Za razliku od proteklih godina, Tužilaštvo u Srbiji je u 2024. značajno povećalo broj optužnica za ratne zločine.
Većina je podignuta protiv kosovskih Albanaca i rezultat je političkog pritiska vlasti i provladinih medija u Srbiji, navodi u novom izveštaju Fond za humanitarno pravo (FHP).
Iako je Beograd i u 2024. nastavio hapšenja državljana Kosova na graničnim prelazima, većina optužnica podignuta je protiv osoba koje nisu dostupne pravosuđu Srbije.
Tako se, umesto unapređenja saradnje sa Kosovom, uspostavlja praksa suđenja u odsustvu, upozorio je FHP.
Uz izostanak razmene sa susednim državama, i 2024. obeležilo je dugo trajanje suđenja za zločine tokom ratova devedesetih, neprimerene kazne za osuđene, kao i neprocesuiranje visokorangiranih pripadnika srpskih snaga.
Nastavljena su veličanja i javni angažman osuđenih ratnih zločinaca, a prošle godine lansirana je i državna kampanja negiranja genocida u Srebrenici.
"Okolnosti u kojima se u Srbiji odvijaju suđenja za ratne zločine u veoma nepovoljne. I u 2024. se nastavila atmosfera revizionističke politike sećanja", rekla je na predstavljanju izveštaja Jovana Kolarić iz FHP-a.
Nadležno Tužilaštvo nije odgovorilo na pitanja Radija Slobodna Evropa (RSE) povodom novog izveštaja ove nevladine organizacije koja u Srbiji prati sva suđenja za ratne zločine.
Koliko je optužnica podignuto?
Tužilaštvo za ratne zločine Srbije je u 2024. podiglo osam optužnica protiv deset osoba.
Jednu je ustupilo Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, dok je sedam podignuto protiv kosovskih Albanaca zbog zločina nad srpskim stanovništvom krajem devedesetih.
Šetorica optuženih nisu dostupni pravosuđu u Srbiji i sudiće im se u odsustvu.
"Bez institucionalne razmene dokaza i informacija između Srbije i Kosova nastaviće se podizanje nekvalitetnih optužnica koje će biti teško dokazati", rekla je Mirjana Pešić iz FHP-a.
Ona je dodala da je slična situacija i na Kosovu, gde je tokom 2024. Specijalno tužilaštvo podiglo šest optužnica protiv 11 pripadnika srpskih snaga za suđenje u odsustvu.
Srbija i Kosovo su 2013. postigli Sporazum o međusobnoj pravnoj pomoći kojim je predviđeno da dve zemlje razmenjuju pravosudne zahteve preko predstavnika Evropske unije.
Prema podacima kosovskog Instituta za pravosuđe, koji prati rad sudova u toj državi, Srbija nije sarađivala ni u jednom slučaju u vezi sa ratnim zločinima.
Koliko je presuda izrečeno?
Viši sud u Beogradu osudio je u februaru Tefika Mustafu na godinu zatvora zbog "organizovanja i podsticanja na izvršenje genocida i ratnih zločina".
Mustafa je uhapšen u junu 2024. na graničnom prelazu Merdare, a Tužilaštvo ga je teretilo da je sa još desetak pripadnika Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) u junu 1999. u blizini sela Labljane učestvovao u otmici trojice civila.
"Sud je, bez adekvatnih dokaza, prihvatio navod iz optužnice da je konkretna grupa OVK bila organizovana za vršenje krivičnih dela. Prilikom objavljivanja presude, sud je javnosti propustio da obrazloži zašto je u celosti odbacio odbranu okrivljenog", saopštio je FHP po objavljivanju presude.
Suđenje Mustafi se odvilo ekspresno, u svega dva dana.
"Ovako vođen postupak nije doprineo rasvetljavanju okolnosti nestanka civila, niti ostvarivanju pravde, već je samo dodatno urušio poverenje žrtava u institucije", naveo je FHP.
Ovo je bilo jedno u nizu hapšenja kosovskih Albanaca u Srbiji.
Hasan Dakaj, koji je uhapšen u januaru 2024, pušten je posle godinu dana na slobodu nakon što je sa Tužilaštvom sklopio sporazum o priznanju krivice po optužnici za zločin protiv civilnog stanovništva.
Državljanin Kosova Nezir Mehmetaj osuđen je u decembru 2024. na šest godina zatvora zbog istog dela. Srpske vlasti uhapsile su ga pet godina ranije i sve vreme je bio u pritvoru.
"Činjenica da je veći deo optužnice ostao nedokazan, a da je optuženi osuđen samo po jednoj tački, stvara utisak da nije bila u potpunosti zasnovana na čvrstim dokazima, već da je Tužilaštvo postupalo u skladu sa političkim zahtevima", navodi se u izveštaju FHP-a.
Uz presudu Mehmetaju, Viši sud u Beogradu je u 2024. izrekao još tri prvostepene presude za zločine tokom rata u BiH.
Sud je doneo i dve presude u ponovljenom postupku.
U aprilu 2024, sedam bivših pripadnika Jugoslovenske narodne armije osuđeno je na ukupno 56 godina zatvora zbog masakra nad kosovskim Albancima u selima Ćuška, Zahač, Pavljan i Ljubenić 1999.
"I pored optužnice koja je izmenama i dopunama obuhvatila brojne zločine koje su okrivljeni počinili, presudom je znatno sužen opseg krivične odgovornosti, a broj žrtava drastično smanjen", navodi se u izveštaju FHP-a.
Dodaje se da su pripadnici JNA osuđeni za ubistvo 57 civila u selu Ćuška, dok za ubistvo 42 civila u selu Ljubenić i 17 u selu Zahać, što je utvrđeno i presudama suda u Hagu, niko od optuženih nije osuđen.
FHP navodi i da su kazne većini osuđenih neprimereno blage, od kojih su neke i ispod zakonskog minimuma.
"Brojni dokazi koji su izvedeni tokom postupka otkrivaju da odgovornost za zločine ne prestaje na nivou neposrednih izvršilaca, već da je imaju i nosioci viših pozicija u komandnoj strukturi Vojske Jugoslavije, koje nisu bile obuhvaćene optužnicom", dodaje se u izveštaju.
Suđenje u ovom predmetu trajalo je 14 godina.
Prva presuda je doneta 2014, ali je Apelacioni sud Srbije ukinuo godinu dana kasnije.
Dugotrajna suđenja
Jedan od primera dugog trajanja je i suđenje za otmicu i ubistvo putnika iz voza u Štrpcima u BiH 1993. gde je optužnica protiv pripadnika jedinice "Osvetnici" potvrđena tek 2018. godine.
Proces je počeo u januaru 2019, a Apelacionu sud je u novembru 2023. ukinuo prvostepenu presudu i predmet vratio na ponovno suđenje.
"To je drastičan primer neaktivnog i neefikasnog suđenja, koji pokazuje koliko pravosudni organi doprinose odugovlačenju sudskog postupka i uskraćivanju pravde za žrtve", navodi se u izveštaju FHP-a i dodaje da su dvojica optuženih u međuvremenu preminula.
I suđenje za ubistvo 1.313 bošnjačkih civila u Kravici kod Srebrenice, koje je počelo krajem 2016, je nakon više od osam godina i dalje u fazi dokaznog postupka.
Tužilaštvo u Srbiji osmoricu pripadnika Specijalne brigade policije Republike Srpske (RS) tereti za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, iako su sudovi u BiH i Hagu za isto delo doneli presude o genocidu ili zločinu protiv čovečnosti.
"Tužilaštvo neubedljivo skriva da je procesuiranje za izvršenje genocida politički neprihvatljivo u Srbiji jer predstavnici najviših institucija ne priznaju presude da je u Srebrenici izvršen genocid", navodi se u izveštaju FHP-a.
Svi okrivljeni se brane sa slobode. Zbog njihovog nepojavljivanja tokom 2024. nije održano 15 ročišta.
"Izostanci optuženih zbog lošeg zdravstvenog stanja postali su deo prakse odugovlačenja u cilju proteka vremena i donošenja odluke o procesnoj nesposobnosti optuženih", navodi FHP.
U izveštaju se podseća da je FHP još 2010. podneo krivičnu prijavu protiv više visokorangiranih pripadnika Vojske RS zbog sumnje da su učestvovali u genocidu u Srebrenici, ali da do kraja 2024. srpsko Tužilaštvo nije pokrenulo istragu.
Nije izvršena ni presuda Suda BiH iz 2014, kojom je Novak Đukić osuđen na 20 godina zatvora zbog ubistva više od 70 ljudi na Tuzlanskoj kapiji.
Nekadašni general Vojske RS je uoči izricanja presude pobegao u Beograd gde živi slobodno.
Ima li regionalne saradnje?
Uprkos Protokolu o saradnji u progonu počinilaca ratnih zločina, Tužilaštvo u Srbiji ne želi da ustupi gonjenje pravosuđu BiH.
Jedan od primera je nekadašnji komandir čete vojne policije Zvorničke brigade Vojske RS Miomir Jasikovac, koji je u Srbiji optužen za ratni zločin svega desetak dana nakon što je Tužilaštvo BiH protiv njega podiglo optužnicu za genocid u Srebrenici.
Tužilaštvo u Srbiji je u velikoj meri umanjilo broj žrtava i sa optuženim zaključilo sporazum o priznanju krivice, uz minimalnu kaznu od pet godina zatvora.
Do sada je pravosuđu BiH ustupljen samo jedan predmet protiv državljanina BiH Edina Vranja.
Vranj je uhapšen septembra 2021. na granici Srbije i BiH na osnovu policijske potrage zbog sumnje da je izvršio ratni zločin. Iz pritvora je pušten mesec dana kasnije.
"I u tom slučaju do ustupanja je došlo nakon političke intervencije predsednika Srbije", navodi se u izveštaju FHP-a.
Iako je prošlo više od godinu dana od kada je Hag prepustio Srbiji suđenje lideru Srpske radikalne stranke za nepoštovanje Tribunala, postupak u Beogradu nije počeo.
Promocija ratnih zločinaca i negiranje genocida
Vojislav Šešelj, uz mnoge druge osuđene ratne zločince, gostuje na provladinim televizijama sa nacionalnom frekvencijom, u svojstvu analitičara.
"Zbog donošenja UN Rezolucije o Srebrenici, predstavnici vlasti u Srbiji i vladini mediji i tabloidi vodili su žestoku kampanju protiv proglašenja 11. jula Međunarodnim danom sećanja na genocid", podsetila je Jovana Kolarić iz FHP-a.
Dodala je da su predstavnici civilnog sektora, koji su se usprotivili i pozvali Srbiju da glasa za Rezoluciju i prizna genocid, napadani kao "izdajnici" od političara i provladinih medija.
I Evropska komisija je u poslednjem izveštaju o napretku Srbije uporozila da je "određeni broj političara i medija bez posledica nastavio da negira ratne zločine i genocid, kao i da pruža podršku i javni prostor osuđenim ratnim zločincima".
Komisija je zaključila da Srbija tek treba da pokaže istinsku posvećenost istrazi i donošenju presuda za ratne zločine.