Kao novinar za Radijo Slobodna Evropa, Farid Mehralizada je postao poznat po svom analitičkom radu kojim je sistematski razotkrivao državnu propagandu u Azerbejdžanu.
Mehralizada, školovani ekonomista, uhapšen je 30. maja 2024. godine, kada su mu agenti bezbjednosti šapnuli na uho: "Previše pričaš".
Nakon toga je optužen za šverc, za šta kaže da je politički motivisana optužnica, direktno povezana sa njegovim kritičkim izvještavanjem za Azerbejdžanski servis RSE, poznat lokalno kao Azadlik Radiosu.
Tridesetogodišnjak kaže da u pritvoru nema pristup medijima osim onima pod državnom kontrolom.
"365 dana nisam vidio da se sprovodi pravda. Bio sam svjedok njenog namernog uništavanja", rekao je dok je obilježavao godinu dana u pritvoru što ga je sprečilo da bude sa suprugom kada je rodilo njihovo dijete.
Od preuzimanja vlasti nakon smrti svog prethodnika i oca, Hajdara Alijeva, 2003. godine, predsjednik Ilham Alijev suočio se sa optužbama za suzbijanje neslaganja pritvaranjem novinara, opozicionih ličnosti i aktivista građanskog društva.
Čini se da se taj trend nedavno ubrzao, sa više od 30 novinara i onih koji se bore za ljudska prava, uhapšenih pod sličnim optužbama koje međunarodne institucije smatraju politički motivisanim.
Pa ipak, azerbejdžanske vlasti dosljedno poriču ove navode. U slučaju Mehralizade i drugih nedavno pritvorenih, vlada insistira da njihova hapšenja proizilaze iz konkretnih krivičnih djela, a ne iz političke odmazde.
"Azerbejdžanske vlasti su ukrale jednu godinu života Faridu Mehralizadu, godinu koja je trebalo da bude ispunjena radošću i uzbuđenjem za njegovu porodicu koja raste", rekao je Steve Capus, predsjednik i izvršni direktor RSE/RL.
"Umjesto toga, Farid je proveo iza rešetaka zbog 'zločina' novinarstva, propustivši rođenje svog prvog djeteta. Nije učinio ništa loše i mora biti odmah pušten na slobodu".
Tokom suđenja, Mehralizada je pažljivo izložio okolnosti svog hapšenja kao dokaz da je slučaj politički motivisan kao odgovor na njegova "kritička mišljenja u vezi sa socijalnom i ekonomskom politikom koja se sprovodi u Azerbejdžanu".
Mehralizada je istakao da su njegove ekonomske analize često kritikovale zavisnost Azerbejdžana od nafte i gasa i dovodile u pitanje zvaničnu statistiku nezaposlenosti i siromaštva.
"Jedan od policajaca mi je rekao: 'Vi ste mlad čovjek. Da li vam zaista treba Azadlik Radiosu? Samo ne gledajte u oči i živite svoj život'", svjedočio je na ranijem ročištu suda. "Ovo pokazuje da je moje hapšenje zaista bilo povezano sa mojim člancima za Azadlik Radiosu".
Dodatne optužbe, uključujući ilegalno preduzetništvo, utaju poreza, šverc bandi i falsifikovanje dokumenata, od tada su dodate njegovom slučaju – optužbe koje on i njegove pristalice nazivaju izmišljenim i dodatnim dokazom da slučaj vode političke snage.
U međuvremenu, tužioci su zatražili od suda da osudi Mehralizadu i još dvojicu novinara, Ulvija Hasanlija, direktora nezavisne novinske agencije AbzasMedija, i novinara Hafiza Babalija, kojima se sudi u ovom slučaju, na 12 godina zatvora.
"Godišnjica zatvora Farida Mehralizade je još jedna tužna prekretnica u velikom obračunu Azerbejdžana sa nezavisnim medijima", rekao je Atila Mong, evropski predstavnik Komiteta za zaštitu novinara (CPJ).
"Farid nije počinio nikakav zločin osim izvještavanja za RSE i kritičkih intervjua koje je dao nezavisnim medijima kao stručni ekonomista", dodao je Mong. "Vrijeme je da azerbejdžanske vlasti dozvole Faridu da se vrati kući svojoj porodici i svojoj prvorođenoj ćerki čije je rođenje propustio zbog zatvora. Američke vlasti, posebno, treba da učine sve što mogu da osiguraju njegovo puštanje na slobodu kao novinara RSE".
Uprkos ograničenom pristupu informacijama, Mehralizada je nastavio da dekonstruiše narative koje promovišu mediji pod kontrolom vlade.
U pismu poslatom iz zatvora, Mehralizada tvrdi da su javno razumijevanje i učešće u ekonomskim procesima jedini način za stvaranje održive ekonomije.
"Oduvijek sam vjerovao da azerbejdžanski narod zaslužuje da danas živi u pravednijem i prosperitetnijem društvu. Naša nacija posjeduje dovoljno resursa da to ostvari. To što se to nije dogodilo je zbog neuspjeha u upravljanju", napisao je.
