Osamdeset godina nakon kapitulacije nacističke Njemačke, ruski predsjednik Vladimir Putin imao je mnogo toga da kaže o tome i o neuporedivom uništenju koje je Sovjetski Savez pretrpio tokom Drugog svjetskog rata.
Ne toliko o onom drugom ratu, najvećem u Evropi od Drugog svjetskog rata: ruskoj invaziji na Ukrajinu. Zapravo, osim usputnog pominjanja onoga što Putin naziva "specijalnom vojnom operacijom", nije bilo ničega.
To bi mogao biti mehanizam suočavanja. Ili možda vizuelni prikaz na podjeljenom ekranu. Ili jednostavno odraz Gordijevog čvora koji je Kremlj sebi zavezao u sukobu koji je devastirao Ukrajinu, ali i nanio više žrtava Rusiji nego svi ratovi koje je vodila od 1945. godine.
Rat u Ukrajini je zapetljan u ono što Kremlj naziva "korjenskim uzrocima". To je uglavnom eufemizam za moskovsku verziju istorije 20. vijeka, u kojoj je Sovjetski Savez pomogao saveznicima da oslobode Evropu, a zatim nametnuo četiri decenije autoritarnog, komunističkog režima nad velikim dijelom nje.
Varijable u iskrivljenom računu Kremlja uključuju lažnu tvrdnju da Ukrajinu sada kontrolišu neonacisti koji su pomogli da se izvede puč prije 11 godina, protjeravši predsjednika naklonjenog Rusiji i progonu onih koji govore ruski u istočnoj Ukrajini.
Ne manje važna varijabla: tvrdnja da su Sjedinjene Američke Države i NATO izdali Moskvu kada je alijansa prihvatila bivše članice Varšavskog pakta - Češku Republiku, Poljsku, Mađarsku i druge - u narednim godinama.
"Sjećamo se lekcija iz Drugog svjetskog rata i nikada se nećemo složiti sa iskrivljavanjem njegovih događaja, sa pokušajima da se opravdaju dželati i oklevetaju pravi pobjednici", rekao je Putin tokom govora 9. maja. "Istina i pravda su na našoj strani. Cijela zemlja, cijelo društvo, narod podržava učesnike specijalne vojne operacije."
U govoru, koji je trajao 10 minuta i bio jedan od najkraćih govora za Dan pobjede u 26 godina koliko je dominantni politički lider Rusije, Putin je ponudio korektiv, ili odgovor, američkom predsjedniku Donaldu Trampu.
Dva dana ranije, Tramp je tvrdio da je "pobjeda uglavnom postignuta zahvaljujući [Sjedinjenim Državama], sviđalo se to nekome ili ne. Mi smo ušli u taj rat. Mi smo pobjedili u tom ratu."
To je krivovjerje u Moskvi, gdje sjećanja na više od 20 miliona sovjetskih ratnih žrtava ostaju u oštrom fokusu, kao i Bitka za Staljingrad, kataklizmički sukob koji većina istoričara smatra ključnom prekretnicom u ratu.
"Uvijek ćemo se sjećati da je otvaranje drugog fronta u Evropi - nakon odlučujućih bitaka na teritoriji Sovjetskog Saveza - približilo pobjedu", rekao je Putin, misleći na savezničku invaziju na Normandiju, 16 mjeseci nakon Staljingrada.
Za razliku od prethodnih govora, Putin je bio uzdržan u kritikovanju Zapada. Na primer, 2007. godine je uporedio Sjedinjene Države sa Trećim rajhom. Godine 2022, nekoliko mjeseci nakon pokretanja invazije na Ukrajinu, optužio je Sjedinjene Države za "ponižavanje... cijelog sveta."
Šta je sa Ukrajinom?
Invazija na Ukrajinu se povoljno razvija za Rusiju dok njene snage iscrpljuju brojčano nadjačane i slabije naoružane ukrajinske trupe na bojnom polju.
Diplomatski, Trampovi napori da prioritizuje rješavanje sukoba prekinuli su izolaciju Putina, koju je nametnuo Trampov prethodnik, Džo Bajden, uz podršku zapadnih saveznika.
Trampova administracija je prihvatila nekoliko ključnih zahtjeva Kremlja, od kojih je neke Putin koristio kao opravdanje za rat. To uključuje priznavanje ruskog zahtjeva na Krimsko poluostrvo i blokiranje budućeg članstva Ukrajine u NATO-u.
U posljednje vrijeme, došlo je do promjene u tonu Trampove administracije. Trampov potpredsjednik, JD Vance, ove nedelje je rekao da Rusija "traži previše" u mirovnim pregovorima.
Putin je najavio trodnevni prekid vatre kako bi se poklopio sa proslavama Dana pobjede. Volodimir Zelenski iz Ukrajine je to odbio, nazivajući ga pozorišnom predstavom, i kontrirao prijedlogom za 30-dnevni prekid borbi. Kijev je takođe optužio Rusiju za masovna kršenja sopstvenog primirja, a Rusija je iznijela slične optužbe.
Nedeljama su se Kijev i Moskva međusobno napadali koristeći dronove i rakete sa sve većim intenzitetom. Dana 7. maja, Ukrajina je navodno lansirala više od 500 dronova i 11 raketa i kliznih bombi na ruske ciljeve, tvrdilo je Ministarstvo odbrane.
Dana 8. maja, uoči proslava u Rusiji, Tramp je podržao prijedlog za 30-dnevni prekid vatre i zaprijetio sankcijama "ako primirje ne bude poštovano" od strane bilo koje zemlje.
Podrška je uslijedila nakon telefonskog razgovora sa Zelenskim, koji ima komplikovan odnos sa Trampom. Ukrajinski poslanici su takođe blagoslovili veliki sporazum koji američkim kompanijama daje privilegovan pristup vrijednim mineralima Ukrajine, nešto na čemu je Tramp uslovio podršku SAD.
Optuživanje Ukrajine za "nacizam" proizilazi iz selektivnog čitanja 20. vijeka od strane Kremlja, posebno Stepana Bandere, ukrajinskog nacionaliste koji je od strane mnogih Ukrajinaca slavljen kao heroj zbog vođstva u antikomunističkom pokretu za nezavisnost. Drugi ga smatraju izdajnikom čije su snage sarađivale sa nacističkom Njemačkom i sprovodile ubilačke kampanje protiv Poljaka i Jevreja.
U Putinovom govoru iz 2022. godine, on je pomenuo i "neonaciste podržane od Zapada" u Ukrajini, kao i "Banderovce" - omiljeni epitet Kremlja koji se koristi protiv ukrajinskih nacionalista.
Ta retorika je ove godine izostala.
Ali takođe je izostao bilo kakav znak da razmišlja o okončanju ruske invazije.
"Putin ne namjerava da okonča rat. On ne mijenja ciljeve sa kojima je započeo", rekao je Igor Jakovenko, bivši ruski novinar i poslanik, koji je sada prognani sociolog, za Current Time prije govora.
"Cilj rata je očigledan. On je izražen u dva eufemizma: 'denacifikacija' i 'demilitarizacija.' Prevedeno na običan jezik, to znači oduzimanje vojne moći Ukrajini i uništenje ukrajinske države", rekao je.