Dobro jutro. Nastavljamo sa blogom Radija Slobodna Evropa o dešavanjima u Ukrajini.
Sirene i eksplozije pred zoru u Ukrajini
U Kijevu su se rano ujutro oglasile vazdušne sirene, petog dana invazije. Mnogi stanovnici grada nastavili su da se skrivaju pod zemljom.
Više eksplozija zabeleženo je tokom noći u glavnom gradu Ukrajine i drugim gradovima širom zemlje, javlja BBC.
Ukrajina tvrdi da su njene trupe uspele da odbiju nekoliko napada ruskih trupa koje su pokušavale da upadnu u predgrađe prestonice.
„Pokazali smo da možemo da zaštitimo svoj dom od nepozvanih gostiju“, rekao je komandant Oružanih snaga general-pukovnik Aleksandar Sirski u saopštenju objavljenom pred zoru, 28. februara.
U međuvremenu, video snimci postavljeni tokom noći pokazuju požar u jednoj stambenoj zgradi u Černjigovu, koji je izbio nakon što ga je pogodila ruska raketa, navodi se u izveštajima.
Eksplozije su takođe prijavljene u Harkovu na istoku, koji je u nedelju bio poprište žestokog sukoba nakon što su ukrajinske snage ponovo zauzele drugi po veličini grad u zemlji od ruskih snaga.
Četvrti dan ruske invazije na Ukrajinu
Četvrtog dana ruske invazije u potezu bez presedana Evropska unija je odlučila da će izdvojiti 450 miliona eura za kupovinu oružja za Ukrajinu.
Govoreći na konferenciji za novinare, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen rekla je da je taj potez označio “prekretnicu”.
EU također zatvara svoj zračni prostor za ruske avione i zabranjuje ruske državne medije, među njima Russia Today i Sputnik.
Šta znači zatvaranje zračnog prostora možete pročitati u tekstu ovdje.
Dogovoreno je i da će izbjeglice iz Ukrajine moći ulaziti u zemlje Evropske unije bez da se prije toga prijave za azil. Prema procjenama Unije Ukrajinu bi moglo napustiti sedam miliona ljudi.
Ujedinjene nacije navode da je zemlju do sada napustilo najmanje 368.000 ljudi. Veliki broj njih stigao je u Poljsku, ali i druge zemlje poput Češke, Hrvatske.
Četvrti dan invazije doveo je i do dogovora Ukrajine i Rusije o održavanju razgovora između dvije delegacije na bjeloruskoj granici.
Ipak, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nije optimističan o ishodu sastanka.
“Aleksandar Lukašenko pozvao je na sastanak ukrajinske i ruske delegacije na rijeci Pripjat. Naglašavam: bez ikakvih uslova. Reći ću iskreno, kao i uvijek: ne vjerujem baš u rezultat ovog sastanka, ali neka pokušaju. Tako da kasnije ni jedan građanin Ukrajine nema sumnje da sam ja, kao predsjednik, pokušao zaustaviti rat, kada je postojala i mala, ali ipak šansa,” rekao je ukrajinski predsjednik u obraćanju.
Još uvijek nije poznato ko će tačno učestvovati na sastanku niti kada će on biti održan.
Malo prije najave o održavanju sastanka ruski predsjednik Vladimir Putin naredio je ranije da snage za odvraćanje, koje uključuju i nuklearno oružje, budu u pripravnosti. Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba rekao je da će to biti "katastrofa za svijet", ako Rusija upotrebi nuklearno oružje protiv Ukrajine.
Kako ovo mijenja rizik od nuklearnog rata pročitajte u tekstu ovdje.
Nakon par dana neutralnog položaja Turska je nazvala napad Rusije na Ukrajinu “ratom" i obećala da će provesti dijelove međunarodnog pakta koji bi potencijalno ograničio tranzit ruskih ratnih brodova iz Mediterana u Crno more.
Širom svijeta protesti u znak podrške Ukrajini i njenim stanovnicima koji se, zajedno uz vojsku već četiri dana bore protiv ruske invazije.
Protesti su, uprkos hapšenjima, održani i širom Rusije.
U jutrošnjem napadu ruske snage su zauzele Harkov, ali je kasnije saopšteno da ga je povratila ukrajinska vojska.
Ukrajinsko ministarstvo unutrašnjih poslova navodi da su u ruskoj invaziji ubijena 352 civila, uključujući 14 djece, prenosi Ukrajinski servis Radija Slobodna Evropa. Prema podacima vlade, 1.684 civila su ranjena.
Ovim završavamo večerašnji blog. Vraćamo se uskoro, pratimo dešavanja iz Ukrajine. Pozdravlja vas ekipa Radija Slobodna Evropa.
Hitna sjednica Generalne skupštine UN-a
U rijetkom potezu, Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija izglasalo je održavanje hitne posebne sjednice Generalne skupštine na kojoj bi se raspravljalo o invaziji Rusije na Ukrajinu.
Na sastanku, zakazanom za ponedjeljak, sva 193 člana će moći da iznesu svoje stavove o napadu.
Rusija je glasala protiv sastanka, ali nije imala pravo veta, dok su Kina, Indija i Ujedinjeni Arapski Emirati bili suzdržani.
Rezolucija pod nazivom "Ujedinjavanje za mir" omogućava članovima Vijeća sigurnosti da sazovu posebnu sjednicu sa Generalnom skupštinom ako pet stalnih članica (Rusija, SAD, UK, Francuska i Kina) ne mogu da se dogovore kako da djeluju zajedno kako bi održali mir .
Očekuje se da će diskusija naglasiti nivo izolacije Rusije u međunarodnoj zajednici zbog invazije na Ukrajinu.
"Članovi vijeća koji su podržali ovu rezoluciju prepoznaju da ovo nije običan trenutak", rekla je američka ambasadorica Linda Thomas-Greenfield.
Sjednica u ponedjeljak bi trebala početi u 10:00 po lokalnom vremenu u New Yorku.
Rusi čekaju u redu za gotovinu
Zabrinuti da će nove sankcije Zapada zbog invazije Moskve na Ukrajinu izazvati nestašicu gotovine i poremetiti plaćanja, mnogi Rusi su nedelju proveli u dugim redovima ispred banaka.
Očekuje se da će potezi blokiranja nekih ruskih banaka iz globalnog platnog sistema SWIFT i zamrzavanje rezervi Banke Rusije zadati ozbiljan ekonomski udarac, iako su ruske vlasti i kreditori nastojali ublažiti strahove.
"Svi trče od bankomata do bankomata da bi dobili gotovinu još od četvrtka. Neki imaju sreće, drugi ne toliko", rekao je stanovnik Sankt Peterburga Pjotr.
Iako će potez SWIFT-a ometati ruske banke u komunikaciji sa međunarodnim bankama, analitičari kažu da bi se ograničavanje upotrebe više od 630 milijardi dolara međunarodnih rezervi moglo pokazati još skupljim za Rusiju.
Sergej Aleksašenko, bivši zamjenik predsjednika ruske centralne banke, koji sada živi u Sjedinjenim Državama, rekao je da će ruski nacionalni fond nestati.
" Putin i (bivši ministar finansija Aleksej) Kudrin su ga godinama gradili, razmišljajući o velikom ratu", rekao je on. "Rat je došao, a novca nema,” rekao je on, prenosi Reuters.
Ruske banke pokušale su umiriti strahove oko zaliha novca i online platnih sistema.
Najveći ruski kreditor Sberbank saopćio je da ne bilježi nikakve prekide u transakcijama klijenata putem vlastitih i partnerskih platnih sistema. Državna razvojna banka VEB rekla je da je vanjska ograničenja neće spriječiti da podržava projekte u Rusiji.
Otkritie, koju je centralna banka spasila 2017., kaže da nova ograničenja neće imati značajan uticaj osim upotrebe njenih bankovnih kartica u inostranstvu.
Centralna banka je, međutim, savjetovala ljudima da sa sobom nose svoje bankovne kartice, rekavši da sistemi mobilnog plaćanja možda uopće neće raditi s terminalima ili online trgovinama kojima upravlja jedna od pet banaka pod najstrožim sankcijama.