Tri tinejdžerke napale su 15-ogodišnjakinju u skopskom naselju Karpoš. Desetogodišnjaka su fizički napala dvojica školskih drugova, koji su mu kasnije u dvorištu škole prijetili i vrijeđali ga, dok je jedan od njih sve snimao mobilnim telefonom.
Ovo su neki od najnovijih incidenata povezanih s vršnjačkim nasiljem, koji su zabilježeni u biltenu makedonskog Ministarstva unutrašnjih poslova.
Svaka ovakva vijest iznova uznemirava roditelje maloljetnika, koji, kako kažu, strahuju za sigurnost svoje djece – i na ulici i u školi.
"Osjećam duboku zabrinutost za sredinu u kojoj naša djeca odrastaju. Umjesto da školska godina počne s radošću, novim prijateljstvima i osjećajem sigurnosti, gledamo vijesti o nasilju, vršnjačkom maltretiranju i tučama. U ovakvim okolnostima svaki roditelj se pita: jesu li naša djeca zaista sigurna dok hodaju ulicom ili ostaju u školskim dvorištima?", kaže Katerina M., majka djeteta koje pohađa osnovnu školu u Skoplju.
Ona smatra da bi sigurnost, psihosocijalna podrška i nenasilna komunikacija trebali biti prioritet broj jedan, ne samo u školama, već i u široj zajednici.
"Edukacija i podrška moraju biti kontinuirani, mehanizmi jasni, a reakcije na svaki incident brze, kako bi djeca mogla učiti, družiti se i odrastati bez straha, a roditelji s više povjerenja puštati djecu da samostalno koračaju kroz svakodnevicu", ističe.
U jednoj osnovnoj školi u Skoplju školuje se i dijete Gordane S., koja se zalaže za pristup "bolje spriječiti nego liječiti".
"Ne možemo se baviti samo problemom koji je već nastao. Moramo pronaći način kako da spriječimo da nastane novi. Prevencijom se prvo moraju baviti roditelji, ali kod nekih od njih nedostaje osjećaj za etiku i empatiju. Sistem mora podržati djecu koja su žrtve nasilja, ali ne smije ostati indiferentan ni prema nasilnoj djeci – treba imati poseban uvid u njihove školske aktivnosti, ali i kroz saradnju s roditeljima u ono što se dešava izvan škole", naglašava Gordana.
Roditelji i institucije moraju djelovati zajedno
Odgovornost za usmjeravanje razvoja mladih imaju i obrazovni sistem i nadležne institucije, ali i roditelji, koji su prvi kanal kroz koji djeca uče i koji bi trebali ulagati u svoje psihološko znanje o tome kako odgajaju svoju djecu, poručuje Gordana Blaževska Spiridonova, školski psihologinja u gimnaziji "Nikola Karev".
"Sve češće se susrećemo s manjkom odgojnih mjera roditelja, a posebno kada su nemoćni da se suoče s ponašanjem svog djeteta, tada popuštaju, povlače se, ne postavljaju jasna pravila niti uče dijete potrebnim vrijednostima da bude sigurno i za sebe i za svoju okolinu. Na kraju, izgleda kao da imamo djecu koja su odrasla u divljini, među vukovima. Često se stvara takav dojam", kaže Blaževska Spiridonova.
Ona poručuje odraslima da ne krše pravila pred djecom, da ih ne ohrabruju pogrešnim ponašanjima te naglašava da djeca uče o posljedicama svog ponašanja na osnovu reakcija odraslih.
"Ako djeca trče grubo hodnikom i guraju se, svaka odrasla osoba koja to vidi treba da im kaže: 'Ovako ne, djeco'. Ako dijete baci smeće, gurne druga ili mu se ruga jer je pogriješio – na to treba reagovati. Važno je kakve osobine podržavamo – agresivno nametanje, 'frajersko' ponašanje, diskriminaciju, nasilno pokazivanje moći... Ako ne učimo djecu da prepoznaju i obuzdaju takve osobine, ovakvi oblici ponašanja će se redovno ponavljati. Javnost je na ispitu, način na koji reagujemo kada ovakvi slučajevi dođu u medije pokazuje naše vrijednosti", dodaje ona.
Fizičko nasilje najčešći oblik incidenata
"Od početka 2025. godine do 31. jula 2025. zabilježeno je 86 incidenata u 65 škola (48 osnovnih i 17 srednjih), od čega je najveći broj, njih 69, bio fizički napad", kažu iz Ministarstva unutrašnjih poslova za Radio Slobodna Evropa.
Od ovih incidenata, 41 se dogodio u Skoplju, 17 u Tetovu, dok su u drugim područjima zabilježeni manji brojevi ili ih nije bilo.
"Ministarstvo unutrašnjih poslova postupa po svim prijavljenim slučajevima u skladu sa zakonom. S obzirom na to da Ministarstvo djeluje i preventivno, kontinuirano provodimo niz preventivnih i edukativnih aktivnosti u osnovnim i srednjim školama, održavamo sastanke s odgovornim osobama u školama, organizujemo kampanje s građanima i simulacijske vježbe", dodaju iz Ministarstva.
Ministarstvo obrazovanja i nauke u martu 2023. godine je pokrenulo mail adresu prijavinasilje@mon.gov.mk za prijavu nasilja u školama.
Do ovoga je uslijedilo nakon što je u susjednoj Srbiji učenik pucao i ubio školske drugove i čuvara u osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" u Beogradu.