Dodik ponovo za govornicom
Skupština RS razmatrala je hitne izmjene Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi, koje bi joj omogućile da sama formira posebne referendumske komisije.
Glasanje je planirano na kraju sjednice, a ukoliko te zakonske izmjene budu usvojene, poslanici bi se trebali izjasniti i o održavanju referenduma o osuđujućoj presudi Suda BiH, koja je izrečena Miloradu Dodiku, i odluci kojom mu je oduzet mandat.
Dodik je osuđen na godinu zatvora, ali je kaznu otkupio za oko 18.000 eura. Presuda mu je donijela i šestogodišnju zabranu obavljanja javnih funkcija, zbog čega mu je Centralna izborna komisija BiH oduzela mandat predsjednika RS.
Poslanici vladajuće koalicije na čelu sa Dodikovim SNSD-om predložili su zaključke kojima traže od Skupštine RS da "odbaci" pravosnažnu presudu Suda BiH te da odbaci i odluku CIK-a.
Predlaže se i da Narodna skupština "odbaci mogućnost održavanja prijevremenih izbora", te da "pozove Dodika da nastavi obavljati funkciju predsjednika RS".
Zasjedanje Skupštine RS je, nakon pauze, nastavljeno ponovnim obraćanjem Dodika koji je skupštinsku govornicu iskoristio da pozove poslanike da podrže zaključke, ali i za verbalni obračun i vrijeđanje pojednih opozicijskih poslanika.
Skupština raspravlja o održavanju referenduma
Poslanici Skupštine RS raspravljaju o održavanju referenduma o presudi koja je, pred Sudom Bosne i Hercegovine, izrečena Miloradu Dodiku i odluci Centralne izborne komisije (CIK) BiH kojom mu je, nakon izrečene kazne, oduzet mandat predsjednika RS.
Obraćajući se na sjednici, šef Kluba Dodikovog SNSD-a Srđan Mazalica kazao je da će referendumsko pitanje za građane tog bh. entiteta biti da li prihvataju odluke Christiana Schmidta i Suda BiH "protiv Dodika", kao i odluku CIK-a BIH.
U pitanju, kako ga je Mazalica pročitao, visoki predstavnik Schdmit nazvan je "neizabranim strancem", obzirom da mu vlast u RS osporava legitimitet, tvrdeći da njegovo imenovanje nije potvrdilo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN), čemu su se usprotivile Rusija i Kina.
Vladajuća koalicija predložila je, ranije, da se referendum održi 18. ili 25. oktobra, ali do početka sjednice nije bilo jasno kako će glasiti referendumsko pitanje.
Ustav BiH ne predviđa da niži nivo vlasti, poput entiteta, može samostalno raspisivati referendume o odlukama državnih institucija, pa se postavlja pitanje zakonitosti cijelog procesa.
Dodik od 18. augusta zvanično više ne obavlja funkciju predsjednika RS, nakon što je Sud Bosne i Hercegovine odbio žalbu njegovog pravnog tima na odluku Centralne izborne komisije (CIK) kojom mu je oduzet mandat.
Prethodno mu je izrečena zabrana obavljanja javnih političkih funkcija u trajanju od šest godina. CIK je obavezan da u roku od 90 dana raspiše prijevremene izbore za predsjednika entiteta. Prethodno je Sud BiH početkom avgusta objavio kako je Dodik pravosnažno osuđen na zabranu obavljanja javnih političkih funkcija i godinu dana zatvora.
Prema pravosnažnoj presudi Suda BiH, Dodik je osuđen jer je potpisao objavljivanje zakona, koje je prethodno poništio visoki predstavnik Christian Schmidt, o neprovođenju odluka Ustavnog suda i Ureda visokog predstavnika na teritoriji RS-a.
Banjac: Referendum kao avanturizam
Mirna Banjac, poslanica opozicijske Partije demokratskog progresa, kazala je da je referendum, na kome insistira vladajuća koalicija, put do novih problema, radikalizacije i avanturizma.
"Pokazalo se da se vodila neodgovorna poltika i sada dobijamo ovu odluku te referendumsko pitanje, ovog momenta dok se priča u Skupštini. To nije odgovorna politka. Ne želimo referendum samo zbog referenduma i mora se znati šta dalje, jer su ljudi mnogo puta očekivali jedno, a dočekalo ih je potpuno drugo.
I poslanici iz drugih opozicijskih stranaka su potvrdili da, do večeras, nisu imali informaciju šta će biti prijedlog referendumskog pitanja.
Obraćajući se na sjednici, šef Kluba Dodikovog SNSD-a Srđan Mazalica kazao je da će referendumsko pitanje za građane tog bh. entiteta biti da li prihvataju odluke Christiana Schmidta i Suda BiH "protiv Dodika", kao i odluku CIK-a BiH kojom mu je oduzet mandat predsjednika RS.
U pitanju, kako ga je Mazalica pročitao, visoki predstavnik Schdmit nazvan je "neizabranim strancem", obzirom da mu vlast u RS osporava legitimitet tvrdeći da njegovo imenovanje nije potvrdilo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN), dok je Sud BiH okvalificiran "neustavnim".
Ustav BiH ne predviđa da niži nivo vlasti, poput entiteta, može samostalno raspisivati referendume o odlukama državnih institucija, pa se postavlja pitanje zakonitosti cijelog procesa.
Skupština usvojila zaključke o nepihvatanju presude Dodiku
Skupština RS usvojila je set zaključaka kojima "odbacuje" presudu Suda BiH i odluku Centralne izborne komisije kojima je prestao mandat Dodiku na funkciji predsjednika RS.
U zaključcima se navodi da se Narodna skupština protivi održavanju prijevremenih izbora, da se "poziva Dodik da nastavi obavljati funkciju predsjednika RS" te da se od svih institucija u entitetu zahtijeva da ne preduzimaju aktivnosti u vezi s raspisivanjem izbora.
Jedan od zaključaka upozorava da bi "eventualna saradnja sa CIK-om BiH povodom ovog pitanja predstavljala izvršavanje krivičnog djela nepoštovanja odluka institucija ili organa RS, propisanog Krivičnim zakonikom RS".
Također, usvojen je i zaključak prema kojem Kolegijum Skupštine RS treba da pripremi nacrt rezolucije o samoopredjeljenju srpskog naroda i Republike Srpske, iako Ustav BiH ne predviđa pravo entiteta na samoopredjeljenje.
Sud BiH je početkom augusta izrekao pravosnažnu presudu kojom je Milorad Dodik osuđen na kaznu jednogodišnjeg zatvora, uz šestogodišnju zabranu obavljanja javnih funkcija. Kazna zatvora je otkupljena novčanom uplatom, dok je CIK BiH, postupajući po presudi, oduzeo Dodiku mandat predsjednika RS.
Dodik od 18. augusta zvanično nije predsjednik RS, a CIK BiH je obavezan da u roku od 90 dana raspiše prijevremene izbore za predsjednika entiteta.