Nakon mjeseci političkih previranja izazvanih poništenim izborima i zabranom nacionalističkog kandidata koji je bio favorit, Rumuni su konačno izabrali novog predsjednika. Izbor koji donosi olakšanje Briselu.
Centristički orijentiran, proevropski i proukrajinski nastrojen, gradonačelnik Bukurešta Nicusor Dan sada ulazi na međunarodnu scenu, dok u Ukrajini, susjednoj zemlji, i dalje bjesni najveći sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata.
"Rumunija je na ovim izborima imala jasan izbor – da li će nastaviti svojim prozapadnim putem ili skrenuti ka ultranacionalizmu i proruskom kursu. Izabravši Nicusora Dana, izabrali su kontinuitet prozapadne politike", izjavila je za Radio Slobodna Evropa Oana Lungescu, saradnica britanskog instituta za odbrambene i sigurnosne studije Royal United Services Institute.
"EU i NATO, čiji je Rumunija već decenijama pouzdan član, osjetit će olakšanje. Rumunija ima strateški važan položaj", dodala je Lungescu, bivša portparolka NATO-a.
Pobjeda Dana na izborima održanim 18. maja donijela je mnoge zanimljive momente – osvojio je oko 54 posto glasova, porazivši 38-godišnjeg ultranacionalistu Georgea Simiona u drugom krugu.
Dan se uopšte nije kandidovao na prvom pokušaju izbora u novembru prošle godine, jer je tada tek započeo drugi mandat kao gradonačelnik Bukurešta.
Međutim, kada su ti izbori poništeni zbog navoda o ruskom miješanju, Dan je odlučio da se kandiduje na ponovljenim izborima u maju.
"Nalazimo se u trenutku ravnoteže, najtežem još od 1989. godine", rekao je, aludirajući na godinu kada je krvavo svrgnut komunistički režim u Rumuniji.
Druga značajna stvar je da je Dan jedva prošao u prvi krug izbora, osvojivši manje od jednog procentnog boda prednosti u odnosu na trećeplasiranog kandidata, Crina Antonescua, te je bio za oko 20 posto u zaostatku za Simionom.
Ali je nekako uspio nadoknaditi taj zaostatak i pobijediti Simiona, ali ga sada čeka težak zadatak smirivanja političkih strasti u duboko polarizovanoj zemlji.
Dan se kandidovao kao nezavisni kandidat, porazivši kandidate i iz vladajuće koalicije i iz glavne opozicione stranke i njenih saveznika, koje je predstavljao Simion.
To mu potencijalno daje mogućnost da se predstavi kao figura jedinstva, ali i istovremeno znači da mora graditi podršku u parlamentu.
To će biti posebno važno za jedan od njegovih prvih zadataka – imenovanje novog premijera koji će imati većinsku podršku.
"To nije lako, situacija je komplikovana, jer je parlament vrlo podijeljen" rekao je za Radio Slobodna Evropa Sergiu Miscoiu sa Fakulteta za evropske studije Univerziteta u Cluju.
Predsjednička funkcija u Rumuniji je poluizvršna i ima važne nadležnosti u vanjskoj politici, poput prisustva na međunarodnim samitima i korištenja prava veta Rumunije unutar EU.
Dan je izjavio da želi održavati bliske odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama, dok će istovremeno dosljedno zastupati proevropski stav i nastaviti podržavati Ukrajinu.
Njegov izbor će biti dobrodošao u Briselu i drugim evropskim prijestolnicama, gdje će Dana smatrati prirodnim saveznikom među dvojicom kandidata i nekim s kim mogu konstruktivno sarađivati.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron i poljski premijer Donald Tusk čak su javno izrazili podršku Danu samo dva dana prije izbora.
Nakon izbora, i Macron i Tusk brzo su uputili čestitke Danu na pobjedi.
"Uprkos brojnim pokušajima manipulacije, Rumuni su večeras izabrali demokratiju, vladavinu prava i Evropsku uniju", izjavio je Macron, koji je rekao da je telefonom razgovarao s Danom nakon što su stigli rezultati.
Međutim, administracija Donalda Trumpa glasno je kritikovala odluku o poništenju prošlogodišnjih izbora, što je obradovalo Simionove pristalice.
Dan je izrazio čvrstu podršku NATO savezu i nada se da će uspjeti zadržati podršku Washingtona, posebno jer Sjedinjene Američke Države imaju ključnu bazu protivraketne odbrane i oko 1.700 vojnika stacionisanih u Rumuniji.
U kontekstu stalnih glasina o mogućem povlačenju američkih trupa iz Evrope, to bi mogla biti još jedna glavobolja za novog rumunskog predsjednika.
"Bilo koji predsjednik izabran na proevropskoj platformi imao bi određenih problema s Trumpovom administracijom. Ali Nicusor Dan nikako nije ljevičar", rekao je Miscoiu.
"On je, recimo, umjereni konzervativac. To bi mu moglo pomoći u razgovorima s Bijelom kućom", istakao je.