Građanski otpor se nastavlja, a aktivisti protiv izgradnje dvije mini hidroelektrane na rijeci Došnici u Sjevernoj Makedoniji najavljuju i pravnu bitku.
Tvrde da je javnost potpuno isključena iz procesa odobravanja mini hidroelektrana. S druge strane, vlada je produžila rok za izgradnju za još jednu godinu koncesionaru za obje mini hidroelektrane.
Bageri su stigli do obale rijeke Došnice, na planini Kožuf i započelo je raščišćavanje terena za izgradnju dvije mini hidroelektrane, kao što je to prethodnih godina učinjeno na desetinama planinskih rijeka u Sjevernoj Makedoniji, uključujući i u nacionalnim parkovima.
Šuma je posječena, a mehanizacija je počela kopati po koritu rijeke, dok su aktivisti postavili blokade protiv projekata, navodeći da oni predstavljaju prijetnju za sav živi svijet u području rijeke.
"Planirane hidroelektrane će potpuno uništiti biodiverzitet Došnice, a najugroženije su riječna pastrmka i autohtona makedonska pčela“, kaže Risto Kamov iz Đevđelije, član građanskog udruženja “Changemakers“.
On je jedan od aktivista iz više gradova koji već dvadesetak dana prave živi zid, ogorčeni zbog prijetnje koja, kako kažu, visi nad jednim od posljednjih čistih vodotoka.
Kako navode aktivisti, pristup rijeci sada je blokiran na putevima iz tri opštine koje dijele planinu Kožuf – Đevđelija, Kavadarci i Demir Kapija.
Došnica izvire ispod vrha Zeleni Breg na Kožufu, na nadmorskoj visini od 1.750 metara i spušta se prema klisuri Demir Kapije.
Međutim, dok građani i aktivisti protestuju, Vlada je na sjednici održanoj 10. jula odobrila produženje roka za izgradnju dvije mini hidroelektrane na Došnici za još jednu godinu, na zahtjev koncesionara, odnosno do 6. aprila 2026. godine.
Makedonski servis Radija Slobodna Evropa je tražio komentar od Vlade o obrazloženju za ovu odluku, ali do objave teksta odgovor nije stigao.
Nedostatak adekvatne kontrole
Dozvole za dvije hidroelektrane, MHEC Barov Dol i MHEC Paprad, izdate su privatnoj firmi "Hidro Došnica". Prema istraživanju Istraživačke reporterske mreže (IRL), hidroelektrane planira graditi vlasnik kladionica "Sportlife", Đoko Sterjoski, a građevinske aktivnosti su predviđene u gornjem toku rijeke, na teritoriji opštine Kavadarci.
Isti vlasnici, ali preko druge firme, već su izgradili mini hidroelektranu na Konjskoj rijeci na Kožufu, a taj prostor je sada opustošen, kaže za Radio Slobodna Evropa Marina Tomova iz Đevđelije, takođe članica udruženja "Changemakers".
Ona tvrdi da država nema odgovarajući kadar niti alate da mjeri ispuštanje propisanog biološkog minimuma od deset procenata vode u rijeku, kako je predviđeno važećim Zakonom o vodama.
“Očigledno je da ovdje nije riječ o proizvodnji struje, već o tome da mi građani dajemo šest procenata od računa za električnu energiju proizvođačima, odnosno subvencionišemo mini hidroelektrane“, dodaje ona, aludirajući na to da se projekti mini hidroelektrana finansiraju iz računa za struju putem povlaštenih tarifa. Prema Zakonu o energetici, šest procenata sredstava koje građani plaćaju ide na subvencionisanje obnovljivih izvora energije.
Radio Slobodna Evropa zatražio je odgovor i od Opštine Kavadarci, da li će izaći u susret građanima koji protestuju i preduzeti konkretne korake za preispitivanje dozvola i zaštitu javnog interesa i životne sredine, ali do objave teksta odgovor nismo dobili.
Zaštita pola rijeke
Ironično je što država planira zaštititi samo donji tok Došnice, dok u gornjem toku dozvoljava izgradnju hidroelektrana.
U toku je proces zaštite područja u Demir Kapiji kroz koje protiče donji tok rijeke, a u njega su uključeni Ministarstvo za zaštitu životne sredine i prostorno planiranje, Opština Demir Kapija, građanska organizacija "Eko Svest" i međunarodni donatori.
Međutim, aktivisti zahtijevaju očuvanje cijele rijeke i obustavu izgradnje hidroelektrana. Kažu da će borbu voditi kombinovano, kroz građanski otpor na terenu i pravne mehanizme u institucijama.
"Dok ne uklone mašine, dok ne ukinu dozvolu i ne urade nove studije, blokade nipošto neće prestati", poručuje Tomova.
Od Žirovnice do Došnice – teška i duga borba
Stanovnici sela Žirovnica, koji se nalazi u srcu Nacionalnog parka Mavrovo, skoro deceniju su vodili borbu protiv izgradnje dvije mini hidroelektrane na rijeci Žirovničkoj.
Lokalno stanovništvo blokiralo je svaki pokušaj građevinskih radova, dok je Vlada neprestano produžavala rokove za izgradnju. Slučaj je stigao i do Bernske konvencije kao primjer ugrožavanja zaštićenog područja. Nakon godina otpora, krajem prošle godine koncesije su konačno povučene.
Da li Vlada postupa slično i u slučaju hidroelektrana na Došnici? Dok traje građanski otpor, Vlada je odobrila produženje roka za izgradnju dvije mini hidroelektrane, a ministar za zaštitu životne sredine i prostorno planiranje Izet Midžiti dobio je ovlaštenje da potpiše aneks koncesionog ugovora.
Udruženje "Eko-svest", podstaknuto odlukom Vlade, poslalo je pismo Midžitiju tražeći da hitno reaguje u vezi s hidroelektranama na Došnici.
Iz "Eko-svesta" zahtijevaju da investitor izradi nove elaborate, jer kažu da su postojeći sačinjeni prije 2019. godine, te da ne uzimaju u obzir visoke prirodne vrijednosti rijeke, za koju navode da je stanište endemskih vrsta. Takođe upozoravaju da će planirani biološki minimum od deset posto protoka vode dovesti do degradacije ekosistema.
'Sve se gradi na osnovu elaborata'
Za aktiviste iz "Eko Svest" glavni problem je što u Sjevernoj Makedoniji postaje praksa da se dozvole za mini hidroelektrane izdaju na osnovu elaborata bez javne rasprave, umjesto putem studija o procjeni uticaja na životnu sredinu, kako to nalažu evropski standardi. Podnijeli su inicijativu Ustavnom sudu tražeći da se ova praksa zaustavi.
"Danas se sve gradi na osnovu elaborata, ne samo male hidroelektrane, već i veliki infrastrukturni projekti, poput interkonekotora. To je metod koji zaobilazi javni interes, jer elaborat ne predviđa javnu raspravu. Sve se rješava iza zatvorenih vrata, investitor dogovara dokumentaciju, dobija dozvole, a kad javnost sazna, bageri su već na terenu. Tada možeš da se žališ ili tužiš, ali posao je već završen", kaže za RSE Đorđe Mitrevski iz "Eko Svest".
Koji su pravni mehanizmi?
Peticija Ustavnom sudu je podnesena jer, prema Mitrevskom, nije moguće da postoji mehanizam za dodjelu koncesije za korišćenje vode kao javnog resursa bez uvida javnosti, što je, kako kaže, protivno domaćim zakonima i međunarodnim konvencijama.
Ako inicijativa pred Ustavnim sudom ne bude usvojena, Mitrevski navodi da će reagovati kod Arhuške konvencije, koja je ratifikovana u makedonskom parlamentu i eksplicitno navodi: za sve infrastrukturne intervencije koje se tiču javnih resursa, javnost mora biti konsultovana.
Razlika između Elaborata i Studije o procjeni uticaja na životnu sredinu je u tome što su elaborati dokumenti od deset do 20 stranica kojima investitor aplicira kod Ministarstva za zaštitu životne sredine i opština i na osnovu kojih dobija dozvolu za korištenje voda, građevinsku dozvolu i koncesiju, kaže Mitrevski.
S druge strane, Studija o procjeni uticaja na životnu sredinu obavezno uključuje javnu raspravu u kojoj lokalne zajednice i stručna javnost mogu dati argumente za ili protiv projekta.
U Evropi se zahtijeva izrada Studije o procjeni uticaja.
Prema evropskom zakonodavstvu i Poglavlju 27, kao i Arhuškoj konvenciji, za ovakve projekte je obavezna izrada Studije o procjeni uticaja na životnu sredinu koja podrazumijeva transparentnost i konsultacije s javnošću.
"Mehanizam dodjele koncesija za korištenje javnog dobra na osnovu elaborata postoji samo u nekoliko afričkih država i kod nas, što omogućava eksploataciju resursa", navodi Mitrevski.
Zatražili smo odgovor od Ministarstva za zaštitu životne sredine i prostorno planiranje zašto se i dalje dozvoljava izgradnja mini hidroelektrana na osnovu elaborata, uprkos tome što evropsko zakonodavstvo (Poglavlje 27) i Arhuška konvencija zahtijevaju korištenje Studije o procjeni uticaja na životnu sredinu.
U njihovom odgovoru uopšte nisu spomenuti evropski zakoni (Poglavlje 27) niti Arhuška konvencija.
Ministarstvo navodi da je postupak za dvije mini hidroelektrane na Došnici, MHEC Barov Dol i MHEC Paprad, sproveden na osnovu vladine odluke iz 2019. godine, te da je koncesionar potom dobio sve potrebne saglasnosti od nadležnih institucija, uključujući i opštinu Kavadarci.
Objašnjavaju da za mini hidroelektrane, prema zakonskoj regulativi, nije obavezna Studija o procjeni uticaja na životnu sredinu, već se izrađuje Elaborat. Navode da je postojala mogućnost za uključivanje javnosti u proces, jer su zahtjevi za dozvole objavljeni u medijima, ali da za njih nisu podnesene primjedbe.
"U svakom slučaju, u skladu sa Zakonom o vodama, podneseni zahtjevi za izdavanje dozvola za korištenje voda, koji se sprovode prije potpisivanja ugovora o koncesiji, a sa ciljem uključivanja zainteresovane javnosti da da svoje primjedbe, objavljeni su u dva dnevna lista – Nova Makedonija i Koha. U ovim postupcima nisu zaprimljene primjedbe niti su istaknuti zahtjevi zainteresovane javnosti", navodi se u odgovoru Ministarstva.
U Sjevernoj Makedoniji trenutno postoji 98 aktivnih mini hidroelektrana, a sve su izgrađene na osnovu elaborata, kaže Mitrevski. Trećina njih nalazi se u zaštićenim područjima.