Jedan stan, dva vlasnika, od pre i posle rata na Kosovu.
Na desetine je ovakvih slučajeva u Severnoj Mitrovici na severu Kosova i gotovo bez izuzetaka jedan vlasnik je Albanac a drugi Srbin. Naime, radi se uglavnom o stanovima koje je društveno preduzeće Trepča 80-ih i 90-ih davalo na korišćenje svojim radnicima, koji su dolazili iz redova albanske zajednice.
Po okončanju rata na Kosovu 1999. veliki broj albanskih porodica koji je živeo na severu Kosova, gde su Srbi bili većina, iz bezbednosnih razloga su napustili svoje domove. Tako su pojedini navodno izgubili stanarska prava na imovinu društvenih preduzeća, što je dovelo do toga da su se za iste stanove rešenja davala Srbima od strane institucija kojim je rukovodila Srbija.
Novi vlasnici iz redova srpske zajednice, tvrde da su u međuvremenu uglavnom otkupili ove stanove. Međutim, prethodni albanski vlasnici sada iste stanove potražuju.
Jedni su sada besni jer su, kako kažu, izgubili dom, a drugi srećni što su konačno nakon 26 godina uspeli da ga vrate.
Obe strane tvrde da imaju rešenja o vlasništvu.
Međutim, Kosovska agencija za upoređivanje i verifikaciju imovine – koja se bavi uzurpiranom imovinom nakon rata na Kosovu - ne priznaje ona koja imaju vlasnici iz redova srpske zajednice.
Misija Ujedinjenih nacija (UNMIK) na Kosovu, koja je nakon rata uspostavila privremenu administraciju, donela je tada uredbu prema kojoj svaka osoba, čija su imovinska prava izgubljena između 23. marta 1989. godine i 24. marta 1999. godine kao posledica diskriminacije, ima pravo na naknadu.
"Naknada može da ima oblik povraćaja imovinskog prava ili kompenzacije", stoji u toj uredbi.
S druge strane, prema zakonima u Srbiji, stanarsko pravo na imovinu društvenog preduzeća gubilo se ukoliko korisnik duže od šest meseci nije boravio u stanu bez opravdanih razloga.
Svedočenja vlasnika
Zoran Janačković je u svom stanu u Severnoj Mitrovici, koji su njegovi roditelji dobili 1999. a zatim i otkupili od rudnika Trepča, živeli do 6. avgusta ove godine.
U izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE) Janačković tvrdi kako je Trepča krajem 80-ih izvršila razmenu stanova sa nekim drugim preduzećem, te da je stan u Severnoj Mitrovici tada dodeljen jednom Albancu koji je u njemu živeo do kraja 90-ih.
Napominje da je taj vlasnik stana tih godina preminuo, te da je Trepča po tadašnjim zakonima vratila imovinu u svom vlasništvu, nakon čega je isti dodelila Janačkovićevom ocu.
Međutim, porodica Janačković u taj stan se nije mogla useliti od 2007. godine jer je, kako tvrdi Zoran, bio uzurpiran od strane jednog Srbina. Istovremeno, spor za oslobađanje stana pokrenula je i porodica Albanca koji je do kraja 90-ih živela u njemu.
"Tada je Habitat (program UN-a) dodelio rešenje da je stan njihov, neznajući da mi postojimo, da i mi imamo rešenje. U međuvremenu smo mi ovog Srbina koji je uzurpirao stan hteli da izbacimo legalnim putem, otišli smo u UNMIK administraciju, da rešenje i ugovor o otkupu koji smo imali sa Trepčom, overimo u kosovskom sistemu", priča Zoran Janačković i ponavlja da su sa tim potvrdama iz kosovskog sistema iselili osobu koja im je uzurpirala stan.
Zoran Janačković navodi da ih do prošle godine niko nije obavestio da neko potražuje njihov stan.
Kada su pokazali dokumenta koja imaju kao dokaz da je stan u njihovom vlasništvu iz Agencije za verifikaciju i upoređivanje imovine su im rekli da se ona ne priznaju jer su izdata od strane srpskih "paralelnih institucija". Kosovo inače sve institucije koje rade u sistemu Srbije smatra paralelnim i ilegalnim.
"Ja sam rekao kako može da ne važi UNMIK institucija, to je tada bila jedina važeća i za vas i za nas. Rekli su: 'Ne, mi ne priznajemo ništa pre 2008', kada su proglasili njihovu nezavisnost. Oni smatraju da je to sada stan u vlasništvu Albanca, da on ima veća prava nego ja, iako imam rešenje i u srpskom i u kosovskom sistemu", kaže sagovornik RSE.
Zoran Janačković na kraju kaže da im je privremeni smeštaj pronašla Srpska lista, najveća stranka Srba na Kosovu koja ima podršku Beograda, ali da neće odustati od stana koji su morali da napuste.
RSE nije uspeo da stupi u kontakt sa osobom koja je potraživala i potvrdila vlasništvo nad stanom u kojoj je živela porodica Janačković.
Međutim, za RSE je govorila albanska porodica Šipolji koja je nakon 26 godina uspela da vrati svoj stan u Severnoj Mitrovici, a u kojoj živela srpska porodica, Janjićijević.
I u ovom slučaju dva vlasnika tvrde kako su legalni vlasnici stana.
Porodica Janićijević je 23. jula iseljena iz tog stana uz asistenciju policije.
"Otkupili smo stan, stanovali smo. Budući vlasnik nije živeo u stanu, stan je izdavao drugim licima i on je izgubio stanarsko pravo. Sada odjednom izlazimo iz stana, on se vraća u stan", rekla je Milojka Janićijević za lokalne medije na srpskom jeziku prilikom iseljavanja.
Albanski vlasnik tog stana Ferki Šipolji tvrdi da mu je stan bio okupiran godinama. Kaže da je njegov otac dobio stan od jugoslovenske armije '70-tih godina, u kojoj je radio kao moler.
"Osećaj je uvek dobar kada se vratiš na svoje nakon 26 godina. Ali kako bih se vratio, tu je potrebna velika investicija jer je sve oštećeno, od prozora i vrata, da ne govorim o kupatilu. U tom stanu nema ništa od onoga što je bilo pre rata. Sve su ostale komšije investirali u stanove, osim ove porodice koja nije ništa investirala. Znali su da stan nije njihov".
Problem uzurpirane imovine na Kosovu
Nakon rata na Kosovu 1999. godine došlo je do uzurpacije velikog broja imovine, na jugu uglavnom od strane Albanaca, a na severu od strane Srba. Kako bi se rešio ovaj problem, UNMIK je formirao program pod nazivom UN-Habitat, koji se bavio pitanjem raseljenih lica i rešavanjem imovinskih sporova.
Aprila 2024. godine UN-Habitat je u odgovoru za RSE naveo da je do kraja 2004. godine rešio oko 17.500 slučajeva imovinskih sporova na Kosovu.
Kroz ovaj program su formirane i institucije, poput Uprave za stambeno-imovinske poslove i Komisije za imovinsko-stambene zahteve, koje su se takođe bavile rešavanjem imovinskih sporova. Te institucije su nakon 2003. godine prešle pod nadležnost tadašnjih kosovskih institucija, od kojih je deo odgovornosti potom preuzela Kosovska agencija za upoređivanje i verifikaciju imovine.
On tvrdi i da je bilo kakva dokumentacija o vlasništvu porodice Janjićijević, falsifikovana.
"Računi za vodu i struju su na ime mog oca, Isa Šipoljija".
Šipolji je kazao da pre nego što je porodica Janjićijević napustila stan, molila ga je da joj izda stan pod kiriju, ali da za to nije bio zainteresovan, ni tada ni sada.
Šta kažu iz Kosovske agencije za upoređivanje i verifikaciju imovine?
Iz Kosovske agencije za upoređivanje i verifikaciju imovine su u pisanom odgovoru za Radio Slobodna Evropa naveli da su dužni da sprovode odluke Komisije za imovinske zahteve i Komisije za stambene imovinske zahteve, te da te odluke u skladu sa uredbom UNMIK-a 1999/23 ne podležu nikakvoj reviziji.
Agencija je, dodaju dalje, u obavezi da vrati imovinu uspešnim podnosiocima zahteva oslobađanjem imovine od nelegalnih korisnika. Do danas je, dodaje se u odgovoru, "oslobođeno 65 nepokretnih imovina u severnom delu Mitrovice, koje su zatim vraćene zakonitim vlasnicima".
"Uzimajući u obzir osetljivost bezbednosne situacije u severnom delu Mitrovice, Kosovska agencija za upoređivanje i verifikaciju imovine je duži vremenski period bila ograničena u sprovođenju odluka u skladu sa svojim mandatom na ovom delu Republike Kosova. Ipak, obaveštavamo vas da je, radi garantovanja poštovanja imovinskih prava i ispunjenja svog zakonskog mandata, od prošle godine Kosovska agencija za upoređivanje i verifikaciju imovine razmatrala zahteve za vraćanje u posed za 67 nepokretne imovine u severnom delu Mitrovice", navode.
U odgovoru za RSE dodaju i da su pokušali da izbegnu "prinudne zakonske mere za oslobađanje imovine od nelegalnih korisnika", te da su preduzimani napori da se imovina dobrovoljno oslobodi.
"Pored toga, Kosovska agencija za upoređivanje i verifikaciju imovine, održala je sastanke sa predsednicima nadležnih opština radi razmatranja mogućnosti pronalaženja smeštaja za građane pogođene sprovođenjem odluka, koji potencijalno predstavljaju humanitarne slučajeve", piše u odgovoru.
Reakcije Beograda
Problem oko iseljavanja srpskih porodica koje su dobile stanove od Trepče 90-ih godina aktuelizovan je juna prošle godine kada je kosovska Agencija za verifikaciju i upoređivanje počela da ih obaveštava da se isti stanovi potražuju od prethodnih vlasnika iz redova albanske zajednice.
Tada je direktor Kancelarije za Kosovo u Vladi Srbije izjavio da Agencija za verifikaciju i upoređivanje imovine pokušava da iz svojih stanova iseli oko stotinu srpskih porodica, te da se radi o stanovima koji su otkupljeni pre 20-30 godina od Trepče i drugih društvenih preduzeća.
Ocenio je da se radi o "političkoj odluci", te da je to "samo nastavak politike proterivanja srpskog naroda sa Kosova".
Petković je 23. jula ove godine, kada je iseljena porodica Janićijević, ponovo reagovao uz navode da im je Albanac "nepravedno oduzeo stan".
Naveo je da se radi o "teroru" premijera Kosova na dužnosti Aljbina Kurtija.
"Greše ako misle da će Srbi ostati bez krova nad glavom", napisao je Petković na društvenoj mreži X.
Međutim, Agencija za verifikaciju i upoređivanje imovine odbacila je kao neistinite ove izjave Petkovića, da su neprihvatljive jer podstiču tenzije i potkopavaju vladavinu prava i suživot.
Agencija je podvukla da se stan u kome je boravila porodica Janjićijević zapravo nalazi u vlasništvu porodice Ferikija Šipoljija ( Ferki Shipoli).
Ovaj imovinski slučaj, prema Agenciji, vođen je 2005. godine, "gde je dokazano da je stranka zakonski vlasnik imovine".
Agencija je saopštila da sprovodi odluke pravnih institucija i dodala da se restitucija imovine vrši kroz redovne pravne postupke "i primenjuje se na svaku nezakonitu uzurpaciju, bez obzira na etničku pripadnost ili status stranke".
Da li se oslobađaju uzurpirani stanovi južno od Ibra?
Kosovska agencija za upoređivanje i verifikaciju imovine ima mandat na celoj teritoriji Kosova.
U odgovoru za RSE su naveli da trenutno pod svojom upravom širom Kosova imaju 11.224 nepokretne imovine koje će, kada budu podneseni zahtevi, Kosovska agencija za upoređivanje i verifikaciju imovine preduzeti sve neophodne korake kako bi se imovina vratila zakonitim vlasnicima.
Inače, početkom januara 2022. godine Marija Novaković je uz pomoć ove Agencije i Habitata povratila svoj stan u Prištini.
Na proces povratka čekala je preko 20 godina.
Prethodno je Agencija za upoređivanje i verifikaciju imovine 2021. oslobodila i stan Dragice Gašić u Đakovici, što je naišlo na oštar otpor lokalne albanske zajednice u tom gradu, zbog čega je imala i zaštitu policije Kosova.
Gašić je inače prva Srpkinja koja se u Đakovicu vratila nakon sukoba 1999. godine.
Ipak, postoje slučajevi u kojima su vlasnici dokazali svoje vlasništvo na sudovima a ipak ne mogu da povrate svoju imovinu. RSE je aprila 2024. pisao o Ljubiši Ceroviću iz Belog Polja kod Peći, kome je zemljište nelegalno prodato nakon rata dok su oni bili u izbeglištvu u Srbiji.
Ovo zemljište nije uspeo da vrati ni nakon sudskih odluka u njegovu korist.
Problem uzurpirane imovine pominje se i u izveštaju američkog Stejt departmenta o stanju ljudskih prava na Kosovu iz 2023. godine, objavljenom 22. aprila. U ovom izveštaju se posebno navodi da su pojedini predstavnici kosovskih Srba tvrdili da vladine institucije "nisu izvršile sudske odluke u korist kosovskih Srba, posebno kada je reč o imovinskim sporovima".