SAD i saveznici najavljuju nove sankcije Rusiji
Sjedinjene Države i saveznici pojačali su pritisak na Moskvu zbog invazije na Ukrajinu, dok je Washington uveo nove sankcije za desetine ruskih obrambenih kompanija, stotina članova parlamenta i izvršnom direktoru najveće banke u zemlji.
Ministarstvo financija SAD-a također je na svojoj web stranici objavilo smjernice u kojima upozorava da američke vlasti mogu sankcionirati transakcije povezane sa zlatom koje uključuju Rusiju, što je potez usmjeren na zaustavljanje Rusije u izbjegavanju postojećih sankcija.
Moskva napad naziva "specijalnom operacijom" razoružavanja i "denacifikacije" svog susjeda.
Među novim ciljevima sankcija je više od 40 obrambenih kompanija, uključujući državnu Tactical Missiles Corp i 28 kompanija sa s kojima su povezani, kao i glavni direktor ove kompanije.
Ostale kompanije na novom popisu uključuju proizvođače streljiva za ruske vojne, civilne i vojne helikoptere i dronove za koje je Ministarstvo financija rekla da su izvorno dizajnirane za nadzor, ali su "prenamijenjene" i korištene za napad na ukrajinske snage.
Ministarstvo finansija je također uvelo sankcije protiv 328 zastupnika Dume, ruskog parlamenta i Hermana Grefa, čelnika Sberbanke, za kojeg je Ministarstvo finansija reklo da je blizak Putinov saradnik.
Ukrajina kaže da je uništila ruski brod za iskrcavanje
Ukrajina je saopštila da je uništila Orsk veliki ruski brod za podršku iskrcavanju koji je bio u ruskoj okupiranoj luci Berdjansk na Azovskom moru.
Videosnimak, za kojeg je Reuters uspio potvrditi da je snimljen iz unutrašnjosti Berdjanska, pokazuje dim koji se diže od požara na doku i bljesak eksplozije.
Dva plovila, od kojih djeluje da je jedno oštećeno, viđena su na snimci kako isplovljavaju iz doka dok je treći brod gorio.
Rusija je u ponedjeljak saopštila da je brod pristao u Berdjansku, 70 km jugozapadno od opkoljenog lučkog grada Mariupolja.
"Da, uništen je", rekla je zamjenica ukrajinskog ministra obrane Hanna Malyar.
Brod je imao kapacitet da nosi 45 oklopnih transportera i 400 ljudi, rekla je.
U sklopu onoga što Moskva naziva "specijalnom vojnom operacijom" pokrenutom prije mjesec dana, ruske snage zauzele su veći dio ukrajinske obale duž Azovskog mora osim Mariupolja, koji se odbio predati.
Kremlj kaže da je Abramovič igrao ulogu na početku mirovnih pregovora u Ukrajini
Kremlj je u četvrtak saopštio da je ruski milijarder Roman Abramovič odigrao ranu ulogu u mirovnim pregovorima između Rusije i Ukrajine, ali je proces sada u rukama pregovaračkih timova dviju strana.
Ukrajina je od Abramoviča zatražila pomoć u posredovanju zbog njegovog porijekla u Rusiji, gdje je zaradio bogatstvo u haotičnom razdoblju postkomunističke privatizacije 1990-ih.
"On je sudjelovao u početnoj fazi", rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov novinarima. "Sada se vode pregovori između dva tima, Rusa i Ukrajinaca."
Abramovič, koji je Židov i ima izraelsko državljanstvo, bio je jedan od najmoćnijih poduzetnika koji su zaradili nevjerojatna bogatstva nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine.
Trgovac robom koji je napredovao u postsovjetskom haosu 1990-ih pod tadašnjim predsjednikom Borisom Jeljcinom, Abramovič je stekao udjele u naftnoj kompaniji Sibneft, proizvođaču aluminija Rusal i avionskoj kompaniji Aeroflot koji su kasnije prodani.
Pod Putinom, Abramovič je bio guverner regije Čukotke na ruskom Dalekom istoku prije nego što je 2003. kupio nogometni klub Chelsea.
- EU sankcionisala Romana Abramoviča
- Ruski oligarsi i rat u Ukrajini
- Druga jahta Romana Abramoviča također pristala u Turskoj
Reakcija Zapada na rat u Ukrajini pogodila je Abramoviča na globalnom nivou. Sankcionisale su ga Velika Britanija, Evropska unija i Kanada, ali ne i Sjedinjene Države.
Britanija je rekla da je Abramovič desetljećima imao blizak odnos s Putinom.
NATO pristaje da ojača istočnu odbranu
Lideri zapadne vojne alijanse NATO složili su se da ojačaju odbranu na istoku kao odgovor na invaziju Rusije na Ukrajinu.
„Aktivirali smo odbrambene planove NATO-a, rasporedili elemente NATO snaga za reagovanje i postavili 40.000 vojnika na naš istočni bok“, objavili su u zajedničkom saopštenju posle razgovora u Briselu.
Šef Alijanse Jens Stoltenberg ranije je rekao da će četiri nove borbene grupe biti poslate u Slovačku, Mađarsku, Bugarsku i Rumuniju.
On je rekao da je ruska invazija na Ukrajinu "najveća sigurnosna kriza u generaciji".
Kazao je da postoji „nova bezbednosna realnost“.
Na kopnu će biti znatno više snaga u istočnom delu alijanse u većem stepenu pripravnosti. U vazduhu će biti raspoređeno više mlaznjaka, a na moru će postojati uporne udarne grupe nosača, podmornice i borbeni brodovi.
I pored više vojnih zaliha, jača se i sajber odbrana, a NATO će takođe pomoći Ukrajini da se odbrani od nuklearnih i bioloških pretnji, navodi se.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je u ranijem obraćanju zemlje NATO-a, EU i G7 da pomognu Kijevu u borbi protiv invazije, koja je ubila hiljade i protjerala četvrtinu od 44 miliona stanovnika Ukrajine iz njihovih domova.
"Dogovorili smo se da ćemo dugoročno ojačati naše odvraćanje i obranu. Također smo se složili da ćemo dati dalju podršku Ukrajini i nastaviti tjerati Rusiju da plati", rekao je sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.
Sjedinjene Države i saveznici također rade na podršci Ukrajini protubrodskim projektilima, rekao je visoki dužnosnik američke administracije dok je američki predsjednik Joe Biden sudjelovao na sjednici iza zatvorenih vrata.
NATO je u saopštenju naveo da će njihova stalna podrška Ukrajini uključivati pomoć u zaštiti od potencijalnih hemijskih, bioloških ili nuklearnih napada.
NATO je, međutim, odbio molbe Kijeva da brani ukrajinsko nebo od ruskih zračnih napada, a Zelenski se požalio da Zapad nije osigurao tenkove ili moderne proturaketne sisteme.
NATO također neće slati vojsku ili avione u Ukrajinu, ponovio je Stoltenberg.
"NATO tek treba pokazati što Savez može učiniti da spasi ljude", rekao je Zelenski na samitu, dodajući kako vjeruje kako ruski predsjednik Vladimir Putin želi napasti i istočne članice NATO-a - Poljsku i baltičke zemlje.
