U roku od dva dana, na Kosovu se desilo pet ubistava. Među osumnjičenima ima i povratnika, odnosno osoba s kriminalnom prošlošću.
Ovu situaciju visoki zvaničnici kosovskih institucija opisuju kao alarmantnu, navodeći da pravosudni sistem ne postupa sa ozbiljnošću i odlučnošću u ovim teškim slučajevima.
Stručnjaci smatraju da ova situacija ukazuje na duboke nedostatke pravosudnog sistema, posebno u postupanju prema povratnicima.
Bivši predsjednik Vrhovnog suda i univerzitetski profesor Fejzulah Hasani (Fejzullah) rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da se u tužilačkom sistemu često dešavaju paradoksi: osobe s brojnim krivičnim djelima i statusom povratnika se puštaju na slobodu nakon ispitivanja, bez prijedloga za određivanje pritvora.
S druge strane, za manje ozbiljna djela, tužioci često predlažu pritvor za osobe koje nikada ranije nisu bile u krivičnim evidencijama, a sudovi takve prijedloge odobravaju bez većih problema.
"Nepredlaganje pritvora od strane tužioca za počinioce s dugom krivičnom evidencijom [ako je to zaista tako] nije legitimno i zahtijeva odgovornost", naglašava Hasani.
On smatra da sudovi ne bi smjeli biti pod uticajem vanjskih faktora prilikom izricanja kazni, ali nažalost, često ne prepoznaju povratništvo kao otežavajuću okolnost za pooštravanje kazne.
"Ako tužilac tri-četiri puta zaredom postupa u slučajevima s takvim počiniocima i ne predlaže pritvor, već ih pušta na slobodu, a sud izriče blage kazne, uglavnom uslovne ili novčane, to ih ohrabruje da nastave s kriminalnim aktivnostima. Nije rijetkost da su zabilježena stravična djela od takvih osoba prema kojima je sistem bio ‘tolerantan’ ", ističe Hasani.
On ističe da pravosudni sistem treba promijeni pristup prema povratnicima, dodajući da i Apelacioni sud treba pooštriti kazne kada prvostepeni sud ne uzima u obzir kriminalnu prošlost osuđenog.
Dana 10. avgusta u Gnjilanu su ubijene tri osobe. Istog dana, jedna osoba je izbodena na smrt u Prizrenu. Tri osumnjičena za trostruko ubistvo u Gnjilanu su u bjekstvu, dok je osumnjičeni za ubistvo u Prizrenu uhapšen.
Za slučaj iz Gnjilana, vlasti još nisu dale detalje o motivima, dok je ubistvo u Prizrenu, prema navodima tužilaštvu, počinjeno nakon što su osumnjičeni i žrtva imali raniji sukob i prepirku prije samog događaja.
Osnovni sud u Gnjilanu je saopštio da nema aktivnih postupaka protiv jedne od osoba osumnjičenih za ubistvo u Gnjilanu, ali da su se u prošlosti protiv te osobe vodila tri krivična postupka za vlasništvo ili posjedovanje oružja, krađu komunalnih usluga i izazivanje opšte opasnosti.
U međuvremenu, kosovska policija je potvrdila da je 11. avgusta došlo do još jednog ubistva u Prištini. Osumnjičeni za taj slučaj je identifikovan i nalazi se u bjekstvu.
Kosovska policija nije odgovorila na pitanja RSE o broju osoba s kriminalnom prošlošću koje su povratnici u izvršenju teških krivičnih djela.
RSE je zatražio i od Osnovnog suda u Prištini, tužilaštva te Sudskog i Tužilačkog savjeta statistiku o broju osoba s kriminalnim dosjeom koje se puštaju na slobodu do suđenja, ali do objavljivanja ovog teksta odgovor nije uslijedio.
Ni Kazneno-popravna služba Kosova nije dostavila podatke o broju osoba koje se trenutno nalaze u pritvoru.
Povratnike pravosudni sistem 'ne tretira adekvatno'
Kosovski institut za pravosuđe (IKD) naglašava da je svaki slučaj individualan i da se mjere obezbjeđenja određuju na osnovu okolnosti.
Ipak, prema praćenju slučajeva, proizlazi da se mnogi od njih tretiraju jednako kao i manje ozbiljna djela, pri čemu se osumnjičeni puštaju da se brane sa slobode tokom dugotrajnih sudskih postupaka, čime im se daje prilika da ponove krivična djela.
Institut ukazuje na nedostatak disciplinskih mjera protiv tužilaca i sudija koji ne postupaju odgovorno u ovim slučajevima – naprotiv, prema navodima Instituta, oni često bivaju unaprijeđeni na više funkcije.
"Ovaj nedostatak odgovornosti dovodi do toga da građani plaćaju životima zbog neuspjeha sistema", ističu iz Instituta.
Direktor Kosovskog centra za bezbjednosne studije (QKSS), Mentor Vrajoli (Vrajolli), kaže da su nedavni slučajevi ubistava na Kosovu, a posebno onaj u Gnjilanu, pokazali ozbiljne nedostatke unutar pravosudnog sistema u zemlji.
On smatra da brojni slučajevi pojedinaca s kriminalnom prošlošću – uhapšeni zbog lihvarenja, prijetnji ili drugih teških krivičnih djela – koji se puštaju na slobodu nakon kratkog pritvora i ponovo se uključuju u slične incidente, ukazuju na potrebu da se identifikuju institucionalni propusti pravosuđa, umjesto da se ovi slučajevi tretiraju kao izolovani.
"Treba naglasiti da puštanje osoba s krivičnim dosjeom nije uvijek rezultat slučajnih okolnosti. Do sada nije provedena temeljna javna istraga od strane nadležnih pravosudnih institucija u vezi sa faktorima koji dovode do ovih neuspjeha. Međutim, zabrinjava izostanak institucionalne reakcije u cilju traženja krivične i disciplinske odgovornosti – naročito kada postoje ozbiljne indicije o koruptivnom uticaju", kaže Vrajoli.
On naglašava da pravosudne institucije kontinuirano pokazuju nedostatak odgovornosti u osjetljivim slučajevima. Prema njegovom mišljenju, neophodno je da se ovaj pristup što prije promijeni.
Vrajoli ističe da bi hitna suspenzija, krivična i disciplinska istraga, kao i preventivne mjere, trebale biti minimalni koraci kad god se takvi incidenti dogode zbog nemara pravosudnih organa.
"Pored individualne odgovornosti, važno je uspostaviti mehanizme hijerarhijske odgovornosti u ovom sektoru. Institucije se ne smiju opravdavati principom institucionalne nezavisnosti, lanac koji je omogućio sistemski nemar mora biti transparentan i istražen bez odlaganja", ocjenjuje Vrajol.
Advokat Ilji Zekaj (Yll) ističe da većina osoba koje počine krivična djela – uključujući i ona sa smrtonosnim posljedicama – već ranije su prošla kroz pravosudni sistem, ali nisu bile adekvatno tretirane.
Prema njegovim riječima, kaznena politika se ne provodi na efikasan način.
"U većini slučajeva, pravosudni sistem nije uspio da adekvatno postupi, bilo kroz rad policije i tužilaštva, bilo kroz izricanje kazni od strane sudova. Čak i kada osobe imaju kriminalnu prošlost, slučajevi se ne tretiraju s ozbiljnošću koju situacija zahtijeva", kaže Zekaj.
Prema njegovim riječima, tolerisanje ovih počinilaca i nedostatak efektivnih kazni stvara prostor za njihov povratak kriminalu, često s fatalnim ishodom.
Oni [počinioci] nisu prošli proces resocijalizacije, iako je to jedna od glavnih svrha kažnjavanja.- ističe Ilji Zekaj
"Kod prethodnih djela su izostale adekvatne kazne. Oni nisu prošli proces resocijalizacije, iako je to jedna od glavnih svrha kažnjavanja. To nas dovodi do sadašnjih slučajeva s mnogo težim djelima, uključujući ona koja završavaju smrtnim ishodom", objašnjava Zekaj.
U novembru 2024. godine predstavljen je Vodič za odmjeravanje kazni, dokument koji su izradili Vrhovni sud i Savjetodavna komisija za politiku izricanja kazni, uz podršku američkog Ministarstva pravde i Ambasade Sjedinjenih Država u Prištini.
Iako ovaj vodič nije pravno obavezujući, cilj mu je da pomogne sudovima da donose pravedne, dosljedne i usklađene presude, izbjegavajući neopravdane razlike i odstupanja u politici izricanja kazni.
Nedavna ubistva izazvala su brojne reakcije u javnosti u vezi sa javnom bezbjednošću. Bilo je i reakcija državnih zvaničnika koji su obećali preduzimanje mjera.
Ministar unutrašnjih poslova u ostavci, Dželjalj Svečlja (Xhelal Svecla), rekao je da "niko nije nedodirljiv niti nekažnjiv, posebno unutar institucija koje imaju mandat da spriječe i istraže nezakonite aktivnosti".
On je pozvao na odlučnost, naročito od strane pravosudnog sistema.
Ministarka pravde u ostavci, Aljbuljena Hadžiu (Albulena Haxhiu), situaciju je okarakterisala kao dokaz institucionalnog nemara i dodala: "Ne možemo govoriti o vladavini prava dok kriminalci slobodno hodaju, a žrtve žive u strahu i nesigurnosti".