"Bivši muž nam tri godine od razvoda još dinar nije dao", poruka je koju je majka troje dece poslala Ženskom udruženju Kolubarskog okruga u centralnoj Srbiji nakon vesti o mogućem osnivanju alimentacionog fonda.
Njena deca su među 200.000 onih, koja prema statistici Vlade Srbije, ne primaju alimentaciju od drugog roditelja, koju nakon razvoda propisuje sud.
Alimentacioni fond taj problem mogao bi da reši na način da država iz budžeta nadomesti deo sredstava koje roditelj ne isplaćuje za izdržavanje deteta, a da kasnije od tog roditelja naplati taj novac.
Predlog zakona o osnivanju fonda je podnela predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić 30. aprila i on se nalazi na dnevnom redu vanredne sednice koja je počela 10. juna.
Kakav je stav udruženja za zaštitu prava žena?
"Nadam se da će sve biti dosta operativnije i da će i potraživanje i naplata biti dosta brže", kaže za Radio Slobodna Evropa Jelena Ružić iz Ženskog udruženja Kolubarskog okruga, osnovanog 2013. sa ciljem unapređenja položaja žena na lokalnom nivou.
Vest o mogućem skorom osnivanju alimentacionog fonda pozitivno ocenjuje i Jovana Ružičić iz nevladinog Centra za mame, udruženja koje se zalaže za prava mama.
"To je jedan vrlo uspešan način da se obezbedi da deca primaju alimentaciju koju im je sud dodelio nakon razvoda", rekla je Ružičić za RSE.
Neplaćanje alimentacije zajedničkom detetu ili deci, prema njenim rečima, pokazao se kao "vrlo čest način na koji se roditelji svete jedni drugima" nakon razvoda.
"Pre svega se svete bivšim partnerkama, ali su zapravo deca ta koja ispaštaju", kaže Ružičić.
Neplaćanje alimentacije zajedničkom detetu ili deci pokazao se kao vrlo čest način na koji se roditelji svete jedni drugimaJovana Ružičić, Centar za mame
Ideja o alimentacionom fondu nije nova. Bilo je pokušaja da se on uvede kroz Porodični zakonik 2003. godine, a 2013. postojala je inicijativa nevladinih organizacija.
U februaru 2023. grupa opozicionih stranaka u Skupštini podnela je predlog zakona o privremenom izdržavanju dece iz alimentacionog fonda, ali je vladajuća većina taj predlog odbila.
Alimentacioni fond postoji u pojedinim susednim državama, poput Crne Gore i Hrvatske.
Iz ugla advokata iz Beograda, Mateje S. Čajića, osnivanje alimentacionog fonda je dobrodošlo, ali ukazuje na pojedine sporne odredbe, kao i na to da, pre nego što je predlog zakona upućen poslanicima na razmatranje, nije bilo javne rasprave.
"Zakon o ostvarivanju prava iz alimentacionog fonda, kao zakon, je potreban našem društvu. U ovoj konkretnoj situaciji, prema mojim saznanjima nije se konsultovala struka, nije traženo mišljenje od advokatske komore, niti je bilo prilike da se daju konstruktivni predlozi na ovaj nacrt, na koji način bi se kroz javnu raspravu ti određeni nedostaci mogli preduprediti", ocenjuje Čajić.
Kako bi se problem rešavao kroz Alimentacioni fond?
Postupci po tužbama koje se tiču alimentacije u Srbiji traju u proseku 14 meseci, ukazuje za RSE Jelena Ružić iz Ženskog udruženja Kolubarskog okruga.
"To je jedan dugačak period u kojem žena ili muškarac koji živi sam sa detetom treba da izdvaja novac da bi izdržavao i sebe i dete, i pokrivao troškove tužbe i advokata", kaže Ružić. Dodaje, tužbe i koštaju.
Sa zakonom koji se nalazi pred poslanicima, prema rečima Tatjane Macure, ministarke u Vladi Srbije bez portfelja, zadužene za oblast rodne ravnopravnosti, sprečavanja nasilja nad ženama i ekonomskog i političkog osnaživanja žena, obavezu da alimentacija bude isplaćena praktično bi na sebe preuzela država.
"Ukoliko u dva meseca ne bude bilo isplate onako kako je to sudskom odlukom bilo predviđeno, izvršitelji će upitati dužnika da li u roku od sedam dana može da izvrši svoje obaveze ili ne. Nakon toga, ukoliko izostane plaćanje u tih sedam dana, pokreće se mehanizam i u narednih 15 dana se isplaćuju sredstva predviđena ovim zakonom", pojašnjava Macura za RSE.
Dodaje da je u primenu zakona iz budžeta do kraja godine opredeljeno 500 miliona dinara (4,3 miliona evra).
Šta su mogući nedostaci?
Advokat Mateja S. Čajić kaže za RSE da je sporna odredba po kojoj će u slučaju smrti dužnika, njegovi naslednici biti dužni da vrate ono što je isplaćeno iz alimentacionog fonda.
"Postoji, na primer, mogućnost da dete, koje je koristilo sredstva iz alimentacionog fonda, kao naslednik dužnika, odnosno roditelja koji nije plaćao izdržavanje, bude u potencijalnoj opasnosti da za 20-30 godina sve sa zakonskom zateznom kamatom vraća ta sredstva državi", kaže Čajić.
Pojašnjava da država, nakon okončanja postupka izvršenja u kojem se nije naplatila, ima pravo naplate prema dužniku koje ne zastareva.
"A ako dužnik, na primer, premine, ta obaveza prelazi na njegove naslednike, a to znači između ostalog i na dete. To, u pogledu nezastarivosti potraživanja države, po meni, nije pravično, jer pravo deteta sa druge strane zastareva”, kaže Čajić, uz napomenu da takvo rešenje nemaju ni zakoni susednih država koje su uvele alimentacioni fond.
Čajić ističe da se iznos privremenog izdržavanja isplaćuje za period posle donošenja rešenja o isplati iz Alimentacionog fonda, što " praktično znači za budući period, ali ne i za period do momenta donošenja tog rešenja koji može biti duži".
Pre konačnog predloga zakona bilo je neophodno organizovati javnu raspravu.Mateja S. Čajić, advokat
Zbog toga smatra da je bilo neophodno pre konačnog predloga zakona organizovati javnu raspravu.
Čajić takođe izražava bojazan da predviđena sredstva neće biti dovoljna da se podmire potrebe dece za čije izdržavanje jedan od roditelja ne plaća alimentaciju.
"Prema sadašnjem predlogu zakona, iznos privremenog izdržavanja koji se isplaćuje iz Alimentacionog fonda ne može biti veći od minimalne sume izdržavanja koja se utvrđuje u skladu sa zakonom kojim se uređuju porodični odnosi, što u ovom momentu iznosi oko 25.500 dinara mesečno", ukazuje.
"Kada se podeli ukupan predviđen budžet za alimentacioni fond za 2025. godinu sa maksimalnim pojedinačnim iznosom isplate, dolazimo do toga se može isplati samo 19.600 pojedinačnih naknada u ovoj godini, što imajući u vidu broj alimentacija koje se ne plaćaju ne predstavlja dovoljan iznos", kaže Čajić.
Sa uvođenjem alimentacionog fonda, dodaje, zakonska rešenja koja su do sada bila na raspolaganju roditeljima kojima je sud dodelio alimentaciju i dalje će biti dostupna.
Šta su zakonske mogućnosti bile do sada?
Nakon razvoda sud propisuje visinu alimentacije koju jedan od roditelja treba da plaća za izdržavanje deteta ili dece.
Ukoliko taj roditelj ne isplaćuje alimentaciju, drugi roditelj može da podnese predlog za izvršenje, a nakon odobrenja suda, taj postupak prelazi u ruke izvršitelja.
Međutim, kako za RSE ukazuje Jovana Ružičić, tu nastaju problemi.
"Roditelji koji ne plaćaju alimentaciju su se ispostavili kao izuzetno kreativni, u smislu da se odjave sa posla i da ne budu više zvanično zaposleni, nego da primaju platu na ruke, da prepišu firme, nekretnine i sve ostalo na članove porodice i da navedu i da ispadne tako da oni nemaju nikakve prihode", pojašnjava.
Neplaćanje alimentacije u Srbiji je krivično delo, ukazuje advokat Mateja Čajić.
Za RSE pojašnjava da su deca (preko zakonskog zastupnika) protiv roditelja koji ne plaća alimentaciju, pored postupka izvršenja, mogli da podnesu krivičnu prijavu javnom tužiocu.
Kaže da po Krivičnom zakoniku, "ko ne daje izdržavanje za lice koje je po zakonu dužan da izdržava, a ta dužnost je utvrđena izvršnom sudskom odlukom ili izvršnim poravnanjem pred sudom ili drugim nadležnim organom, u iznosu i na način kako je to odlukom odnosno poravnanjem utvrđen, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do dve godine".
"Međutim, postoji i stav dva istog člana koji kaže da se neće kazniti učinilac krivičnog dela ako iz opravdanih razloga nije davao izdržavanje. I tu može da se krije problematika, jer ako sud osudi okrivljenog na kaznu zatvora, onda okrivljeni iz opravdanih razloga neće moći da daje tekuće izdržavanje i neće biti kriv za nedavаnje izdržavanja u tom tekućem periodu", kaže Čajić.
Iskustvo udruženja koja se bave pravima žena pokazalo je da se na ovaj korak odlučuje mali broj roditelja.
"Postoji ta potreba da se zaštiti kakav–takav odnos koji dete ima sa drugim roditeljem, pa se onda ne pokreću tužbe i krivične prijave", kaže Jelena Ružić.