Glas obespravljenih, čija građanska prava krše institucije u Sjevernoj Makedoniji, neće imati ko da čuje.
Funkcionisanje mehanizma za zaštitu građanskih prava – javni pravobranilac – dovedeno je u pitanje nakon što je ova institucija ostala "bez rukovodstva" po odlasku u penziju dosadašnjeg ombudsmana Nasera Ziberija.
Umjesto blagovremene procedure, Sobranje je prekršilo Zakon o javnom pravobraniocu jer nije raspisalo konkurs za novog kandidata u predviđenom roku – najkasnije tri mjeseca prije isteka mandata, optužio je Ziberi.
Poslanici koji su podnijeli zahtjev Sobranju za raspisivanje konkursa za izbor novog ombudsmena – samo dva dana prije nego što je Ziberi otišao u penziju – tvrde da nisu bili blagovremeno obaviješteni o tome kada se ispunjava uslov za starosnu penziju.
Ziberijev mandat je počeo u januaru 2021. godine, a završava se nakon četiri i po godine, iako po zakonu treba da traje osam godina.
Na izborima 2020. godine, Demokratska unija za integraciju (DUI) ga je promovisao kao kandidata za albanskog premijera, zbog čega je tadašnja opoziciona partija iz albanskog bloka osporavala njegov izbor za ombudsmena.
Predsjednica udruženja "Mladi pravnici", Bojana Božinovska Siljanovska, ističe da je ključno da se ne odugovlači proces izbora novog ombudsmena.
"Nastao je pravni vakuum, ali je olakšavajuća okolnost što zakon predviđa zamjenike koji treba da djeluju u slučaju spriječenosti. Najbolje bi bilo da se situacija što prije riješi u Sobranju izborom novog javnog pravobranioca, kako bi se očuvao pravni kontinuitet u instituciji koja je zadužena za zaštitu prava građana", kazala je ona.
Dodatno, ovoj instituciji nedostaje još najmanje pet zamjenika, čiji su mandati istekli u posljednje tri godine, a poslanici iz posljednja dva saziva nisu razmatrali predložene kandidate za popunjavanje tih pozicija.
Zbog toga je narušen pravni kontinuitet i stvoren institucionalni vakuum, u kojem ombudsmen, kao posljednja instanca za građane koji se osjećaju obespravljeno od strane državnih institucija, neće moći u potpunosti da postupa po njihovim predstavkama.
Posljedice na leđima najranjivijih
Ostavljanje ove funkcije upražnjene znači smanjenje pravne sigurnosti i pravne zaštite – posebno za ranjive kategorije građana, kao što su djeca, osobe s invaliditetom, siromašni i manjine.
Institucija ne može djelovati u punom kapacitetu jer će funkcionisati bez mandata da donosi značajne odluke ili pokreće procese od suštinske važnosti za zaštitu prava.
To znači da se predstavke građana koji se žale na institucionalnu nepravdu, zloupotrebe, nepostupanje ili loše postupanje državnih institucija i funkcionera neće razmatrati na vrijeme, a time će državni aparat biti u jednoj komotnoj situaciji, objašnjava Ziberi za Radio Slobodna Evropa, opisujući situaciju kao veoma zabrinjavajuću.
Postoji opasnost i da zapnu projekti koji su u toku unutar institucije, a koji se provode sa OEBS-om, UNDP-om, Visokim komesarom za ljudska prava i projektom EU za vladavinu prava u okviru klastera za temeljna prava.
"I ti projekti su sada dovedeni u pitanje. Već imamo i reakciju iz OEBS-a jer su raspisali konkurse za nekoliko projekata u vezi sa saradnjom s javnim pravobraniocem, novac je potrošen, a sada se to ne može finalizirati i validirati. Mislim da će biti problema, nadamo se s što manjim posljedicama", kaže Ziberi.
U posljednjem izvještaju za 2023. i 2024. godinu, koji je sačinio evropski poslanik Thomas Waitz, navodi se da on sa žaljenjem konstatuje kako i dalje izostaje napredak u jačanju kancelarije javnog pravobranioca.
"Pozivam vlasti Sjeverne Makedonije da se uzdrže od netransparentnih, politizovanih razrješenja i imenovanja na pozicije u nezavisnim tijelima i agencijama, te da obezbijede adekvatno finansiranje institucija i dosljednu provedbu odluka i preporuka", navodi se u izvještaju.
Situacija nije administrativni previd, jer su zakonske obaveze poslanika da izaberu zamjenike javnog pravobranioca u dva navrata bile ignorisane. Konkursi su bili raspisivani, pa poništavani jer nije postojala odluka Sobranja.
Institucionalna tišina koja je uslijedila nakon penzionisanja javnog pravobranioca rezultat je kašnjenja u sprovođenju izborne procedure.
Može li Badenterovo pravilo 'kočiti' izbor novog ombudsmena?
Konkurs je raspisan 10. jula, a nakon objavljivanja u Službenom glasniku počinje teći rok od 10 dana za prijavu kandidata koji žele biti ombudsman. To znači da će nastati praznina u radu institucije od najmanje pola mjeseca.
Dodatno, u prvoj sedmici avgusta očekuje se raspisivanje lokalnih izbora, nakon čega slijedi tradicionalni godišnji odmor poslanika.
Međutim, izbor novog ombudsmana mogao bi biti otežan zbog pravila tzv. malog Badentera, prema kojem je za izbor potrebno većinsko glasanje poslanika iz redova manjina koji su prisutni na sjednici.
Razlog tome su okolnosti u kojima funkcioniše vladajuća većina, budući da je jedan od koalicionih partnera iz Vrijedi (Vlen), Arben Taravari, prešao u opoziciju zajedno s još trojicom poslanika, kao i otvoreni otpor opozicione DUI, koja bojkotuje glasanja u Sobranju.
U trenutnom sastavu Sobranja Sjeverne Makedonije, od ukupno 120 poslanika, njih 39 pripada manjinskim zajednicama i glasaju po Badenterovom principu. To znači da je vladajućoj strukturi za "komotno odlučivanje" potrebno najmanje 20 manjinskih glasova.
Trenutno imaju 11 poslanika iz koalicije Vrijedi, te još troje-četvero iz redova VMRO DPMNE i njihovih koalicionih partnera koji pripadaju manjinskim zajednicama.
Prema riječima poslanika Bobana Karapejovskog iz vladajuće koalicije Znam, jednog od trojice poslanika koji su predložili raspisivanje konkursa za izbor novog ombudsmena, politička neslaganja ne bi smjela biti prepreka za izbor najboljeg mogućeg kandidata koji ispunjava uslove.
"Ne očekujem da će neko praviti politički problem oko institucije koja je u službi građana, niti da će neko to politizovati", rekao je Karapejovski za RSE.
S druge strane, opozicioni poslanik Halil Snopče ističe da neće dati "blanko" podršku ukoliko prijedlog ne bude zaista nezavisan i kvalitetan kandidat koji će štititi interese svih građana.
"Iz prethodnog iskustva s 'malim Badenterom', moguće je da se izbor provede jednostrano, bez šireg konsenzusa, koristeći već poznatu taktiku vlasti – da sačekaju trenutak kada opozicioni poslanici nisu prisutni u Sobranju, pa uz malo većinu prisutnih izaberu novog javnog pravobranioca", objašnjava Snopče i dodaje da opozicija nije konsultovana u vezi s izborom.
Ziberi je ovlastio jednog od troje zamjenika s aktivnim mandatom – Ilbera Rufatija iz Kičeva – jer njegova kolegica iz Bitole, Ljiljana Ilievska, za nekoliko dana odlazi u penziju, dok je, kako kaže, kolegica iz skopske kancelarije, Sonja Trifunovska, odbila da preuzme funkciju.
"U posljednjim danima sam uložio ozbiljan napor da barem u finansijskom dijelu institucija ne trpi posljedice, da zaposleni mogu da primaju plate i da se pokriju osnovni troškovi. Ali to su ograničena ovlaštenja koja sam mogao prenijeti zamjeniku – ostatak funkcionisanja će biti potpuno blokiran", kazao je Ziberi.
Samo tokom prošle godine, skoro 3.000 građana zatražilo je pomoć ove institucije zbog povreda svojih prava u djelovanju državnih institucija. Najčešće su se žalili na povrede u pravnim postupcima pred sudovima.
Prvi put prošle godine je zabilježen i rast broja građana koji traže zaštitu svojih prava na zdravu životnu sredinu i zaštitu od zagađenja.