Od 200 do 1.200 eura mjesečne penzije, centara za pomoć za one koji pate od posttraumatskog ratnog sindroma do želje za poboljšanjem uslova za borce u zemljama Zapadnog Balkana koje su bile u ratovima devedesetih godina. Ko se smatra ratnim veteranima i kakve naknade i prava imaju na Kosovu, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Hrvatskoj?
Nezadovoljstvo veterana na Kosovu
Predstavnici 47 hiljada registrovanih ratnih veterana na Kosovu se žale na nedostojanstven tretman državnih institucija. Od visine mjesečne penzije do zdravstvene i psihološke zaštite, osjećaju da ih zapostavlja država koju su se borili da oslobode.
Od 2015. godine, kada su ratni veterani iz perioda 1998–99. na Kosovu počeli da primaju mjesečne penzije, zakonom je bilo predviđeno da penzija "ne može biti manja od minimalne plate određene na Kosovu".
Međutim, tokom godina je Zakon o ratnim veteranima Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) izmijenjen, ali ne onako kako su zahtijevali veterani i njihovi predstavnici.
Prošle godine, kada je minimalna plata porasla na 350 evra, odlučeno je da penzije veterana ne budu usklađene s tim iznosom, već da ostanu ispod tog nivoa "dok se ne završi konačna kategorizacija liste ratnih veterana OVK".
Vlada Kosova je u januaru ove godine povećala za 20 posto penzije za sve kategorije proizašle iz rata. Tako su veterani koji nisu zaposleni, umjesto dosadašnjih 170 eura, počeli da primaju 204 eura mjesečno.
Ovu penziju trenutno prima oko 37 hiljada od ukupno 47 hiljada registrovanih veterana. I pored povećanja od 34 evra ona ostaje znatno ispod minimalne zarade.
"To ne zaslužujemo. I mi imamo pravo da jedemo, da postojimo, da izdržavamo porodicu, da školujemo decu. Veterani su tretirani na najgori mogući način", kaže za Radio Slobodna Evropa Enver Hajdari, predsjednik Organizacije ratnih veterana OVK u Drenasu.
Zahtjevi veterana? Revizija zakona o veteranima, povećanje ekonomske podrške, pristup zdravstvenim i psihološkim tretmanima.
"Nikada nismo tražili milostinju, ali i mi pripadamo ovoj državi, dali smo krv i znoj za nju i tražimo da nas ta država podrži", dodaje Hajdari. Za postojeći zakon kaže da je neozbiljan i da je usvojen samo "reda radi".
Zakon predviđa šest kategorija veterana: ratni invalid, ratni veteran, internirani, pripadnik, učesnik rata i nestali vojnik OVK.
Samo nezaposleni ratni veterani primaju mjesečnu penziju. Nakon njihove smrti, pravo na penziju (u iznosu od 70 posto) može ostvariti jedan član porodice – ali bez prava na druge socijalne penzije, poput starosne.
Neka od drugih prava koja zakon predviđa su besplatna zdravstvena zaštita u državnim bolnicama i besplatni lekovi za hronične bolesti za veterane i članove njihove uže porodice, zatim prednost pri zapošljavanju u javnom sektoru za ratne veterane i pripadnike OVK, besplatan prevoz u gradskom saobraćaju i 50 posto popusta na međugradski prevoz. Zakon također predviđa smještaj bez naknade u domove za starija lica za veterane, kao i pokrivanje troškova sahrane veterana između ostalog.
Ipak, prema riječima Hajdarija, primjena zakona je polovična.
Na primjer, osnivanje Centra za posttraumatski stres, predviđeno zakonom radi "emocionalne i duhovne rehabilitacije i tretiranja trauma iz rata", ostalo je samo mrtvo slovo na papiru.
Veliku polemiku od samog početka izaziva i pitanje ko je i kako registrovan kao veteran. Smatra se da je Kosovo oštećeno za skoro 90 miliona evra zbog nelegalnih korisnika penzija, s obzirom na to da Tužilaštvo tvrdi da postoji oko 19.500 lažnih veterana.
Osnovni sud u Prištini je ovog mjeseca u ponovljenom postupku "Veterani" osudio bivšeg premijera Kosova Agima Čekua i još devet osoba na po godinu dana zatvora, jer se smatra da su, preko odgovarajuće vladine komisije, omogućili drugim osobama da protuzakonito ostvare pravo na penziju na račun budžeta države.
U BiH dvije entitetske prakse
Prava onih koji su učestvovali u oružanim sukobima u Bosni i Hercegovini i 30 godina poslije rata uređuju se kroz dva različita entitetska sistema, bez zajedničkog državnog okvira.
U ratu devedesetih godina prošlog vijeka, u Bosni i Hercegovini su djelovale tri vojske – Armija Republike BiH, Hrvatsko vijeće obrane i Vojska Republike Srpske.
Na upit RSE o broju korisnika i visini naknada u bosanskohercegovačkom entitetu Federacija Bosne i Hercegovine, iz nadležnog ministarstva nije stigao odgovor.
U Federaciji BiH pitanje naknada i prava za demobilisane borce dvije vojske Armije BiH i HVO-a, ratne vojne invalide i članove njihovih porodica uređuje se kroz poseban zakon, a dodatno se reguliše i na nivou kantona.
Federalni zakon predviđa egzistencijalne naknade koje zavise od godina života i dužine učešća u oružanim snagama, a osigurava i pristup zdravstvenoj zaštiti, pomoć za liječenje, mogućnosti stambenog zbrinjavanja i prednost pri zapošljavanju.
Djeca i članovi porodica branilaca mogu imati koristi u obrazovanju kroz stipendije, besplatno školovanje i druge oblike podrške.
Visina novčanih naknada se godišnje usklađuje s ekonomskim pokazateljima, čime se pokušava očuvati njihova realna vrijednost.
U drugom bosanskohercegovačkom entitetu, Republici Srpskoj, više od 178 hiljada osoba prima mjesečni borački dodatak, a dodatnih 28 hiljada korisnika ostvaruje pravo na ličnu invalidninu.
To su za RSE naveli u Ministarstvu rada i boračko invalidske zaštite.
Iznosi tih naknada znatno variraju. Borački dodatak može biti simboličan, svega nekoliko maraka, ali dostiže i oko 97 eura, dok invalidnine zavise od stepena invalidnosti i kreću se od 20 eura do preko hiljadu i petsto eura.
U tom entitetu, zakon priznaje status borca, ali ne i status ratnog veterana, a prava ostvaruju i članovi porodica poginulih boraca, mirnodopski vojni invalidi, pripadnici civilne zaštite i jedinica radne obaveze, kao i žrtve ratne torture i civilne žrtve rata.
Zakonom je predviđena i zdravstvena zaštita za borce i članove njihovih porodica, ukoliko to pravo ne ostvaruju na osnovu drugih propisa. U tim slučajevima Ministarstvo pokriva troškove zdravstvenog osiguranja i participacije.
Šta je sa Hrvatskom?
Svake godine u junu mjesecu vlada Hrvatske ima zakonsku obavezu da donese novu odluku o osnovici za invalidnine za branitelje koja bi bila prilagođena ekonomskom stanju u zemlji. Tako je početkom juna ove godine ona povećana sa 520 na 540 eura.
Za branitelja se, prema zakonu Hrvatske, smatraju osobe koje su sudjelovale u odbrani te zemlje od avgusta 1990. do kraja juna 1996. godine. Među njih se ubrajaju i oni koji su zarobljeni, umrli ili nestali u tom istom periodu. Status branitelja imaju i ratni vojni invalidi, kao i dobrovoljci. Prava mogu ostvariti i članovi porodica stradalih branitelja.
Postojeća prava hrvatskih branitelja definirana su Zakonom o hrvatskim braniteljima koji je donesen 2017. godine za vrijeme predsjedničkog mandata Kolinde Grabar Kitarović iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ).
Prema podacima iz 2021. godine u evidenciji Ministarstva hrvatskih branitelja nalazilo se ukupno 513.140 branitelja.
Kada je donesen novi zakon, rok za ostvarivanje prava branitelja je ponovo otvoren. Kako navode iz ministarstva na njihovom sajtu time je "ispravljena nepravda onima koji zbog zakonskih restrikcija nisu mogli ostvariti zasluženo pravo". Navode i da je nakon stupanja novog zakona na snagu broj branitelja povećan za 7.205. Radi se o osobama koje zbog "normativnih ograničenja i različitih ličnih razloga" nisu ranije regulisale svoj status.
Branitelji imaju pravo na obavezno zdravstveno osiguranje, pravo na starosnu i prijevremenu penziju, kao i pravo na porodičnu i invalidsku penziju.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje prosječna penzija u mjesecu januaru 2025. iznosila je 1.213 eura, a nju koristi 72.211 osoba.
Među nekim pravima koja su također dostupna braniteljima su i usluge osoba za pružanje njege, pravo na prilagođeni automobil, jednokratnu novčanu pomoć, pravnu pomoć, pravo na doplatak za djecu, prednost u zapošljavanju, besplatne udžbenike za djecu, podršku tokom obrazovanja kao i prednost pri smještaju u studentske domove, kao i prednost pri stambenom zbrinjavanju, te mogućnost kupovine stana uz otplatu pod pristupačnijim uslovima.
U zemlji djeluje i centar za veterane čije se usluge mogu dobiti u pet gradova. U njima branitelji mogu dobiti smještaj do 20 dana, psihosocijalnu pomoć i podršku, savjetovanje, terapiju, razne kurseve i radionice. Centre mogu koristiti ne samo branitelji nego i članovi njihovih porodica.
Kakva je situacija u Srbiji?
Koliko Srbija ima ljudi koji su učestvovali u ratovima u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i na Kosovu i koji za to primaju penziju nije poznato jer broj vojnih veterana u Srbiji nije zvanično objavljen.
Njihova prava utvrđena su na osnovu Zakona o pravima boraca, vojnih invalida, civilnih invalida rata i članova njihovih porodica. Na primanja utvrđena tim zakonom ne plaćaju se porezi ili druge dažbine, a sredstva za tu namjenu obezbjeđuju se iz budžeta Republike Srbije i budžeta jedinica lokalne samouprave.
Ministarstvo Srbije za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja objavilo je 2023. da je budžet za korisnike boračko-invalidske zaštite oko 153,5 miliona evra.
Status borca, po ovom zakonu, ima srpski državljanin koji je kao pripadnik oružanih snaga Srbije vršio vojne ili druge dužnosti u ratu ili oružanim akcijama preduzetim za vrijeme mira "radi odbrane suvereniteta, nezavisnosti, teritorijalne cjelokupnosti i ustavnog uređenja."
Borački status se definiše na osnovu teritorije i vremena provedenog u vojsci. Tako na primjer borački status imaju osobe koje su bili pripadnici oružanih snaga od avgusta 1990. godine, pa sve do juna 1999. godine.
Postoje i tri kategorije boraca, odnosno oni koji su se borili manje od 45 dana, zatim od 46 do 200 pa do onih koji su bili borci preko 200 dana.
Tako je recimo "borac prve kategorije borac sa angažovanjem preko 200 dana, borac sa angažovanjem najmanje 60 dana na prostoru Kosova i borac kome je priznato svojstvo ratnog vojnog invalida bez obzira na dužinu njegovog angažovanja."
Pravo na dodatne prihode imaju nekadašnji borci, a visina se određuje u zavisnosti svog statusa, da li su zaposleni, nezaposleni, u penziji, a takođe i kolika su im primanja.
Borac prve kategorije dobit će dodatak u iznosu od sto posto od osnovice, druge kategorije 80 posto i borac treće kategorije dobit će 60 posto.
Na primjer, ratni vojni invalid koji je stariji od 65 godina ima pravo na dodatak koji se računa u osnovu na visinu prosječne neto plate u Srbiji koja je isplaćena dva mjeseca pre isplate dodatka. Ta osnovica za jul ove godine iznosi oko 920 eura, jer je toliko iznosila prosječna neto plata u maju. Koliko će dodatak iznositi zavisi i od visine penzije. Praktično, u slučaju ratnog vojnog invalida koji je u penziji, dodatak će biti u iznosu razlike prosječne plate i njegove penzije - tako da na kraju mjeseca dobije novac u visini prosječne plate.
Borački dodatak je znatno manji i računa se u odnosu na visinu najniže penzije. Prema podacima Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje najniža penzija iznosi oko 235 eura.
Borci, kao i članovi porodica poginulih boraca ili ratni vojni invalidi imaju i pravo kupovine stanova pod povoljnijim uslovima, pravo na invalidninu, dodatak za njegu, medicinska pomagala, besplatna i povlašćena vožnja, pravo na prioritet u zapošljavanju, pomoć u slučaju smrti i druge pogodnosti.
"Kada je u pitanju besplatna psihološka pomoć i zdravstvena zaštita vojnih veterana, u decembru 2023. godine Ministarstvo zdravlja je na preporuku Vlade Srbije donelo odluku da svi vojni veterani koji poseduju boračke legitimacije imaju pravo na zdravstvenu zaštitu", rekao je za RSE Aco Drača, zamjenik predsjednika Saveza udruženja boraca Srbije.
Ministarstvo odbrane Srbije nije odgovorilo na pitanja Radija Slobodna Evropa.
U proljeće 1992. godine počela je najkrvavija epizoda u raspadu bivše Jugoslavije. U naredne tri i po godine u ratu u BiH život je izgubilo više od 100.000 ljudi a 2,2 miliona je napustilo svoje domove. Trideset godina nakon rata u Bosni i Hercegovini se traga za više od 7.600 osoba.
Prema podacima Hrvatskog memorijalnog-dokumentacijskog centra Domovinskog rata u ratu u Hrvatskoj živote je izgubila 22.211 osoba. Hrvatska nevladina organizacija Documenta objavila je pred tridesetu godišnjicu da je identifikovala 2.353 žrtve za vrijeme i nakon hrvatske vojno-policijske operacije "Oluja" iz 1995. godine, među kojima većinu čine osobe srpske nacionalnosti i civili.
Tokom rata na Kosovu 1998-1999. godine ubijeno je više od 13.000 civila, dok su hiljade drugih nestali.
Oko 1.600 osoba, uglavnom Albanaca, i dalje se vodi kao nestalo.
Saradnja na tekstu: Doruntina Baftiu, Zoran Glavonjić, Milorad Milojević, Una Čilić
