Dostupni linkovi

Kosovske NVO sumnjaju u poreklo imovine političara


Ilustracija
Ilustracija
Kao i u većini zemlja na Balkanu, i na Kosovu, gde je skoro 50 posto građana nezaposleno, politička elita vrlo je bogata. Plate visokih zvaničnika na Kosovu nisu više od 3000 evra, ali iz poslednjih prijava imovine Agenciji za borbu protiv korupcije, jasno je da veliki broj njih, poseduje milionsko bogatstvo. Iz nevladinog sektora kažu da je teško tražiti da objasne kako se to bogatstvo steklo jer pre svega, nedostaju zakonski mehanizmi.

Plata visokih zvaničnika kreće se od oko 1200 eura do 2800 evra, koliko prima predsednica Kosova, Atifete Jahjaga.

Međutim, na osnovu prijave imovine u Agenciji protiv korupcije, kod velikog broja zvaničnika figurira i milionska imovina, što pojedini obrazlažu porodičnim nasledstvom.

Merita Mustafa iz Demokratskog instituta Kosova navodi da stečena imovina visokih zvaničnika budi sumnju u njeno poreklo.

“U pitanju je velika razlika koja se ne može objasniti, govorimo o stečenoj imovini u poslednje tri godine i upoređujemo je sa onom kada su došli na vlast. Čak ni privatan biznis ne bi omogućio dovoljno sredstava za toliku imovinu. Naš institut smatra da se ovo treba istražiti kako bi se saznalo na koji način je stečena ta imovina”, ističe Mustafa.

Slično navodi i Petrit Zogaj iz nevladine organizacije FOL. On ističe da je kod većine zvaničnika nepokretna imovina stečena u periodu posle 1999. godine. Osim toga, Zogaj dodaje da je nemoguće da zvaničnici steknu tolika bogatstva samo na osnovu svojih mesečnih primanja.

“Plate koje primaju, novac u bankama i sve ostalo je veoma nejasno. Nemoguće je da se stekne toliko bogatstvo sa jednom platom”, navodi on.

Nedovoljna zakonska zaštita

Stručnjak za ekonomska pitanja, Ibrahim Rexhepi, ovako objašnjava situaciju:

“To govori da oni imaju druga primanja, zakonska ili nezakonska, koja i dalje ostaju zagonetna i neispitana od strane odgovornih institucija koje treba da analiziraju poreklo stečene imovine ovih ljudi“.
Sednica Skupštine Kosova - ilustracija
Sednica Skupštine Kosova - ilustracija

Iz nevladinih organizacija dodaju i da, kada je u pitanju prijava nekretnina visokih zvaničnika, naročito kada se one nalaze u ruralnim delovima, u njihovoj proceni se često može pogrešiti, tako da one nekada i nisu u skladu sa cenama kosovskog tržišta.

Zogaj dodaje da visoki zvaničnici sami određuju vrednost svoje imovine.

Stručnjak za ekonomska pitanja Rexhepi dodaje da do ovakve situacije dolazi zbog nedostatka zakonskih mehanizama.

„U pitanju je nedostatak nekoliko zakona, među kojima i zakon protiv mafije ili zakon koji bi omogućio identifikaciju stečene imovine. Ti zakoni su još uvek u pocesu. Agencija za borbu protiv korupcije nema odgovornost da osim, izjave o imovini visokih zvaničnika, sprovede i istragu stečene imovine“, kaže Rexhepi.

Predstavnici nevladinih organizacija dodaju da odgovorni mehanizmi, kao što je tužilaštvo, moraju pokrenuti ovo pitanje kako bi osobe koje su stekle bogatstvo, a koje ne mogu da objasne kako, sankcionišu, kako ne bi bilo posledica u budućnosti.
XS
SM
MD
LG