Belgija razmatra mogućnost da izgradi ili iznajmi zatvor van svog teritorija, a belgijski mediji su Kosovo naveli kao jednu od mogućih opcija.
Belgijska ministrica pravde Annelies Verlinden i ministrica za azil i migracije Anneleen Van Bossuyt boravile su 6. oktobra na Kosovu, gdje su se sastale s predsjednicom Vjosom Osmani i vršiocem dužnosti ministra pravde Blerimom Sallahuom. Posjetile su i Albaniju.
U zvaničnim saopštenjima za medije iz tih institucija nije navedeno da je tokom sastanaka bilo govora o izgradnji ili iznajmljivanju zatvora.
Međutim, prema izvorima Radija Slobodna Evropa, belgijske zvaničnice su tu temu kratko spomenule – "bez otvaranja detaljne rasprave od strane kosovske strane".
Nakon posjete dvjema zemljama Zapadnog Balkana, belgijska ministrica pravde Verlinden napisala je na Facebooku da Belgija razmatra "mogućnost izgradnje zatvora van zemlje za ilegalne kriminalce", ali nije navela nijednu konkretnu državu.
U istom objavu, ona je navela da se u belgijskim zatvorima nalazi 307 Albanaca, od kojih 253 nemaju dozvolu boravka.
"Ako neko ovdje bude osuđen, a nema pravo boravka, kaznu može izdržavati u zemlji porijekla. To znači pravilno izvršenje kazne i poseban doprinos efikasnosti naših zatvora", napisala je Verlinden.
Iz Radija Slobodna Evropa poslat je upit Ministarstvu pravde Belgije i belgijskoj Vladi s pitanjem da li su zainteresirani za izgradnju ili iznajmljivanje zatvora na Kosovu, ali ni nakon sedmicu dana odgovor nije stigao.
U odgovoru na upit Radija, Ministarstvo pravde Kosova je saopštilo da, u skladu sa Zakonom o Vladi, trenutna vlada – koja je u tehničkom mandatu od kraja marta – nema ovlasti da odobrava nove inicijative za međunarodne sporazume niti da ulazi u takve pregovore.
"Što se tiče eventualnog sporazuma o izgradnji ili iznajmljivanju zatvora na Kosovu od strane belgijske države, trenutno ne postoji takav sporazum, niti je u toku bilo kakav formalni proces", navodi se u odgovoru ministarstva.
Iz RSE je poslan upit i Uredu predsjednice Kosova, Vjose Osmani, da li je tokom sastanka sa belgijskim zvaničnicama bilo govora o zatvorima.
Iz tog ureda su odgovorili da je "sve pojašnjeno i nalazi se u saopštenju za medije".
U saopštenju objavljenom 7. oktobra, Ured predsjednice nije spomenuo ništa u vezi s bilo kakvim sporazumom ili razgovorom o zatvorima.
U saopštenju je navedeno da se tokom sastanka razgovaralo o "izvrsnim bilateralnim odnosima između Kosova i Belgije, saradnji u oblasti pravosuđa, sigurnosti, vladavine prava, te procesu integracije..."
Šta pišu belgijski mediji?
U članku objavljenom na web stranici vrt.be 9. oktobra, navodi se da su dvije belgijske ministrice, Verlinden i Van Bossuyt, bile u misiji u Albaniji i na Kosovu kako bi pronašle rješenja za prenatrpanost belgijskih zatvora.
One su izjavile da su čule "spremnost od nadležnih ministara" u obje zemlje da razgovaraju o mogućnostima.
Posebno je navedeno da se razmatra izgradnja ili iznajmljivanje zatvora na Kosovu, kako bi se tamo prebacili ilegalno pritvoreni pojedinci.
Prema tom izvještaju, troškovi su također značajni.
Danska će morati platiti 200 miliona eura za infrastrukturu i čuvare zatvora na Kosovu.
Belgija će također biti značajno finansijski pogođena, iako tačan iznos još nije poznat.
U zamjenu za prebacivanje zatvorenika, Kosovo, prema tom izvještaju, želi podršku za svoje ambicije da postane članica Evropske unije.
"Ovisi o svima nama da pomognemo Kosovu na tom putu", izjavila je Van Bossuyt.
Protivljenje kosovskih organizacija planu koji se spominje u Belgiji
Organizacije za zaštitu ljudskih prava na Kosovu izjavile su da su protiv eventualnog sporazuma te vrste.
Prema Savjetu za zaštitu ljudskih prava i sloboda (KMDLNJ), belgijski plan o slanju zatvorenika na Kosovo predstavlja rizik za sigurnost i kršenje ljudskih prava. Izvršni direktor ovog savjeta, Behxhet Shala, smatra da bi takav sporazum diskriminirao kosovske zatvorenike i doveo do povećanja kriminala, prostitucije i trgovine ljudima.
On dodaje da Belgija može iskoristiti "institucionalnu anarhiju" na Kosovu kako bi nametnula sporazum sličan onom s Danskom, na koji je također kritičan.
Prema njegovim riječima, taj sporazum je legalizirao paralelno postojanje dva različita kaznena sistema: danskog – vrlo naprednog, i kosovskog – koji zaostaje po standardima.
Shala navodi da KMDLNJ – iako ne vrši fizički nadzor nad zatvorima zbog nedostatka sporazuma s Ministarstvom pravde – održava redovne telefonske kontakte sa zatvorenicima, njihovim advokatima i porodicama.
Za Mehmeta Musaja iz Kosovskog centra za rehabilitaciju preživjelih od torture (QKRMT) – organizacije koja prati korektivni sistem na Kosovu – ovakvi sporazumi mogu dovesti do dvostrukih standarda među domaćim i stranim zatvorenicima, čime se narušava princip jednakosti.
"Ključno je da svaki mogući sporazum garantuje jednake standarde za sve, bez obzira na porijeklo, i da uključuje nezavisne mehanizme za nadzor poštivanja ljudskih prava", rekao je on za Radio Slobodna Evropa.
Prema njegovim riječima, takav sporazum bi imao smisla samo ako bi osigurao puno poštivanje ljudskih prava, transparentnost i konkretne koristi za Kosovo, poput razvoja institucionalnih kapaciteta ili poboljšanja zatvorske infrastrukture.
Kao što navode i Shala i Musaj, do sada ih nijedna institucija na Kosovu nije kontaktirala u vezi s ovom temom.
Neke medijske kuće u Albaniji izvijestile su da je ta zemlja odbila zahtjev Belgije za izgradnju ili iznajmljivanje zatvora, ali Ministarstvo pravde Albanije nije potvrdilo tu informaciju za Radio Slobodna Evropa.
Sporazum s Danskom i rasprave o stranim zatvorima
Kosovo već ima desetogodišnji sporazum s Danskom, prema kojem će 300 danskih zatvorenika biti smješteno u zatvoru u Gnjilanu.
Skupština Kosova ratificirala je ovaj sporazum 23. maja 2024. godine, dok je Danska zatvorska služba ranije potvrdila za Radio Slobodna Evropa da se prvi transfer zatvorenika očekuje u prvoj polovini 2027. godine.
Prema sporazumu, zatvorenici koji će biti prebačeni neće biti državljani Danske i neće predstavljati visoki sigurnosni rizik. Neće biti osuđeni za ratne zločine, terorizam niti imati ozbiljne mentalne poremećaje.
Zauzvrat, Kosovo će dobiti više od 200 miliona eura, od kojih će jedan dio biti uložen u Kosovsku korektivnu službu, a drugi dio u obnovljive izvore energije.
Prema Behxhetu Shali, iznajmljivanje zatvora treba da se obustavi, jer bi dugoročno takvi sporazumi mogli nanijeti štetu i oslabiti korektivni sistem Kosova.
On dodaje da su ranije interesovanje pokazale i Ujedinjeno Kraljevstvo i Austrija, dok je Belgija, prema njegovim riječima, preduzela konkretnije korake kroz sastanke s kosovskim liderima.
Direktor Korektivne službe Kosova, Ismail Dibrani, potvrdio je u maju ove godine da su neke evropske zemlje izrazile interes da pošalju svoje zatvorenike u Kosovo, ali da su ti zahtjevi odbijeni – bez navođenja o kojim državama se radi.
Ova institucija nije odgovorila na pitanja Radija Slobodna Evropa u vezi s mogućim interesovanjem Belgije za izgradnju ili iznajmljivanje zatvora na Kosovu.
Ranije ove godine, Kosovo se složilo da primi 50 migranata iz trećih zemalja koji su boravili u SAD-u, te je izrazilo spremnost da primi i tražioce azila koje je odbilo Ujedinjeno Kraljevstvo.
Nakon povratka talibana na vlast u Afganistanu 2021. godine, Kosovo je pružilo smještaj za oko 1.900 afganistanskih državljana koji su evakuisani iz te zemlje.
Stručnjaci iz ove oblasti kažu da takvi sporazumi donose određene koristi za Kosovo, poput investicija ili specifične podrške, ali ne doprinose napretku ka članstvu u Evropskoj uniji ili nekoj drugoj međunarodnoj organizaciji.
Prema organizacijama za ljudska prava, takvi sporazumi su političke prirode i mogu ugroziti prava migranata ili zatvorenika.