Hapšenje dvoje ljudi u Hrvatskoj pod sumnjom za špijunažu u korist Srbije, objavljeno krajem avgusta, i dalje je puno nepoznanica, kao i aktivnosti za koje se sumnja da su ih izvodili na Kosovu.
Hrvatski pilot, identifikovan kao J.I., za kojeg se navodi da je služio u mirovnoj misiji NATO-a na Kosovu – KFOR-u, sumnjiči se da je svojoj djevojci A.M., Srpkinji iz Sjeverne Mitrovice, otkrio osjetljive informacije koje je ona navodno proslijedila glavnoj srpskoj stranci na Kosovu. (Srpska lista, koja uživa podršku zvaničnog Beograda, negirala je da poznaje osumnjičenu za špijunažu).
Hrvatski medij Slobodna Dalmacija izvijestio je da su istražitelji, na osnovu sudskog naloga, pregledali njihove mobilne uređaje i komunikaciju, gdje su pronašli kompromitujuće poruke koje su ih navele da posumnjaju na međunarodnu špijunažu.
Oboma je određen pritvor, ali cijela istraga ostaje tajna, kako su objasnile hrvatske vlasti, da se ne bi ugrozio proces.
Na Kosovu, slučaj je otvorio važno pitanje: da li je nacionalna sigurnost zemlje bila ugrožena?
Ministarstvo unutrašnjih poslova Kosova nije odgovorilo na pitanja Radija Slobodna Evropa o mogućem uticaju ovog slučaja na unutrašnju sigurnost.
Za Jetu Loshaj, istraživačicu u Kosovskom centru za sigurnosne studije (QKSS), ovaj sumnjivi slučaj, koji ona smatra ozbiljnim, nije predstavljao direktnu prijetnju sigurnosti, jer tvrdi da nema informacija da su "kompromitovane ključne informacije o Kosovu ili Kosovskim sigurnosnim snagama".
"Ali, u širem smislu, nacionalna sigurnost Kosova je ugrožena činjenicom da srpske službe, u saradnji s ruskim, nastavljaju pokušaje da prodru u osjetljive strukture i testiraju otpornost sigurnosnih sistema", rekla je ona za Radio Slobodna Evropa.
S druge strane, stručnjak za sigurnost Burim Ramadani smatra da su slučajevi špijunaže neprijateljskih država složeni i da mogu ugroziti nacionalnu sigurnost.
Posljednji slučaj "dokazuje da se Kosovo neprestano suočava s žestokom, agresivnom borbom putem neprijateljskih obavještajnih službi – srpskih, ruskih i drugih", rekao je on za Radio Slobodna Evropa, naglašavajući da rješavanje slučajeva špijunaže može potrajati godinama.
"Otvoreni špijunski rat s NATO-om"
Ramadani i Loshaj ovaj sumnjivi slučaj vide kao širu strategiju Srbije da prodre u sigurnosne sisteme Kosova, što, prema njihovim riječima, pokazuje i neprijateljski odnos Beograda prema NATO-u, čiji član Srbija nije, ali učestvuje u njegovom programu Partnerstvo za mir.
"U kontekstu regionalne i međunarodne sigurnosti, ovo je jedan od slučajeva koji dokazuje da neprijateljska država, Srbija, ne samo da nije saradnička i da ima neprijateljske ambicije prema drugim državama, već pokušava na neprijateljski način da koristi resurse ili instrumente država članica NATO-a, i to je otvoreni špijunski rat koji Srbija vodi ne samo protiv Kosova, već i protiv NATO-a", rekao je Ramadani.
Jedna od zabrinutosti koju ističe Loshaj jeste da informacije koje su možda prikupljene, kako o saradnji Kosova s NATO-om, tako i o samim trupama Alijanse, mogu biti proslijeđene i Rusiji – "što znači da se ova situacija može povezati i s geopolitičkim rivalstvima koja trenutno vidimo", rekla je ona.
Prema njenim riječima, ovo bi trebalo da bude alarm da se sigurnosni sistemi ne ograničavaju samo na bilateralni nivo, već imaju šire dimenzije.
"Ovo je dio šireg pokušaja Srbije da testira otpornost NATO-a i da identifikuje slabosti u euroatlantskoj sigurnosnoj arhitekturi", rekla je ona.
Oba stručnjaka za sigurnost smatraju da je hapšenje osumnjičenih uspjeh, dok Ramadani ističe da, osim pojedinaca, vrijednost hrvatske operacije leži u "razbijanju neprijateljskih operacija".
Ipak, Loshaj kaže da je ovaj sumnjivi slučaj špijunaže ukazao na postojanje sigurnosnih praznina, "kao što je slabost u dubljoj koordinaciji između NATO-a, Hrvatske i Kosova u suzbijanju operacija Srbije".
Šta su rekle vlasti?
Hrvatske vlasti, koje su otkrile slučaj, dale su malo detalja o njemu. Ministar odbrane Ivan Anušić izjavio je 2. septembra da je ugled hrvatske vojske narušen, ali ne i nacionalna sigurnost.
"On [uhapšeni pilot] nije imao takav nivo sigurnosne dozvole koji bi mu omogućio pristup svim potrebnim informacijama koje bi mogle ugroziti sigurnost i sposobnost Oružanih snaga Hrvatske", rekao je.
Kosovo je izrazilo spremnost da sarađuje s Hrvatskom, dok se Specijalno tužilaštvo obratilo vlastima u Zagrebu zahtjevom za pribavljanje dokaza protiv državljanke Kosova, A.M. Ministarstvo unutrašnjih poslova nije odgovorilo na pitanje Radija Slobodna Evropa da li je Hrvatska zatražila saradnju.
Ramadani kaže da bi Kosovo trebalo da zatraži izručenje A.M., kako bi se suočila s pravdom u zemlji u kojoj se sumnja da je počinila špijunsku djelatnost.
Nakon što su hrvatski mediji otkrili slučaj, Kosovska policija pretresla je njen dom u Sjevernoj Mitrovici, gdje su pronašli "sprej, nekoliko čaura i metaka".
A.M. je ranije navodno radila u misiji Evropske unije za vladavinu prava na Kosovu (EULEX).
Hrvatski mediji su, pozivajući se na izvore, izvijestili da je ona tokom tri godine prikupljala i prenosila, putem enkriptovanih platformi, podatke Srpskoj listi o kretanju pripadnika KFOR-a i Srba na sjeveru.
NATO je za Radio Slobodna Evropa izjavio da "ozbiljno shvata" ove optužbe, dodajući da mu je prioritet sigurnost osoblja i misije na Kosovu, kao i "integritet klasifikovanih informacija".
U KFOR-u, od oko 4.800 pripadnika, 152 su iz Hrvatske.
