Iz Srbije poreklom, rođena u Švedskoj, živi u Stokholmu, a u Srbiju dolazi često u posetu rodbini i prijateljima.
Kada se ovog lega zadržala u prodavnici u Beogradu, kako je ispričala za Radio Slobodna Evropa (RSE), Sanela Petrovski je doživela šok.
"Meso, mleko, jogurt, ono osnovno – to mi deluje skupo za plate u Srbiji", sumira Petrovski.
Najviše ju je, kako kaže, iznenadilo kada je u trgovinskom lancu u Srbiji, kafu, koju inače kupuje u istom trgovinskom lancu u Švedskoj platila više:
"Ista ta kafa koju mi ovde kupujemo u Stokholmu u tom trgovinskom lancu bila je 300 dinara (2,5 evra) skuplja u Beogradu".
Prema podacima statističke agencije Evropske unije (EU) Eurostat, indeks cena hrane i bezalkoholnih pića u Srbiji je za svega četiri odsto manji od proseka u EU.
Sa druge strane, po poslednjim raspoloživim podacima Republičkog zavoda za statistiku za maj prosečna neto zarada u Srbiji iznosila je oko 920 evra, što je za gotovo 70 odsto manje u odnosu na prosek u EU.
Zašto država upire prst u trgovinske lance?
Za rast cena hrane, u Srbiji, zvaničnici su prstom uprli u trgovinske lance, optužujući ih za visoke marže.
Reč je o razlici između nabavne cene koju plaćaju trgovci i one krajnje, koju plaćaju potrošači. Ta razlika izražava se u procentima.
Od jeseni, prema najavama predsednika Srbije Aleksandra Vučića, te marže ograničiće država.
"Očekujem da ukupno cene u Srbiji dovedemo da padnu više od 15-20 odsto, pre svega govorim o prehrambenom delu", izjavio je Vučić 10. avgusta za TV Pink, ne precizirajući na koliko će marže biti ograničene, u kojem vremenskom periodu i koje će konkretno proizvode obuhvatiti.
Ta pitanja RSE je postavio Kancelariji predsednika, koji je mere najavio, i Ministarstvu unutrašnje i spoljne trgovine. Odgovor do zaključenja teksta, međutim, nije stigao.
Koji su dometi ograničavanja marži?
Za Sašu Đogovića, ekonomistu i autora publikacije "Makroekonomska kretanja u Srbiji", najavljene mere su pre marketinški potez, nego sistemsko rešavanje problema visokih cena.
"To je više populistički prizvuk, čim imate neke administrativne mere, da bi na neki kratak rok proizvele pozitivan efekat kod populacije i potrošača prema onome ko te mere želi da uvede", ocenio je Đogović za RSE.
Pojašnjava da takve mere "deluju simptomatski, a ne deluju na sam uzrok bolesti", u ovom slučaju povećani rast potrošačkih cena.
Takve mere deluju simptomatski, a ne deluju na sam uzrok bolestiSaša Đogović, autor publikacije "Makroekonomska kretanja u Srbiji"
Kao glavni uzrok tog rasta, Đogović vidi nedovoljno ulaganje u poljoprivredu, poput navodnjavanja i odbrane od vremenskih nepogoda kako bi se umanjio negativan efekat suša i klimatskih promena.
"Treba govoriti i o tome da je i stočni fond dosta slab, i da imamo i stalni rast cena mesa, koje se uvozi, iako imamo neiskorišćenih potencijala i za izvoz", pojašnjava Đogović.
Kako kaže za RSE, očekuje da sa ograničavanjem marži dođe do privremenog pada cena određenih proizvoda.
Sa druge strane, ne očekuje da dođe do pada prihoda od PDV-a usled nižih cena, jer se može očekivati da će građani dok cene budu niže praviti zalihe, kao što je to bio slučaj devedesetih, tokom pandemije COVID-19 i nakon ruske invazije na Ukrajinu.
"Tako da ne bi čudilo da potrošači kupe i više nego što im je potrebno i kroz taj obim prometa da se nadomesti i ta manja marža", pojašnjava Đogović.
Ocenjuje da je za ekonomiju u Srbiju mnogo veći problem od trgovinskih marži smanjen obim stranih investicija i manji BDP, koji će umesto prvobitno projektovanih 4,2, a zatim 3,5 iznositi 2,75 odsto.
Kakva je reakcija trgovinskih lanaca?
Trgovinski lanci za sada se nisu oglašavali o najavljenim merama.
RSE je pitanja o tome na koji način bi ograničavanje marži uticalo na njihovo poslovanje poslao na adrese pet velikih trgovinskih lanaca u Srbiji – Delhaize, Lidl, Mercator, DIS i Univerexport.
Odgovor do zaključenja teksta stigao je samo iz kompanije Univerexport.
"Još uvek nismo upoznati sa detaljima najavljenih mera. Naše poslovanje oduvek je bilo u skladu sa važećom zakonskom regulativom, a odgovoran odnos prema zajednici i društvu ostaje naš prioritet", naveli su u toj kompaniji.
Kako na poskupljenja reaguju građani?
Talas poskupljenja koji je nakon ruske invazije na Ukrajinu zahvatio celu Evropu nije mimoišao Srbiju. Najveći skok i dalje beleže cene hrane i bezalkoholnih pića.
Ukupna stopa inflacije je u julu u Srbiji iznosila 4,9 odsto, što je za 1,9 odsto više od onoga što je projektovala Narodna banka Srbije (NBS).
Jorgovanka Tabaković, guvernerka NBS, na konferenciji za medije 13. avgusta je izjavila da je viša stopa inflacije "najvećim delom posledica poskupljenja voća", čije cene su u julu bile veće 36 odsto u odnosu na prethodni mesec.
"Svaki bogovetni dan nešto poskupi", rekla je za RSE Jasmina, penzionerka iz Beograda. Najviše, kako kaže, hrana.
"Meso je abnornmalno skupo, ja ne znam ko ga više jede, teletina (kilogram) je 2.700 dinara (oko 23 evra) junetina je 1.800 (oko 15 evra), praškovi su nenormalno poskupeli, ne znam kako se više peremo", dodaje.
Svaki bogovetni dan nešto poskupi, meso je abnormalno skupo, ne znam ko ga jedeJasmina, penzionerka iz Beograda
Penzionerka Jasmina iz Beograda mesečno prima penziju u iznosu od 40.000 dinara (oko 340 evra), od koje, kako kaže, jedva preživljava.
"Da mi sin ne da neki dinar, ja ne bih mogla da živim", zaključuje Jasmina. Rešenje vidi ne toliko u smanjivanju cena, koliko u podizanju penzija.
Njena sugrađanka Natalija i dalje radi. Kućni budžet joj, kako je podelila za RSE, najviše opterećuje skok cene hrane, ali i struje i komunalija.
"Ja ne znam kako ljudi na miminalcu izdržavaju. Moja plata nije nešto velika, ali ne mogu da se žalim, ali neke moje koleginice rade za zaista malu platu", sumira Natalija.
Kaže da je najviše čudi kada u inostranstvu pronađe proizvode iz Srbije po manjim cenama.
"Bila sam u Grčkoj i Severnoj Makedoniji ovog leta, mnoge stvari su jeftinije. Ne mogu da shvatim da su kafa, mleko, naši proizvodi jeftiniji u inostranstvu nego ovde. Gde je marža, carina, transport? Nema mi logike nikakve", istakla je.
Na ovo pitanje Saša Đogović kaže da to "budi sumnju u kartelizaciju", odnosno dogovaranje cena velikih trgovaca.
"Zvanično tu sumnju može odagnati ili potvrditi Komisija za zaštitu konkurencije", kaže Đogović.
U oktobru 2024. Više javno tužilaštvo u Beogradu je na osnovu zaključaka Komisije za zaštitu konkurencije pokrenulo postupak protiv četiri trgovinska lanca, zbog sumnje da su dogovarali cene i na taj način narušili konkurenciju garantovanu zakonom.
Četiri trgovinska lanca, prema podacima Komisije, čine više od pola maloprodajnog tržišta u Srbiji.
Tužilaštvo do zaključenja teksta nije odgovorilo na pitanja RSE u kojoj fazi je ovaj postupak i šta je tužilaštvo u tom slučaju preduzelo.
Ovo nije prva mera države. Šta je postignuto?
Najava ograničenja marži trgovinskih lanaca jedna je u nizu mera koje je država u prethodnom periodu pokretala, sa ciljem da se ublaži negativan efekat rasta cena po kućni budžet.
Tako je u septembru 2023. Vlada Srbije pokrenula akciju "Bolja cena" u okviru koje je na tri meseca sniženo 37 prehrambenih proizvoda i proizvoda za ličnu higijenu.
Na listi sniženih proizvoda nisu bili meso i voće, a pojedini proizvodi koji su bili sniženi, poput pilećeg parizera i domaće marmelade nisu deo prosečne potrošačke korpe koju formira Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine.
Sniženi prehrambeni proizvodi u okviru te akcije, prema ranijoj analizi RSE, po vrednosti, činili su četvrtinu vrednosti prehrambenih proizvoda koji ulaze u prosečnu potrošačku korpu.
Ministarstvo trgovine nije odgovorilo na pitanje RSE kakvi su efekti bili ove akcije.