Visoki savjetnik Kremlja izjavio je da će se predsjednik Vladimir Putin i američki predsjednik Donald Trump sastati u "narednim danima" nakon što je ruski lider imao "korisne i konstruktivne" razgovore sa specijalnim američkim izaslanikom u Moskvi o okončanju rata u Ukrajini.
Putinov savjetnik za vanjsku politiku Jurij Ušakov izjavio je 7. avgusta da su pripreme za sastanak počele i da su se dvije strane već "u principu" dogovorile o mjestu održavanja.
"Na prijedlog američke strane, postignut je principijelan dogovor o održavanju bilateralnog samita u narednim danima", citirale su Ušakova ruske državne novinske agencije.
Ako se njih dvojica zaista sastanu, to će biti prvi samit predsjednika SAD-a i Rusije otkako su se Putin i Joe Biden sastali u Ženevi u junu 2021. godine. Odnosi između Moskve i Washingtona narušili su se manje od godinu dana kasnije kada je Rusija pokrenula svoju potpunu invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. godine.
Ušakovljevi komentari uslijedili su nakon što je Trump dan ranije rekao da je sastanak američkog specijalnog izaslanika Stevea Witkoffa i Putina "postigao veliki napredak" i dodao da bi se uskoro mogao sastati s Putinom.
"Postoje velike šanse da će uskoro doći do sastanka", rekao je Trump nakon što je njegova portparolka potvrdila da je otvoren za sastanak s Putinom kako bi razgovarali o invaziji Moskve na Ukrajinu.
Na pitanje da li je Putin ponudio išta u zamjenu za sastanak, Trump nije ponudio nikakve konkretne informacije, rekavši samo da su u Kremlju "imali vrlo produktivne razgovore".
Trump je razgovarao s novinarima u Bijeloj kući nakon što je njegova portparolka Karoline Leavitt izjavila da su Rusi "izrazili želju da se sastanu s predsjednikom Trumpom, a predsjednik je otvoren za sastanak i s predsjednikom Putinom i s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim".
Diplomatski izvor iz Evropske unije (EU) rekao je za Radio Slobodna Evropa kako "izgleda da se sprema sastanak Trumpa i Putina".
Hoće li se Zelenski pridružiti pregovorima?
Trump planira sjesti s Putinom već sljedeće sedmice, a zatim želi sastanak utroje s Putinom i ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, izvijestili su The New York Times i CNN, pozivajući se na ljude upoznate s planom.
Iako nema informacija o tome gdje će se sastanak održati, Putin bi se trebao sastati kasnije 7. avgusta s predsjednikom Ujedinjenih Arapskih Emirata, što su neki medijski izvještaji citirali kao izvore koji sugeriraju da bi moglo biti moguće mjesto održavanja.
Lucian Kim, analitičar za Ukrajinu u Međunarodnoj kriznoj grupi, rekao je za RSE da je Putin oklijevao da se sastane sa Zelenskim, ali da ne bi želio propustiti priliku da se sastane s Trumpom.
"Trebali bismo biti svjesni da se njegova ideja o rješenju sukoba vrlo razlikuje od Trumpove ili Zelenskog", rekao je Kim.
Putin pokušava uravnotežiti očiglednu želju za poboljšanjem narušenih odnosa između Rusije i Sjedinjenih Država sa svojim kontinuiranim naporima da okupira Ukrajinu, gdje je pokrenuo najveći rat u Evropi od 1945. godine, potpunom invazijom u februaru 2022. godine.
Ušakov je otprilike trosatni sastanak između Witkoffa i Putina u Kremlju nazvao "prilično korisnim i konstruktivnim".
"Naša strana je, između ostalog, dala određene signale o ukrajinskom pitanju", a "signali su primljeni i od predsjednika Trumpa", rekao je Ušakov, koji je bio prisutan na sastanku.
Pored rata, rekao je, razgovarali su i o "perspektivama za mogući razvoj strateške saradnje između SAD-a i Rusije".
John Hardie, zamjenik direktora Programa za Rusiju u Fondaciji za odbranu demokratija, bio je oprezan u pogledu mogućnosti postizanja sporazuma o okončanju rata koji bi proizašao iz sastanka Witkoffa i Putina.
"Već smo ranije vidjeli ovaj film u kojem Trump prijeti ekonomskim kaznama ako se sporazum ne postigne do određenog roka, a onda Rusi nude neka prazna obećanja ili besmislene razgovore, i onda se stvari odgađaju", rekao je Hardie za RSE. "Nadam se da to ovaj put neće biti slučaj."
Potencijalni samit je razmatran u telefonskom pozivu između Trumpa i Zelenskog nakon što se Witkoff sastao s Putinom, prema izvještajima medija. Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte i lideri Velike Britanije, Njemačke i Finske učestvovali su u pozivu, rekao je izvor iz Kijeva, prema AFP-u.
Trump je rekao da je telefonom razgovarao sa Zelenskim i "evropskim saveznicima", dodajući da se "svi slažu da se ovaj rat mora završiti i da ćemo raditi na tome u narednim danima i sedmicama."
"Naš zajednički stav s našim partnerima je apsolutno jasan: Rat mora završiti. Mora biti pošten kraj“, napisao je Zelenski na mreži X.
Šta je s Trumpovim rokom za prekid vatre 8. avgusta?
Sastanak u Kremlju održan je prije Trumpovog roka 8. augusta da Putin pristane na prekid vatre s Kijevom ili se suoči s dodatnim tarifama usmjerenim na smanjenje ruskih prihoda od nafte koji se koriste za finansiranje rata.
Bijela kuća je također zaprijetila sekundarnim mjerama protiv zemalja za koje se smatra da pomažu u finansiranju ruske ratne mašinerije.
Američki državni sekretar Marco Rubio rekao je da će Trump u narednih 24 do 36 sati odlučiti hoće li uvesti sekundarne sankcije.
Rubio je u intervjuu za Fox Business rekao da je to bio "dobar dan", ali da još uvijek postoji "mnogo prepreka koje treba savladati".
"Bolje razumijemo uslove pod kojima bi Rusija završila rat", rekao je Rubio, dodajući da će ključni elementi završetka rata biti teritorijalni.
Trump cilja uvoz ruske nafte
U mogućem znaku da Bijela kuća i dalje pomjera svoj rok od 8. avgusta, Trump je potpisao izvršnu uredbu kojom se Indiji uvodi dodatna carina od 25 posto. Nova uvozna taksa, koja stupa na snagu za 21 dan, povećat će carine na neke indijske izvozne proizvode na čak 50 posto - među najvišima koje se naplaćuju bilo kojem američkom trgovinskom partneru.
Indijsko ministarstvo vanjskih poslova nazvalo je odluku "izuzetno nesretnom", napominjući da mnoge druge zemlje također uvoze rusku naftu u svom nacionalnom ekonomskom interesu.
"Indija će poduzeti sve potrebne korake da zaštiti svoje nacionalne interese", saopćilo je, dodajući da su kupovine vođene tržišnim faktorima i energetskim potrebama 1,4 milijarde stanovnika Indije.
Trump je rekao da će kasnije odlučiti hoće li biti carina na Rusiju i rekao da bi mogao objaviti i carine na Kinu.
Trump je u aprilu predložio potpuno, produživo 30-dnevno primirje, a Ukrajina je pristala, ali Rusija je efektivno odbacila tu ideju, rekavši da želi mir, ali je postavila nekoliko uslova koje Kijev i mnogi na Zapadu smatraju neprihvatljivim.
Pored ukrajinske neutralnosti i strogih ograničenja veličine njene vojske, Putin je zahtijevao da Ukrajina preda Rusiji regije koje djelimično okupira i neosnovano tvrdi da su njene: Donjeck, Luhansk, Zaporižje i Herson.
"Za Rusiju je sada važno pronaći određene inicijative koje mogu pomoći u odgađanju Trumpovog roka. I shodno tome, primijeniti 'taktiku salame' - rezanje svega na vrlo tanke komadiće i hranjenje Trumpa malim pobjedama tokom vremena", rekao je ukrajinski politički analitičar Oleh Saakjan za Current Time 6. avgusta prije sastanka Putina i Witkoffa.
"Jedino pitanje je da li je Trump spreman upasti u ovu zamku ili ne."
Tri runde direktnih rusko-ukrajinskih pregovora u Istanbulu od maja donijele su sporazume o razmjeni zatvorenika, ali bez vidljivog napretka ka miru, a stavovi strana ostaju kilometrima udaljeni.
Trump je 14. jula objavio da Putin ima 50 dana da okonča rat ili će se Rusija suočiti s ozbiljnim tarifama usmjerenim na njenu naftu i druge izvozne proizvode, ali je kasnije pomjerio rok na 8. avgust.
