Njemačka kontinuirana nastojanja na gonjenju ukrajinskih državljana za koje se sumnja da su digli u zrak gasovod Sjeverni tok, pred narednom su sudskom bitkom u visoko čuvanoj sudnici zatvora u Bolonji na sjeveru Italije 23. oktobra. Sve nakon niza nedavnih pravnih i političkih neuspjeha.
Osumnjičeni, kojeg su njemački tužioci identificirali kao Serhija K., dobio je presudu žalbenog suda 15. oktobra, čime je spriječena njegova ekstradicija Njemačkoj nakon privođenja po evropskom nalogu za hapšenje dok je bio na odmoru u Riminiju u avgustu.
Dva dana kasnije uslijedila je presuda u Poljskoj kojom je oslobođen još jedan Ukrajinac, Volodimir Z., čiju je ekstradiciju Njemačka takođe tražila.
Njemački tužioci kažu da su muškarci bili dio grupe ronilaca koji su koristili iznajmljenu jahtu za sabotažu plinovoda Sjeverni tok 2022. godine, sedam mjeseci nakon što je Rusija pokrenula svoju potpunu invaziju na Ukrajinu.
Ekstradicija Serhija K. blokirana je uglavnom iz proceduralnih razloga. Njegov pravni tim vjeruje da će presuda u Varšavi ojačati njegov slučaj.
'Poljski presedan'
"Novost leži u poljskom presedanu koji se odnosi na navodnog saučesnika u istim činjenicama krivičnog djela, što smatram obavezujućim", rekao je advokat Serhija K., Nicola Canestrini, u pisanim komentarima za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Sjeverni tok, u većinskom vlasništvu ruske državne korporacije Gazprom i sufinansiran od strane velikih evropskih energetskih kompanija, izgrađen je kako bi se ruski plin isporučivao direktno u Njemačku, zaobilazeći tranzitne države poput Ukrajine i Poljske, koje su zategle svoje odnose s Moskvom.
Sumnja na sabotažu i naknadno curenje plina uzrokovali su neupotrebljivost cjevovoda.
Njemački tužioci nisu rekli da je grupa djelovala po naređenjima ukrajinske vlade ili drugih državnih vlasti, a Kijev je negirao umiješanost.
Međutim, u presudi poljskog suda navodi se da "osoba koja se goni, ako je bila počinilac, ima pravo na funkcionalni imunitet, koji pokriva djelo počinjeno u vezi s njenim aktivnostima za ukrajinsku državu."
Visoki poljski zvaničnici su se svim silama protivili izručenju osumnjičenog.
"Kada strani agresor bombarduje vašu zemlju, možete legitimno uzvratiti udarac sabotiranjem agresorove sposobnosti da finansira rat. To se zove samoodbrana", napisao je poljski ministar vanjskih poslova Radoslaw Sikorski na društvenim mrežama 17. oktobra.
'Ratna djela'
Canestrinijeva odbrana je formulisana sličnim terminima.
"Odbrana će se prisjetiti konteksta ratnog stanja u Ukrajini i međunarodnog oružanog sukoba u kojem se navodno dogodili događaji, tvrdeći da ih treba smatrati ratnim djelima izvršenim po naređenjima nadređenih, pokrivenim funkcionalnim imunitetom", rekao je.
Navodna krivična djela, dodao je, treba smatrati "političkim krivičnim djelima" koja isključuju ekstradiciju.
Sjeverni tok je dugogodišnji izvor trenja u odnosima Njemačke s Poljskom i Ukrajinom, koje su ga smatrale bilateralnim sporazumom između Berlina i Moskve koji ignoriše njihove interese.
U prošlosti, Sikorski ga je čak uporedio s tajnim sporazumom Ribbentrop-Molotov, prema kojem su nacistička Njemačka i Sovjetski Savez podijelili Poljsku 1939. godine.
Njemački zvaničnici su oprezno reagovali na presude o ekstradiciji, naglašavajući da ne žele da se miješaju u sudske postupke.
Ali pravni i politički udarac doveo je i do pitanja u Njemačkoj. Komentatori u njemačkim medijima sugerirali su da su ovi slučajevi neugodni za njemačku vladu.
Roderich Kiesewetter, zastupnik iz stranke CDU kancelara Friedricha Merza, rekao je da je moguće da će tužioci odustati od napora za ekstradiciju - i da je "sasvim razumio" italijansku i poljsku presudu.
"Njemačka bi trebala pokazati više dostojanstva prema našim partnerima, posebno Poljskoj, i više se fokusirati na razjašnjavanje pogrešne i kobne politike prema Rusiji (prethodnih) njemačkih vlada. Greška je bila što je Sjeverni tok uopće izgrađen", tvitao je.
Njegove riječi ponovile su ranije komentare poljskog premijera Donalda Tuska, koji je rekao da problem "nije u tome što je Sjeverni tok 2 dignut u zrak, već što je izgrađen".
Slučajno, bivši njemački kancelar Gerhard Schroeder, koji je 2005. godine s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom sklopio sporazum o početku izgradnje, svjedočio je o tome pred regionalnim njemačkim zakonodavnim tijelom istog dana kada je Volodimir Z. oslobođen.
Osamdesetjednogodišnjak je insistirao da ne žali zbog projekta. "Rusija je htjela prodati plin. Njemačka je htjela kupiti plin", rekao je.
Zapadne vlade su prvobitno optužile Rusiju za eksplozije na plinovodima, dok je Moskva odbacila optužbe i umjesto toga okrivila Sjedinjene Američke Države, Veliku Britaniju i Ukrajinu.