U toku su pripreme za ono što bi moglo biti najdelikatniji samit NATO-a u posljednjih nekoliko godina i prvi pravi test za Marka Ruttea kao generalnog sekretara.
U skladu sa statusom najdugovječnijeg premijera u historiji Nizozemske, samit će se održati u poznatom okruženju, njegovom rodnom gradu Hagu, krajem juna.
Prema riječima zvaničnika NATO-a koji su razgovarali za Radio Slobodna Evropa, Rutte će morati iskoristiti sve svoje diplomatske vještine kako bi osigurao da samit bude uspješan.
A pod uspješnim samitom podrazumijevaju – učiniti nepredvidivog američkog predsjednika Donalda Trumpa sretnim.
Prisjećaju se burnog samita NATO-a u Briselu 2018. godine tokom Trumpovog prvog mandata, kada je snimak napete razmjene riječi s tadašnjim generalnim sekretarom Jensom Stoltenbergom obilježio cijeli sastanak.
Kasnije tog dana, Trump je zaprijetio da će potpuno povući Sjedinjene Države iz vojnog saveza ako evropski saveznici ne budu izdvajali više na odbranu.
'Šaptač Trumpu'
Rutte je, prema izvještajima, imao ključnu ulogu u uvjeravanju američkog predsjednika da NATO vrijedi sačuvati, čime je stekao reputaciju jednog od evropskih "šaptača Trumpu", etiketa koja mu je na kraju i omogućila da šest godina kasnije zauzme najvišu funkciju u NATO-u.
Iako je svijet od tada doživio mnoge promjene, Trump će u Nizozemsku doći sa istom porukom - izdvajajte više na odbranu.
Niko ne vjeruje da će zaprijetiti povlačenjem iz saveza, jer su svi američki zvaničnici, uključujući visoke članove kabineta poput državnog sekretara Marca Rubija i ministra odbrane Peta Hegsetha, nedavno putovali u Brisel s porukom da Washington ostaje privržen NATO-u.
Međutim, Trump želi vidjeti konkretne rezultate.
A vjerovatni ishod će biti obaveza svih 32 saveznika u NATO-u da povećaju izdvajanja za odbranu na pet posto BDP-a, što je značajan porast u odnosu na trenutno izdvajanje od dva posto.
Od tog iznosa, 3,5 posto bi išlo na "teške ciljeve", poput naoružanja i artiljerije, dok bi preostalih 1,5 posto bilo namijenjeno za cyber odbranu i ulaganja u vojnu mobilnost.
Zvaničnici NATO-a još raspravljaju o vremenskom okviru za postizanje ovog novog cilja potrošnje, pri čemu se razmatraju prijedlozi u rasponu od pet do deset godina.
Skraćeni samit
Kako bi se izbjegle suvišne prilike za nesuglasice među članicama saveza, samit je već skraćen s tri na samo dva dana.
Iako konačli raspored još nije utvrđen, moguće je da će prvog dana biti održana svečana večera, dok će drugi dan uključivati dvije radne sesije: jednu posvećenu troškovima za odbranu, a drugu jačanju odbrambene industrijske baze.
S obzirom na to da nekoliko evropskih saveznika želi povećati nabavku japanskih i južnokorejskih odbrambenih proizvoda, vjerovatno je da će na drugoj sesiji biti prisutna i četiri NATO-ova partnera iz Indo-Pacifičkog regiona: Australija, Japan, Novi Zeland i Južna Koreja.
Završni komunike sa samita takođe će biti znatno skraćen.
Zvaničnici NATO-a navode da im je cilj da završni dokument sadrži samo tri do četiri pasusa, što predstavlja oštar kontrast u odnosu na prethodne samite.
Deklaracija iz Washingtona 2024. imala je 40 pasusa, dok je komunike iz Vilniusa godinu ranije imao čak 90, pokrivajući širok spektar tema.
Članstvo Ukrajine u NATO-u?
Ovogodišnji tekst završnog dokumenta možda neće sadržavati direktno pominjanje Rusije, a moguće ni Ukrajine, što će samit u Hagu učiniti znatno drugačijim od prethodnih.
Na samitima u Washingtonu i Vilniusu, Ukrajina je dominirala dnevnim redom, uz žustre rasprave o tome da li joj treba ponuditi pozivnicu za članstvo i kako definisati njen budući put ka pridruživanju savezu.
S obzirom na to da Trump, kako se čini, isključuje mogućnost ukrajinskog članstva u NATO-u u bliskoj budućnosti, jedan evropski zvaničnik je za RSE rekao da bi možda bilo bolje da se Ukrajina uopšte i ne spominje u deklaraciji, barem za sada.
Svaki pokušaj pregovaranja oko formulacije mogao bi rezultirati slabijom izjavom od one dogovorene u Washingtonu 2024. godine, kada se NATO obavezao da će nastaviti podržavati Kijev "na njegovom nepovratnom putu ka punoj evroatlantskoj integraciji, uključujući članstvo u NATO-u".
To otvara i pitanje da li će ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski biti pozvan u Nizozemsku, nakon što je bio centralni gost na prethodnim samitima. Njegovo prisustvo još nije potvrđeno, ali većina zvaničnika NATO-a vjeruje da će na kraju ipak doći.
Estonski ministar vanjskih poslova Margus Tsahkna nedavno je istakao da bi bila "velika strateška komunikacijska greška" ako Zelenski ne dođe, jer bi to bila glavna tema o kojoj bi mediji pisali.
Iako se i dalje očekuje da će ukrajinski lider doći, vjerovatno neće biti posebnog zasjedanja Vijeća NATO-a i Ukrajine, kao što je to bio slučaj na prethodna dva samita.
Za sada se čini da se savez ponovo fokusira na sebe.