Poslanici u Parlamentu BiH uporedo raspravljaju o dva prijedloga zakona prema kojima bi se trebale smanjiti plate i naknade svima - osim njima. Naime, kako su izuzeti iz zakona nema načina da im se dira osnovica plate, iako bi regres, topli obrok, te naknade za rad u komisijama mogle biti smanjene.
Parlament BiH na plate i naknade tokom prošle godine potrošio je 6,4 milona KM, a skoro trostruko više novca u odnosu na 2007. utrošili su na naknade za rad u komisijama, čime su, prema revizorskom izvještaju, poslanici u Parlamentu na svoja primanja mogli dodatno zaraditi oko1.000 KM.
I dok su zastupnici zakonskom regulativom riješili pitanja zaposlenih u institucijama, sebe su izuzeli iz zakona kako bi njegovo donošenje bilo neopterećeno.
No, kako je ekonomska kriza, potpomognuta aranžmanom sa Međunarodnim monetarnim fondom, diktirala smanjenja plaća u državnim i entitetskim institucijama, u parlamentarnoj proceduri u BiH našla su se dva zakonska prijedloga koji imaju namjeru unijeti izmjene u Zakon o plaćama i naknadama u institucijama BiH.
Betoniranje plata
Prvi, koji je prošao prvo čitanje pred zastupnicima, dolazi od Vijeća ministara i njegova je namjera smanjiti troškove u skladu sa pismom namjere Međunarodnom monetarnom fondu, dok je drugi uputila Stranka za BiH. Nijedan ne predviđa smanjenja plata zastupnicima.
Drago KalabićZastupnik SNSD-a u Parlamentu BiH Drago Kalabić:
„Zakon je isti, samo tertira različite članove. Vijeće ministara govori o platama u institucijama i na nižim nivoima, a ovo što je predložila Stranka za BiH tiče se samo pozicije poslanika. Oni su htjeli da ih postave u zakonski okvir, međutim nisu mijenjali iznose – iako su prošli put kazali da to ne mogu postaviti jer su prevelike plate i njihovi poslanici ne mogu glasati zbog toga. Sad u vrijeme ekonomske krize i recesije oni tako velike plate žele da zabetoniraju jer kad ih stavite u zakon, onda ih ne možete mijenjati.“
I dok je prijedlog Vijeća ministara na tragu zahtjeva MMF-a, prijedlog Stranke za BiH nema konkretnih mjera, smatra zastupnik HDZ-a BiH Niko Lozančić:
„Osim samog uvrštavanja i zastupnika, izaslanika u Zakon o plaćama, ne vidim nekog drugog opipljivog razloga, niti uštede. Ostali su isti koeficijenti koji jesu u odlukama postojećim Administrativnog povjerenstva. Da li postoji namjera da se u narednom razdoblju, nakon što bi eventualno ovo dobilo prolaz, intervenira dodatno na zakon, to treba pitati predlagatelja.“
Poslanike naknadno u zakon
Beriz BelkićNamjera predlagača je uporedo mijenjati više stvari, uključujući i ustavnu odredbu po kojoj naknade za osobe koje obavljaju funkcije u institucijama BiH ne mogu biti umanjene za vrijeme trajanja mandata.
Smanjenja koeficijenta na plaće još nema, ali bi se prema prijedlogu Stranke za BiH poslanici uveli u zakon, čime bi kasnije bili podložni smanjenju, kaže zastupnik ove stranke Beriz Belkić:
„Da bismo raspravljali o poslanicima uopšte kad je riječ o Zakonu o platama, treba ih staviti u zakon. Ne možete ih staviti odmah sa smanjivanjem jer ćete hijerarhiju poremetiti, koja je već utvrđena. Da biste mogli smanjivati plate, morate izmijeniti Ustav. Ako ih unesete u Zakon o platama, automatski gubi se paušal. Dakle, jeste smanjenje, ali ne plate nego paušala. Onda su poslanici dovedeni u istu situaciju i sve mjere koje budu sada poduzimane oko smanjivanja plata će se odnositi i na poslanike, ali će se zadržati hijerarhija. Vijeće ministara se bavi regresom, toplim obrokom i napredovanjem u platnim razredima.“
Ukidanjem naknada za rad u komisijama i paušala koje bi se postiglo ovim zakonom, tvrde predlagači, uštedjelo bi se oko milion KM godišnje.
Poslanici dobijaju 840 KM paušala za vrijeme obavljanja poslaničke dužnosti, te oko 250 KM toplog obroka. Zastupnici koji ne žive u Sarajevu imaju pravo i na naknadu za odvojeni život u iznosu 400 KM, te za troškove smještaja do 500 KM. S obzirom da zastupnička plata sa svim prinadležnostima iznosi oko 6.000 KM, uštede na njihovim naknadama bile bi minimalne.
Moguć bumerang efekat
Šemsudin MehmedovićOsnovna plata poslanika bi - i da se sve ukine - ostala na oko 4.200 KM, ili pet puta viša od prosječne državne plate podložne smanjenju.
SDA, kako tvrde njeni zastupnici, podržava sva rješenja koja se tiču smanjenja plaća, ali evidentno je da nijednim ponuđenim zakonom toga nema. A nema ni volje, tvrdi zastupnik ove stranke Šemsudin Mehmedović:
„Ne tretira zastupnike, a u Administrativnoj komisiji, koja zapravo određuje visinu primanja, nema raspoloženja. Neki napuste sjednicu upravo iz razloga da se ne donese bilo kakva odluka, tako da smo u jednoj pat pozciji i ja zaista ne znam kako ćemo izaći iz toga.“
Smanjenja plata su trebala biti samo dio cjelukupnog programa mjera za ublažavanje ekonomske krize, no kako se to nije desilo ostale su jedna od glavnih, kaže zastupnik SDP-a BiH Jozo Križanović, uz stav da je rezanje plata službenicima kao jedina mjera bez racionalizacije u drugim oblastima dvosjekli mač:
„Radi se o jednom ipak neozbiljnom, nezrelom pristupu vlasti koja ne udara na prave probleme – na štednju, na racionalizaciju poslovanja gdje su mnogo veće uštede, a udara na plaće gdje se to može vratiti kao bumerang u smanjivanju fondova zdravstvenih, penzionih itd., i onda ipak imamo dalji jedan ciklus neočekivanih i negativnih posljedica.“
A da bi racionalizacije moglo biti upozoravaju i revizorski izvještaji koji su, pored navedenih, registrovali dvostruko povećanje putnih troškova Parlamenta za prošlu godinu - sa nepunih 700.000 na 1,5 milion KM, te 50.000 KM više na troškove reprezentacije.
Parlament BiH na plate i naknade tokom prošle godine potrošio je 6,4 milona KM, a skoro trostruko više novca u odnosu na 2007. utrošili su na naknade za rad u komisijama, čime su, prema revizorskom izvještaju, poslanici u Parlamentu na svoja primanja mogli dodatno zaraditi oko1.000 KM.
I dok su zastupnici zakonskom regulativom riješili pitanja zaposlenih u institucijama, sebe su izuzeli iz zakona kako bi njegovo donošenje bilo neopterećeno.
No, kako je ekonomska kriza, potpomognuta aranžmanom sa Međunarodnim monetarnim fondom, diktirala smanjenja plaća u državnim i entitetskim institucijama, u parlamentarnoj proceduri u BiH našla su se dva zakonska prijedloga koji imaju namjeru unijeti izmjene u Zakon o plaćama i naknadama u institucijama BiH.
Betoniranje plata
Prvi, koji je prošao prvo čitanje pred zastupnicima, dolazi od Vijeća ministara i njegova je namjera smanjiti troškove u skladu sa pismom namjere Međunarodnom monetarnom fondu, dok je drugi uputila Stranka za BiH. Nijedan ne predviđa smanjenja plata zastupnicima.
„Zakon je isti, samo tertira različite članove. Vijeće ministara govori o platama u institucijama i na nižim nivoima, a ovo što je predložila Stranka za BiH tiče se samo pozicije poslanika. Oni su htjeli da ih postave u zakonski okvir, međutim nisu mijenjali iznose – iako su prošli put kazali da to ne mogu postaviti jer su prevelike plate i njihovi poslanici ne mogu glasati zbog toga. Sad u vrijeme ekonomske krize i recesije oni tako velike plate žele da zabetoniraju jer kad ih stavite u zakon, onda ih ne možete mijenjati.“
I dok je prijedlog Vijeća ministara na tragu zahtjeva MMF-a, prijedlog Stranke za BiH nema konkretnih mjera, smatra zastupnik HDZ-a BiH Niko Lozančić:
„Osim samog uvrštavanja i zastupnika, izaslanika u Zakon o plaćama, ne vidim nekog drugog opipljivog razloga, niti uštede. Ostali su isti koeficijenti koji jesu u odlukama postojećim Administrativnog povjerenstva. Da li postoji namjera da se u narednom razdoblju, nakon što bi eventualno ovo dobilo prolaz, intervenira dodatno na zakon, to treba pitati predlagatelja.“
Poslanike naknadno u zakon
Smanjenja koeficijenta na plaće još nema, ali bi se prema prijedlogu Stranke za BiH poslanici uveli u zakon, čime bi kasnije bili podložni smanjenju, kaže zastupnik ove stranke Beriz Belkić:
„Da bismo raspravljali o poslanicima uopšte kad je riječ o Zakonu o platama, treba ih staviti u zakon. Ne možete ih staviti odmah sa smanjivanjem jer ćete hijerarhiju poremetiti, koja je već utvrđena. Da biste mogli smanjivati plate, morate izmijeniti Ustav. Ako ih unesete u Zakon o platama, automatski gubi se paušal. Dakle, jeste smanjenje, ali ne plate nego paušala. Onda su poslanici dovedeni u istu situaciju i sve mjere koje budu sada poduzimane oko smanjivanja plata će se odnositi i na poslanike, ali će se zadržati hijerarhija. Vijeće ministara se bavi regresom, toplim obrokom i napredovanjem u platnim razredima.“
Ukidanjem naknada za rad u komisijama i paušala koje bi se postiglo ovim zakonom, tvrde predlagači, uštedjelo bi se oko milion KM godišnje.
Poslanici dobijaju 840 KM paušala za vrijeme obavljanja poslaničke dužnosti, te oko 250 KM toplog obroka. Zastupnici koji ne žive u Sarajevu imaju pravo i na naknadu za odvojeni život u iznosu 400 KM, te za troškove smještaja do 500 KM. S obzirom da zastupnička plata sa svim prinadležnostima iznosi oko 6.000 KM, uštede na njihovim naknadama bile bi minimalne.
Moguć bumerang efekat
SDA, kako tvrde njeni zastupnici, podržava sva rješenja koja se tiču smanjenja plaća, ali evidentno je da nijednim ponuđenim zakonom toga nema. A nema ni volje, tvrdi zastupnik ove stranke Šemsudin Mehmedović:
„Ne tretira zastupnike, a u Administrativnoj komisiji, koja zapravo određuje visinu primanja, nema raspoloženja. Neki napuste sjednicu upravo iz razloga da se ne donese bilo kakva odluka, tako da smo u jednoj pat pozciji i ja zaista ne znam kako ćemo izaći iz toga.“
Smanjenja plata su trebala biti samo dio cjelukupnog programa mjera za ublažavanje ekonomske krize, no kako se to nije desilo ostale su jedna od glavnih, kaže zastupnik SDP-a BiH Jozo Križanović, uz stav da je rezanje plata službenicima kao jedina mjera bez racionalizacije u drugim oblastima dvosjekli mač:
„Radi se o jednom ipak neozbiljnom, nezrelom pristupu vlasti koja ne udara na prave probleme – na štednju, na racionalizaciju poslovanja gdje su mnogo veće uštede, a udara na plaće gdje se to može vratiti kao bumerang u smanjivanju fondova zdravstvenih, penzionih itd., i onda ipak imamo dalji jedan ciklus neočekivanih i negativnih posljedica.“
A da bi racionalizacije moglo biti upozoravaju i revizorski izvještaji koji su, pored navedenih, registrovali dvostruko povećanje putnih troškova Parlamenta za prošlu godinu - sa nepunih 700.000 na 1,5 milion KM, te 50.000 KM više na troškove reprezentacije.