Nelegalno prisluškivanje, evropske integracije i nacionalni identitet, skandali, uvrede, govor mržnje i optužbe stavili su debatu o stvarnim rešenjima za probleme građana u drugi plan pred lokalne izbore u Severnoj Makedoniji koji će se održati 19. oktobra.
Albanskim političkim blokom dominiraju optužbe za zloupotrebe među kandidatima za gradonačelnika u skopskoj opštini Čair. Na primer, zamenik premijera Izet Medžiti optužio je bivšeg ministra spoljnih poslova Bujara Osmanija da održava kontakt s bivšim premijerom Nikolom Gruevskim koji je u Budimpešti.
Vladajuća većina je takođe optužila Osmanija da je zloupotrebio 1,8 miliona evra iz državne blagajne za farbanje i čišćenje sale u kojoj je održan samit Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) s kompanijom koja je donator njegove partije Demokratska unija za integraciju (DUI). Osmani tvrdi da je tender sproveden po zakonu i da ni Tužilaštvo ni Državna komisija za sprečavanje korupcije nisu imali primedbe na njega.
Predsednik DUI Ali Ahmeti u ponedeljak je u Čairu odgovorio na, kako je rekao, političke manipulacije u vezi s navodnom željom Albanaca da podele Severnu Makedoniju. Ahmeti je rekao da ako je takva namera zaista postojala, to bi se dogodilo još 2001. godine, kada su, prema njegovim rečima, Albanci imali 15.000 naoružanih boraca.
Afera prisluškivanja i EU integracije potisnule izborne teme?
U fokusu javnosti, samo tri nedelje pre zvaničnog početka izborne kampanje, nalazi se optužba Vlade da je sadašnja opozicija izvela upad u obaveštajni sistem nezakonito prateći i prisluškujući lidera VMRO-DPMNE Hristijana Mickoskog od 2019. do 2024. godine. Takve optužbe je on iznosio u javnosti i dok je bio u opoziciji, ali i sad kada je na vlasti.
Premijer Mickoski je u utorak na sednici vlade ponovio da se zemlja suočava s novim skandalom, nezakonitim prisluškivanjem i masovnom zloupotrebom sistema u poslednjih nekoliko godina.
Bivši direktor Agencije za nacionalnu bezbednost (ANB) Viktor Dimovski negirao je optužbe na društvenoj mreži Fejsbuk (Facebook) i zahtevao da se s informacija skine oznaka tajnosti.
Opozicione socijaldemokrate su izazvale vlast da se usvoji zajednička rezolucija o evropskim integracijama i crvenim linijama Severne Makedonije.
Lider opozicionog Socijaldemokratskog saveza Makedonije (SDSM) Venko Filipče najavio je da će u petak objaviti Rezoluciju o evropskim integracijama u kojoj će biti povučene nacionalne crvene linije.
"Što se tiče 'visoke politike', i to spada u domen makedonskog političkog i partijskog haosa, odnosno 'kaše-papazjanije', čim se pomenu izbori. Ni kandidati za funkcije, ni birači ne prave razliku između lokalnih, parlamentarnih i predsedničkih izbora, pa zato imamo teme i narative svih vrsta – čak i one o evropskim integracijama – u kontekstu lokalnih izbora, kao ovih koji dolaze", kaže za RSE politikolog Blagojče Atanasovski.
Uvrede i optužbe sa svih strana
Lične diskvalifikacije, ali i teme koje nisu povezane s lokalnim problemima građana, okupirale su političku scenu uoči lokalnih izbora.
Ovaj vid negativne propagande vođen je motom 'ja sam loš, ali je moj protivnik katastrofa'Politikolog Blagojče Atanasovski
Glodari, polusvet, poslušnik i prevarant su neke od uvreda kojima su se u poslednje vreme političari međusobno čašćavali.
Opozicioni SDSM optužio je kandidata za gradonačelnika Skoplja Orcea Đeorigijevskog da radi isključivo po diktatu lidera VMRO-DPMNE Mickoskog, zato što, kako navodi, ćuti o nelegalnoj gradnji u gradu.
Na zaoštrenu retoriku na društvenim mrežama reagovali su i drugi kandidati za gradonačelnike, ističući da govor mržnje i negativnu kampanju protiv njih na mrežama pojačavaju "partijski botovi".
Zašto dominira negativna retorika?
Politički analitičar Dželal Neziri smatra da je razlog zašto dominira takozvana "crna" ili negativna kampanja taj što politički rivali nemaju kvalitetnu i realnu ponudu za izbore.
"Koliko god se trudili da napišu lepe projekte i efikasna rešenja za probleme građana, i dalje je teško ubediti birače da će oni biti sprovedeni. Većina kandidata ima staž u politici, što sada predstavlja prepreku ubeđivanju javnosti da će ispuniti svoja obećanja", kaže Neziri.
On objašnjava da nedostatak poverenja među biračima da se nešto može promeniti, da se reši jedan od njihovih dugogodišnjih problema ili da se modernizuje opština, primorava stranke da se fokusiraju na negativnu propagandu.
"Ovaj vid negativne propagande vođen je motom 'ja sam loš, ali je moj protivnik katastrofa'", dodaje on.
Politikolog Atanasovski ide korak dalje i kaže da je ovakav pristup deo makedonskog "političkog folklora".
"Građani su jednostavno navikli na takvu vrstu politike i, nažalost, političari im to serviraju", kaže Atanasovski.
Da li ima prostora za pozitivnu kampanju?
Neki od najavljenih kandidata već su započeli neformalnu kampanju s obećanjem boljeg života u komšiluku.
"Međutim, mislim da čak i kandidati koji nisu novi u politici imaju potencijal da vode pozitivnu kampanju, konstruktivnu propagandu i dele optimističnu energiju, zato što nisu svi prekršili svoja obećanja u prošlosti", kaže Neziri.
Prema rečima Atanasovskog, u ovoj predizbornoj kampanji nije sve tako "crno" i kaže da postoje kandidati za gradonačelnike koji vode pozitivnu kampanju, i koji svoja obećanja zasnivaju na potrebama građana u opštinama.
Lokalni izbori su raspisani 9. avgusta. Prvi krug glasanja biće održan 19. oktobra, a drugi krug dve nedelje kasnije 2. novembra. To će biti osmi lokalni izbori zaredom od sticanja nezavisnosti Severne Makedonije.