Lideri prudske trojke nakon sastanka sa zamjenikom državnog sekretara SAD Džejmsom Stejnbergom, visokim predstavnikom u BiH Valentinom Inckom, te ministrom vanjskih poslova Švedske Karlom Biltom i američkim ambasadorom u BiH Čarlsom Inglišom, dogovorili su tek da se pregovori nastave. Akcenat je stavljen na domaće političke snage.

Milorad Dodik, lider SNSD-a, ističe da je ubrzanje evropskog puta osnova oko koje se svi slažu:

„Mapa koja bi mogla da bude prihvatljiva za sve to je se ubrzaju evroatlantske integracije, da se radi na ubrzavanju rješavanja viznog režima kako bi poslije ove prve negativne ocjene za BiH veoma brzo došla pozitivna ocjena Evropske komisije i da bi polovinom iduće godine građani BiH mogli da jednako putuju bez viza u Evropu kao i drugi iz regiona.“

Predsjednik SDA Sulejman Tihić kaže da je glavni akcenat stavljan na pitanje kako dalje nastaviti pregovore:

„Tu su dva pristupa. Jedan je pristup za koji sam se ja zalagao, a to je da se u prudski proces uključe i drugi politički lideri jer ćemo tako lakše moći provoditi odluke. Istina, biće složenije se dogovarati, ali će biti lakše provoditi. I ovaj drugi pristup, za koji su se zalagali uglavnom gospodin Dodik i Čović, a to je da nastavi prudska trojka. Predstavnici međunarodne zajednice su i za jedan i za drugi pristup. Smatraju da u ovoj godini moramo uraditi ove najvažnije stvari - od pitanja liberalizacije viznoga režima, državne imovine, ali i ustavne reforme.“

Ukoliko BiH ispuni uslove, Tihić napominje kako su od strane predstavnika međunarodne zajednice dobili uvjeravanja kako će BiH moći vanredno da se priključi listi zemalja bijelog šengena.

Šamar zbog izostavljanja sa šengen liste

Vodeća trojka dosegla je svoj maksimum, smatra sociolog Ivan Šijaković. Umjesto pritisaka da se stavovi mijenjaju, međunarodna zajednica bi trebala
zatražiti da se poštuje ono što već postoji:

„Onoliko koliko se mogu dogovoriti, oni su to već ili dogovorili ili su mogući još mali pomaci među njima, ali očito da svaki od te trojice iz tzv. prudske trojke ima neke svoje pozicije sa kojih on ne može odstupiti.“

Direktor Centra za međunarodne odnose iz Banje Luke Miloš Šolaja ističe značaj dogovora, ali u svijetlu pritisaka sa strane treba ga shvatiti kao neku vrstu mini Dejtona koji bi poslužio da se opipa pravac u kome treba ići:

„Činjenica je da su svi u BiH dobili veliki šamar sa izostavljanjem BiH sa liste zemalja koje bi krajem godine trebale da idu na bijelu šengensku listu govori dovoljno o njima i da bi na duži rok trebalo razmisliti ko ustvari predstavlja ljude u BiH i na koji način vodi ovu zemlju.“

Predsjednik Foruma građana Tuzla Vehid Šehić smatra da treba krenuti od onoga u čemu su svi bh. političari saglasni i što je prvi nenametnuti dogovor - Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Pored toga, trenutne prilike će ih natjerati da rade zajedno:

„Ekonomska kriza koja je u prvom redu rezultat nerada političkih struktura unutar BiH, a manje pod uticajem globalne krize, sigurno će natjerati političare u BiH da daleko ozbiljnije priđu problemima BiH, da konačno BiH dobije one institucije i one izvorne nadležnosti koje su neophodne da bude ravnopravan partner svim ostalim zemljama Evrope. Tu su apsolutno svi svjesni. Međutim, mora se pokazati daleko više političke korektnosti i želje za stvarnim dijalogom i kompromisom u ovoj državi radi nas, ne radi međunarodne zajednice.“

Upravo na zajedničkom radu su inistirali i međunarodni posrednici, potvrdio je Tihić:

„Oni će sa svoje strane pomoći, učestvovaće u tome u raznim formama, davati podršku rješenjima, ali mi, prvenstveno domaći političari, moramo iznalaziti rješenja, dogovore, kompromise. Niko za nas neće raditi taj posao.“

Analitičari se slažu da se bh. snage moraju odmaći i od politika koje im na ovaj ili onaj način, korektno ili ne, serviraju stranci, ali i susjedne države. Jedino tako će se postići puna politička saglasnost unutar BiH.