocjenjuje Vrajoli za RSE.
On upozorava da bi takvo zanemarivanje, na duže staze, moglo predstavljati ozbiljan rizik.
"Zbog toga mjere prevencije i borbe protiv ovog fenomena moraju biti neprekidne", naglašava Vrajoli.
Građani Kosova u ratu u Siriji
Nakon izbijanja građanskog rata u Siriji 2011. godine, više od 350 građana Kosova otišlo je tamo, uglavnom da bi se pridružili redovima tzv. Islamske države.
Prema podacima Centra za borbu protiv terorizma pri američkoj Vojnoj akademiji West Point, Kosovo je postalo jedan od najvećih izvora evropskih džihadista u odnosu na broj stanovnika.
Sa oko 16 džihadista na svakih 100.000 stanovnika, stopa regrutacije bila je osam puta viša nego u Francuskoj, zemlji koja je poslala najveći broj stranih boraca u Siriju i Irak.
Do poraza "Islamske države" krajem 2017. godine, većina kosovskih boraca nalazila se na teritorijama pod kontrolom grupe Al-Nusra, sirijskog ogranka terorističke organizacije Al-Kaida.
Vjeruje se da oko 100 državljana Kosova i dalje boravi na teritoriji Sirije i Iraka, iako su od 2019. godine stotine njih vraćene kroz procese repatrijacije koje je organizovalo Kosovo.
Mnogi od njih suočili su se i s pravdom po povratku u zemlju porijekla.
Koje su strategije najefikasnije?
Baumgartner kaže da su vlade često nemoćne kada je u pitanju sprečavanje radikalizacije na internetu.
Prema njegovim riječima, glavnu odgovornost nose društvene mreže koje ne regulišu dovoljno sadržaje ekstremističke prirode.
"Platforme poput X postale su utočište za neonaciste i desničarske ekstremiste – bez ikakve namjere za strožom moderacijom. Takođe, Meta je otpustila veliki broj zaposlenih iz sektora za bezbjednost i provjeru činjenica na svojim platformama kao što su Instagram i WhatsApp", kaže Baumgartner.
Prema njegovom mišljenju, jedino je Telegram preduzeo konkretne korake, zatvarajući kanale i grupe koje promovišu terorizam ili okupljaju terorističke organizacije.
Kako ističe Štuni, jedna od najefikasnijih državnih strategija u suočavanju s ekstremističkim ideologijama je smanjenje političkih tenzija i društvene polarizacije.
"Najbolja odbrana od nasilnog ekstremizma je pravedno rješavanje političkih, društvenih i ekonomskih izazova u duhu tolerancije i konstruktivnosti", riječi su Štunija.
Priredio: Zvjezdan Živković