Nikšić je u posljednjih sedam godina isplatio više od dva miliona eura odštete građanima zbog ujeda pasa.
Tako je broj prijavljenih slučajeva 2022. premašio broj dana u godini - 470.
Državna revizorska institucija upozorila je gradske vlasti da rade na rješavanju ovog problema kako bi se spriječio veliki odliv novca iz budžeta.
Iz Opštine Nikšić nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) - da li zabrinjava isplata miliona eura na ime odštete niti da li sumnjaju da se sistem zloupotrebljava.
Iz tamošnjeg Osnovnog tužilaštva su za RSE kazali da "nemaju saznanja da je bilo zloupotreba".
Daliborka Rešetar iz udruženja Kuća životinja smatra da nedostatak kontrole ostavlja prostor za zloupotrebe:
"Broj stvarnih ujeda pasa lutalica nije ni približno velik kao što pokazuju iznosi koje opštine isplaćuju. Često su u pitanju vlasnički psi koji slobodno lutaju, ali se prijavljuju kao psi lutalice."
Gradske vlast ne snose troškove odštete u slučaju napada vlasničkih pasa, nego njihovi vlasnici.
Nije poznato koliko je lutalica na crnogorskim ulicama, ali je u registru kućnih ljubimaca na kraju prošle godine bilo registrovano oko 33.300 pasa.
Rekordna odšteta Podgorice
Iako ističu da nemaju konkretne dokaze i podgoričke institucije sumnjaju na zloupotrebe.
"Dosadašnje iskustvo, ne samo naše već i susjednih zemalja, navodi da postoje sumnje na zloupotrebe tužbi. Prvenstveno u dijelu nemogućnosti utvrđivanja porijekla psa od kojeg je nastao ujed, odnosno da li je povreda zaista nastupila od ujeda lutalice ili vlasničkog psa", kazali su iz "Čistoće".
Ovo gradsko preduzeće i gradske vlasti dijele troškove odštete za ujede pasa.
Tako su za deset mjeseci ove godine zajednički isplatili oko 350.000 eura građanima, što je najviše za posljednjih pet godina.
Iz podgoričkog Osnovnog tužilaštva su za RSE kazali da ne postupaju u predmetima "koji se odnose na eventualne zloupotrebe u vezi sa traženjem ili dobijanjem odšetete zbog ujeda pasa, osim ukoliko postoji osnov sumnje da je izvršeno krivično djelo".
"Do sada u radu ovog tužilaštva nijesu formirani predmeti koji bi se odnosili na te okolnosti."
I lovački psi završavaju na ulicama
Problemu doprinosi i to što samo devet od 25 opština, prema Vladinom Završenom izvještaju o realizaciji Nacionalnog programa za kontrolu populacije pasa u Crnoj Gori, ima donijet plan kako da to pitanje riješi na svojoj teritoriji.
"Ukoliko se u što kraćem roku ne preduzmu mjere iz nacionalnog programa, to će prerasti u ozbiljan društveni problem, jer napušteni i psi koji nisu pod nadzorom predstavljaju zdravstveni, bezbjednosni, socijalni i ekološki problem, a istovremeno, dobrobit ovih životinja je drastično narušena", upozorava Vlada.
Ivan Ivanović iz odsjeka za zaštitu dobrobiti životinja Uprave za zaštitu hrane, veterinu i fitosanitarne poslove ističe da među napuštenim psima ima i lovačkih.
"Ukoliko lovački pas više ne postiže rezultate koji su očekivani od strane vlasnika, često se dešava da budu prepušteni na milost i nemilost sredini", kazao je on za RSE.
Lovački psi predstavljaju rizik posebno u ruralnim područjima, poput nacionalnih parkova, odmarališta, turističkih kompleksa...
Tom prilikom ostvaruju kontakt sa divljim životinjama, čime se povećava rizik od prenošenja bolesti, a kao najznačajniju od bjesnila.
U Crnoj Gori nikada nije potvrđen nijedan slučaj bjesnila kod ljudi, a od 2012. godine nisu prijavljeni slučajevi ni kod životinja.
Pored obavezne vakcinacije pasa i mačaka, tome je doprinijela i oralna vakcinacija divljih životinja. Naime, svake godine se širom zemlje distribuira 550.000 mamaca koji sadrže oralnu vakcinu, navodi se u Vladinom dokumentu.
Ivanović poručuje da je zato potrebno podići svijest među lovačkim društvima o posljedicama napuštanja lovačkih pasa.
Među napuštenim psima su i oni koji "stižu" iz drugih opština.
"Policija bi trebalo više da se uključi u kontrolu vozila, pogotovo u međugradskom prometu, gdje se psi iz određenih razloga prebacuje iz opštine u opštinu... lokalne vlasti navode da se u gradu naprasno pojavila velika količina pasa, da apsolutno ne mogu da utvrde porijeko tih životinja", navodi Ivanović.
Gdje je rješenje
Daliborka Rešetar iz udruženja Kuća životinja ističe da su svi ovi problemi u suština posljedica neodgovornog vlasništva, ne "problem pasa".
"Pas ne postaje lutalica sam od sebe. Dok se ne sankcionišu oni koji pse napuštaju i dok vlasnički psi slobodno lutaju ulicama, problem se neće riješiti. Psi su posljedica našeg odnosa, a ne uzrok."
Dodaje da su zemlje Evropske unije uspješno riješile, na primjer, problem ujeda psa kroz prevenciju, a ne odštetama.
"Obavezno mikročipovanje, kontrola vlasnika, kažnjavanje napuštanja i stalnu edukaciju građana. Kada vlasnik odgovorno postupa, nema ni lutalica ni toliko incidenata. Ključ je u dosljednoj primjeni zakona i zajedničkom djelovanju svih službi."
I Ivan Ivanović iz Uprave za zaštitu hrane i veterinu saglasan je da je suština u primjeni zakona, ističući da su dobar primjer toga skandinavske zemlje.
"Kada bi se finansijska izdvajanja opredijeljena za obeštećenje po osnovu ujeda pasa usmjerila na skloništa za napuštene životinje, apsolutno ne bismo imali problema sa lutajućim i psima generalno", smatra on.
Izgradnja skloništa za napuštene životinje u Baru koštala je 540.000, a na Cetinju oko 300.000 eura.
Opštine koje nijesu izgradile skloništa za napuštene životinje, dužne su da to urade ili da zaključe ugovor o zbrinjavanju životinja u najbližem registrovanom skloništu.
Sklonište nema oko trećina opština.
Crna Gora nije u previđenom roku izmijenila Zakon o zaštiti dobrobiti životinja i potvrdila Evropsku konvenciju o zaštiti kućnih ljubimaca.
Odloženo je za sljedeću godinu, navodi se u dokumentu Vlade.