U atmosferi burnih rasprava između makedonskih i bugarskih političara, te nakon odlaganja od pre tri sedmice, Komitet za vanjske poslove Evropskog parlamenta (AFET) danas je usvojio izvještaj o napretku u približavanju EU Sjeverne Makedonije za 2023. i 2024. godinu.
Izvještaj je pripremio posebni izvjestitelj, austrijski zastupnik u Evropskom parlamentu, Thomas Weitz.
Usvojen je sa 40 glasova "za", 19 "protiv" i 10 "suzdržanih", rezultati koji pokazuju čvrstu, ali ne i jednoglasnu, podršku izvještaju.
"Ponosan sam na sav naporan rad koji je uložen u pronalaženje kompromisa kako bismo mogli dostaviti dobro uravnotežen izvještaj. Sjeverna Makedonija pripada EU. Nakon 20 godina pregovora, moramo održati zamah i unaprijediti proces proširenja", rekao je Weitz nakon glasanja.
Ali ključna odluka o podršci dokumentu tek predstoji, jer izvještaj Komiteta mora doći na plenarnu sjednicu Evropskog parlamenta, zakazanu za period od 7. do 10. jula u Strazburu.
Inače, Bugarska uslovljava makedonske pregovore zbog istorijskog spora, ali i neslaganja o pitanjima makedonskog jezika koji je za zvaničnu Sofiju dijalekt bugarskog.
Gdje u Izvještaju piše 'makedonski jezik i identitet'?
Na dva mjesta u Izvještaju se direktno spominje "makedonski identitet i jezik", što je izazvalo reakcije bugarskih i makedonskih političara.
Član 2. izvještaja, koji je pripremio Weitz, navodi da "Evropski parlament poziva Evropsko vijeće da pruži javnu i nedvosmislenu podršku Sjevernoj Makedoniji u njenoj namjeri da brzo i bezuslovno donese pozitivnu odluku o ulasku u sljedeću fazu pristupnih pregovora nakon ispunjavanja uslova iz svojih Zaključaka od 18. jula 2022. godine, uz potpuno poštivanje makedonskog jezika i identiteta."
U istom članu, s amandmanom usvojenim u utorak, 24. juna, navodi se sljedeće:
"Potvrđuje (se) važnost nedvosmislenog priznanja i poštivanja makedonskog jezika i identiteta kao sastavnog dijela nacionalne baštine, ustavnog poretka, ali i evropskih vrijednosti; napominje da evropske institucije, u svojim izvještajima o zemljama i službenim dokumentima, dosljedno spominju makedonski jezik u skladu s međunarodnim priznanjem i primjenom Prespanskog sporazuma."
Takođe se navodi i da je poštovanje jezičkog, kulturnog i nacionalnog identiteta fundamentalna komponenta procesa pristupanja EU.
Podsetimo, Atina i Skoplje potipsali su juna 2018. godine u Prespi sporazum kojim je rešen višedecenijsko pitanje o imenu. Sporazumom je promenjeno ime države u Severna Makedonija, čime je otklonjena do tada najozbiljnija prepreka na putu makedonskih evrointegracija.
Usmeni amandman s pridjevom 'moderni'
U današnjoj debati u Evropskom parlamentu, Michael Galler, koji dolazi iz grupe narodnih stranaka - EPP, čijoj evropskoj porodici pripada i vladajuća makedonska stranka VMRO-DPMNE, predložio je usmeni amandman koji se odnosi na makedonski jezik i identitet dodavanjem riječi "moderni" na četiri mjesta, kako bi se glasilo "moderni makedonski jezik i identitet".
Zahtjev za usmeni amandman nije stavljen na glasanje jer je za njega glasalo šest članova, jedan više nego što je potrebno da se prijedlog odbije.
Prema izvještajima bugarskih medija, mađarski zastupnik u Evropskom parlamentu osporio je novi amandman EPP-a o "modernom" (ili savremenom) makedonskom jeziku, kao dio izvještaja o Makedoniji koji je sastavio Thomas Weitz.
Međutim, konzervativci, socijaldemokrati i Zeleni u Evropskom parlamentu najavili su da će predložiti identičan amandman za plenarnu sjednicu kada bude donesena konačna odluka o izvještaju.
Izvještaj nije obavezujući za evropske integracije
Bugarska insistira da Sjeverna Makedonija formalno prizna da njen jezik ima bugarske korijene. Bugarska tvrdi da je makedonski jezik dijalekt bugarskog, a obje zemlje polažu pravo na određene historijske događaje i ličnosti, uglavnom iz otomanskog doba. Sjeverna Makedonija smatra da njen identitet i jezik nisu otvoreni za diskusiju.
Uoči samog glasanja bugarski ministar vanjskih poslova Georg Georgiev u ponedjeljak je izjavio da izvještaj o napretku Sjeverne Makedonije "nema međunarodno pravno obavezujuću prirodu".
"Poštujemo EP i njegove izvještaje. Svaka zemlja kandidat za članstvo u EU mora poštovati uslove koje su postavile države članice. Bugarska ima dosljednu politiku u tom pogledu - podstičemo proces proširenja, ali on mora biti zasnovan na vlastitim zaslugama", rekao je bugarski ministar.
Premijer Hristijan Mickoski je više puta izrazio zabrinutost zbog onoga što je nazvao "problematičnim amandmanima" u izvještaju. Rekao je da je "bilo pokušaja da se nanese udarac makedonskom identitetu, uvođenjem izraza kao što su 'moderni' ili 'trenutni' makedonski jezik".
"Dobio sam uznemirujuće informacije o snažnoj aktivnosti određenih političara u Briselu. Uspjeli smo ublažiti udarac koji je neko ponovo želio nanijeti makedonskom identitetu i jeziku", rekao je Mickoski.
Izvještaj je prvobitno trebao biti stavljen na glasanje 4. juna, ali je odgođen na zahtjev izvjestioca, Thomasa Weitza.
U svom obrazloženju, Weitz je naglasio da je "svjedočio intenzivnim političkim debatama oko izvještaja", ali da "apsolutno stoji iza dokumenta".
Kako je Weitz objasnio, njegova uloga u izvještaju je da se pozabavi situacijom u Sjevernoj Makedoniji, ali ne i da riješi bilateralni spor.
Prethodno su svi bugarski zastupnici u Evropskom parlamentu, ukupno 17, potpisali pismo u kojem osuđuju Weitza, optužujući ga za "pretjerani uticaj Vlade Sjeverne Makedonije na rad izvjestioca" i ignorisanje "nasilja nad Bugarima u zemlji".
U međuvremenu, 24. juna je počeo dvodnevni samit NATO-a u Hagu, gdje je otputovala makedonska predsjednica Gordana Siljanovska-Davkova. Zasad nema zvanične potvrde ni sa makedonske ni sa bugarske strane da li će se ona sastati sa svojim bugarskim kolegom Rosenom Željazkovim na marginama Samita.