Objava američkog predsjednika Donalda Trumpa da skraćuje rok Rusiji za pristanak na prekid vatre u Ukrajini sa 50 dana na "10-12 dana" naišla je na gotovo šutnju Kremlja i novi val smrtonosnih napada na ukrajinske gradove, što sugerira da je Moskva možda spremna ispitati da li Trump blefira.
Trump je dao ove komentare 28. jula, tokom sastanka s britanskim premijerom Keirom Starmerom u Škotskoj.
Mislio je na ultimatum koji je ranije ovog mjeseca dao ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da pristane na prekid vatre ili se suoči s "vrlo oštrim tarifama". U to vrijeme, Trump je takođe predložio povećanje tarifa za zemlje koje kupuju ruski izvoz energije.
Putinov portparol Dmitrij Peskov dao je kratak odgovor 29. jula, rekavši da je Kremlj "primio k znanju" Trumpove komentare, bez daljnjeg objašnjenja. Dodao je da neće komentarisati još jednu Trumpovu izjavu da "više nije zainteresiran" za razgovore s Putinom.
Prećutni odgovor Kremlja govori mnogo, prema riječima političkog analitičara Borisa Pastuhova.
"Putin čeka", rekao je Pastuhov za Current Time program Radija Slobodna Evropa (RSE). "Da bi znao šta da kaže sljedeće, mora tačno razumjeti kako Trump planira da se ponaša."
Trump ima iskustva s pomjeranjem rokova, posebno kada su u pitanju tarife.
U ovom slučaju je rekao da skraćuje vremenski okvir jer "kada dovoljno dugo imate posla s nekim, znate šta će učiniti - ili neće učiniti".
Nasuprot tome, nije nejasno samo hoće li Trump ponovo pomjeriti rok. Takođe nije ni sigurno koje bi mjere uveo ako odluči djelovati.
Carine na rusku robu ne bi imale veliki uticaj, s obzirom na to da Rusija ionako tako malo izvozi u Sjedinjene Države. To je oluja koju bi Kremlj mogao prebroditi.
Sekundarne sankcije bi značajno povećale uloge – ne samo u Trumpovim odnosima s Putinom, već i u njegovim odnosima sa zemljama poput Kine i Indije, koje su pomagale u finansiranju ruskog rata protiv Ukrajine kupovinom ruske nafte.
Pastuhov je rekao da Putin sada namjerno drži svoje karte i čeka da Trump odigra svoje.
"Trump nije samo nepredvidljiv za obične ljude – on je nepredvidljiv i za Kremlj. Oni ne znaju šta da očekuju od njega, pa svoj sljedeći potez drže u rezervi", rekao je.
Usred šutnje Kremlja, ruski mediji i niži zvaničnici ponavljaju fraze općeg prkosa.
Novine Komsomolskaja Pravda pišu da bi Trumpov pristup mogao biti dobar za rješavanje "regionalnih sukoba", ali da se ne može primijeniti na Rusiju ili Kinu.
Slično tome, bivši predsjednik Dmitrij Medvedev, koji je trenutno zamjenik šefa Vijeća sigurnosti zemlje, napisao je da "Rusija nije Izrael ili Iran" i upozorio Trumpa da ne "igra igru ultimatuma s Rusijom".
Kada je Trump rekao da skraćuje rok, napomenuo je da je "vrlo razočaran" Putinom, riječi koje je koristio i kada je najavio svoj prvobitni ultimatum.
U to vrijeme, analitičari su takođe rekli da ne očekuju da će Putin promijeniti stav kao rezultat Trumpovih prijetnji.
"Kina i Indija su dva najveća primaoca ruskog izvoza energije, a očekivanje da će izvršiti pritisak na Putina da okonča svoj rat u narednih 50 dana djeluje naivno", napisao je u časopisu Time Michael McFaul, profesor političkih nauka na Univerzitetu Stanford i američki ambasador u Rusiji od 2012. do 2014. godine.
"Meni je jasno da Putin ne želi nikakav prekid vatre, barem ne dok ne stekne kontrolu nad svim regijama koje su u njegovoj verziji ustava definirane kao ruske", rekao je za Current Time 16. jula Dmitrij Gudkov, bivši opozicioni zastupnik u ruskom parlamentu.
Zaista, nakon Trumpovih najnovijih komentara uslijedila je još jedna noć zračnih napada na ciljeve u Ukrajini, uključujući bolnicu u Kamjanskom i zatvor u Zaporiškoj regiji, gdje je ubijeno najmanje 17 ljudi.
Ruski mediji su 28. jula nastavili naglašavati da će Rusija nastaviti da pritiska na ratištu.
Usred šutnje Kremlja, i ruske akcije i njen javni diskurs ostali su nepromijenjeni novim ultimatumom.