Hrvatski premijer Zoran Milanović podržao je izjavu hrvatske ministrice vanjskih poslova Vesne Pusić da predstudija Europske komisije pokazuje kako je Pelješki most najbolja opcija. Ova njena izjava izazvala je burne reakcije u Bosni i Hercegovini, a u Bruxellesu kažu da još nije definirano nikakvo konačno rješenje. Šum u kanalu nakon izjava nekih domaćih političara dio je kampanje pred lokalne izbore, kažu naši sugovornici.
Hrvatski premijer Zoran Milanović podržao je ministricu vanjskih i europskih poslova Vesne Pusić koja je u četvrtak izjavila kako je predstudija Europske komisije pokazala da je Pelješki most najbolja opcija povezivanja Dubrovnika sa maticom zemljom.
„Kolegica Pusić rekla je nešto što nije tajna. Pitanje je jesmo li to trebali reći jučer ili pričekati još nekoliko dana,“ kazao je hrvatski premijer.
„Mi smo rekli – dok ne budemo uvjereni, ne možemo reći da je sigurno! Dakle, ni sada nismo rekli – to je 100 posto! Neću tako funkcionirati, zaista mi ne pada na pamet da odem na Pelješac i da otvorim gradilište, bez da znam da postoji novac i da su ugovori tu, da ćemo te ugovore moći poštivati, da je financijska konstrukcija zatvorena.“
On je kazao kako je optimist oko europske financijske potpore ovom projektu, jer nigdje u Europskoj uniji nema ovakvog primjera razdvojenog teritorija, a za izgradnju mosta nisu potrebne milijarde već dvjesto milijuna eura.
„To su sve argumenti u naš prilog, ali dok nije gotovo – nije gotovo,“ zaključio je hrvatski premijer.
I dok je Milanović siguran da će Europska komisija podržati i u velikoj mjeri financirati izgradnju Pelješkog mosta, iz Ureda povjerenika za regionalnu politiku Johannesa Hahna poručeno je u četvrtak navečer kako Europska komisija nema nikakav stav oko rješavanja prometnog povezivanja Dubrovnika sa ostatkom Hrvatske.
Kako je kazala njegova glasnogovornica Shirin Wheeler, predstudija izvedivosti za Pelješki most još nije gotova i prerano je za donošenje zaključaka.
„Ta studija treba pomoći pri donošenju utemeljene odluke o najrazumnijem rješenju povezivanja hrvatskog teritorija. Studija treba pomoći u identifikaciji i analizi svih mogućnosti za povezivanje Dubrovačko-neretvanske županije s ostatkom Hrvatske: te mogućnosti uključuju 'zaštićeni' cestovni koridor, most između Pelješca i hrvatskog kopna, trajektnu vezu, a može biti i kombinacija tih mogućnosti. Kada se dovrši, studija će nam pomoći donijeti utemeljene odluku o najboljoj opciji,“ rekla je glasnogovornica Wheeler.
Takav je stav Europske komisije potvrdio potpredsjednik Komisije i europski povjerenik za promet Siim Kallas u četvrtak nakon sastanka sa hrvatskim ministrom prometa.
„Dakle, prerano je za bilo kakakv konkretan odgovor.“
Razgovori sa susjedima
Dakle, premijer Milanović i ministrica Pusić šumom, a Europska komisija drumom, ili obrnuto. Istom prigodom je ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić ponovio da je hrvatska strana dobila samo nacrt predstudije izvedivosti, koju francuska konzultantska kuća izrađuje temeljem podataka koje su dostavile razne hrvatske institucije, a da će studija biti gotova početkom srpnja.
Nakon oštrih reakcija iz BiH na njenu izjavu, ministrica Pusić najavila je razgovore sa Sarajevom.
„Razgovarat ćemo iks puta sa susjedima o različitim stvarima kao što je to već ranije mnogo puta učinjeno.“
Dodajmo ovdje da je HDZ nakon Pusićkine izjave odmah počeo likovati, jer oni Pelješki most smatraju svojim projektom, iako ga je – istini za volju – prvi pred dvanaestak godina predložio dubrovački socijaldemokratski političar Ivan Šprlje. Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko o neusklađenosti izjava raznih članova Vlade.
„Ovo je jedna konfuzna Vlada. Na žalost, oni nemaju strategiju, mijenjaju je vrlo često, rade ad hoc, bez znanja, bez dovoljno stručnosti i to su sve posljedice. Ničemu se ja ne čudim. Još nam je dobro – kakva nam je Vlada!“
Toliko političari. A što o svemu kaže struka? Za RSE govori predstojnik Zavoda za prometno planiranje zagrebačkog Fakulteta prometnih znanosti Ivan Dadić.
„Vrlo je složena situacija. Mislim da su izjave onih koji su oprezni – sasvim u redu, a oni koji nisu oprezni mislim da su u predizbornoj funkciji sada za lokalne izbore, ali s obzirom na to da se ja ne bavim politikom, ne bih se htio o tome puno izjašnjavati. Ja bih želio da Hrvatska na neki način bude povezana što prije. Može biti privremeno rješenje trajektne veze između upornjaka mosta i da smo to imali prije dvadeset godina – nitko danas ne bi ni razmišljao o mostu. Može biti most, osobito ako će ga netko drugi financirati, ali bojim se da to nije moguće u kratkom roku.“
Oko moguće izgradnje Pelješkog mosta ne pita se samo Europu, nego i susjede, podsjeća Dadić.
„Bosna i Hercegovina je suverena zemlja i ona može odlučivati o tome. Moramo poštivati međunarodne odnose i međunarodne konvencije... Međutim, mislim da mi u ovom slučaju srljamo, kao što i inače uvijek srljamo.“
Predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić za RSE kaže kako Bosna i Hercegovina – kao i svaka druga država – legitimno na ovom slučaju pokušava u svoju korist riješiti neka druga otvorena pitanja, koristeći nejedinstvo u Hrvatskoj oko Pelješkog mosta.
„I hrvatski političari već desetak godina manipuliraju tom temom, ali sve će to potrajati još samo dvije ili tri godine, dok regija ne dobije jasnu europsku perspektivu,“ kaže naš sugovornik.
„Pelješki most neće biti riješen još 2 – 3 godine, a kada se riješi regija sa sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju sa Europskom unijom i dobijanjem datuma za početak pregovora sa Europskom unijom,onda sva ova rasprava o Pelješkom mostu, granična, geopolitička i tako dalje postaje bespredmetna. Zato ovo, ako želimo na to gledati kao ozbiljni ljudi, trebamo gledati u ovom širem kontekstu.“
Hrvatski premijer Zoran Milanović podržao je ministricu vanjskih i europskih poslova Vesne Pusić koja je u četvrtak izjavila kako je predstudija Europske komisije pokazala da je Pelješki most najbolja opcija povezivanja Dubrovnika sa maticom zemljom.
„Kolegica Pusić rekla je nešto što nije tajna. Pitanje je jesmo li to trebali reći jučer ili pričekati još nekoliko dana,“ kazao je hrvatski premijer.
„Mi smo rekli – dok ne budemo uvjereni, ne možemo reći da je sigurno! Dakle, ni sada nismo rekli – to je 100 posto! Neću tako funkcionirati, zaista mi ne pada na pamet da odem na Pelješac i da otvorim gradilište, bez da znam da postoji novac i da su ugovori tu, da ćemo te ugovore moći poštivati, da je financijska konstrukcija zatvorena.“
On je kazao kako je optimist oko europske financijske potpore ovom projektu, jer nigdje u Europskoj uniji nema ovakvog primjera razdvojenog teritorija, a za izgradnju mosta nisu potrebne milijarde već dvjesto milijuna eura.
„To su sve argumenti u naš prilog, ali dok nije gotovo – nije gotovo,“ zaključio je hrvatski premijer.
I dok je Milanović siguran da će Europska komisija podržati i u velikoj mjeri financirati izgradnju Pelješkog mosta, iz Ureda povjerenika za regionalnu politiku Johannesa Hahna poručeno je u četvrtak navečer kako Europska komisija nema nikakav stav oko rješavanja prometnog povezivanja Dubrovnika sa ostatkom Hrvatske.
Kako je kazala njegova glasnogovornica Shirin Wheeler, predstudija izvedivosti za Pelješki most još nije gotova i prerano je za donošenje zaključaka.
„Ta studija treba pomoći pri donošenju utemeljene odluke o najrazumnijem rješenju povezivanja hrvatskog teritorija. Studija treba pomoći u identifikaciji i analizi svih mogućnosti za povezivanje Dubrovačko-neretvanske županije s ostatkom Hrvatske: te mogućnosti uključuju 'zaštićeni' cestovni koridor, most između Pelješca i hrvatskog kopna, trajektnu vezu, a može biti i kombinacija tih mogućnosti. Kada se dovrši, studija će nam pomoći donijeti utemeljene odluku o najboljoj opciji,“ rekla je glasnogovornica Wheeler.
Takav je stav Europske komisije potvrdio potpredsjednik Komisije i europski povjerenik za promet Siim Kallas u četvrtak nakon sastanka sa hrvatskim ministrom prometa.
„Dakle, prerano je za bilo kakakv konkretan odgovor.“
Razgovori sa susjedima
Dakle, premijer Milanović i ministrica Pusić šumom, a Europska komisija drumom, ili obrnuto. Istom prigodom je ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić ponovio da je hrvatska strana dobila samo nacrt predstudije izvedivosti, koju francuska konzultantska kuća izrađuje temeljem podataka koje su dostavile razne hrvatske institucije, a da će studija biti gotova početkom srpnja.
Nakon oštrih reakcija iz BiH na njenu izjavu, ministrica Pusić najavila je razgovore sa Sarajevom.
„Razgovarat ćemo iks puta sa susjedima o različitim stvarima kao što je to već ranije mnogo puta učinjeno.“
Dodajmo ovdje da je HDZ nakon Pusićkine izjave odmah počeo likovati, jer oni Pelješki most smatraju svojim projektom, iako ga je – istini za volju – prvi pred dvanaestak godina predložio dubrovački socijaldemokratski političar Ivan Šprlje. Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko o neusklađenosti izjava raznih članova Vlade.
„Ovo je jedna konfuzna Vlada. Na žalost, oni nemaju strategiju, mijenjaju je vrlo često, rade ad hoc, bez znanja, bez dovoljno stručnosti i to su sve posljedice. Ničemu se ja ne čudim. Još nam je dobro – kakva nam je Vlada!“
Toliko političari. A što o svemu kaže struka? Za RSE govori predstojnik Zavoda za prometno planiranje zagrebačkog Fakulteta prometnih znanosti Ivan Dadić.
„Vrlo je složena situacija. Mislim da su izjave onih koji su oprezni – sasvim u redu, a oni koji nisu oprezni mislim da su u predizbornoj funkciji sada za lokalne izbore, ali s obzirom na to da se ja ne bavim politikom, ne bih se htio o tome puno izjašnjavati. Ja bih želio da Hrvatska na neki način bude povezana što prije. Može biti privremeno rješenje trajektne veze između upornjaka mosta i da smo to imali prije dvadeset godina – nitko danas ne bi ni razmišljao o mostu. Može biti most, osobito ako će ga netko drugi financirati, ali bojim se da to nije moguće u kratkom roku.“
Oko moguće izgradnje Pelješkog mosta ne pita se samo Europu, nego i susjede, podsjeća Dadić.
„Bosna i Hercegovina je suverena zemlja i ona može odlučivati o tome. Moramo poštivati međunarodne odnose i međunarodne konvencije... Međutim, mislim da mi u ovom slučaju srljamo, kao što i inače uvijek srljamo.“
Predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić za RSE kaže kako Bosna i Hercegovina – kao i svaka druga država – legitimno na ovom slučaju pokušava u svoju korist riješiti neka druga otvorena pitanja, koristeći nejedinstvo u Hrvatskoj oko Pelješkog mosta.
„I hrvatski političari već desetak godina manipuliraju tom temom, ali sve će to potrajati još samo dvije ili tri godine, dok regija ne dobije jasnu europsku perspektivu,“ kaže naš sugovornik.
„Pelješki most neće biti riješen još 2 – 3 godine, a kada se riješi regija sa sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju sa Europskom unijom i dobijanjem datuma za početak pregovora sa Europskom unijom,onda sva ova rasprava o Pelješkom mostu, granična, geopolitička i tako dalje postaje bespredmetna. Zato ovo, ako želimo na to gledati kao ozbiljni ljudi, trebamo gledati u ovom širem kontekstu.“