Odluka Vijeća ministara da se ne produži mandat stranim sudijama i tužiocima oslabiće sposobnost BiH da odgovori na organizirani kriminal i terorizam, a posljedice će ozbiljno unazaditi nastojanja da se izgradi vladavina zakona u BiH, smatra prvi zamjenik visokog predstavnika u BiH Rafi Gregorijan.
Državu ne koštaju ništa jer se finansiraju iz donacija, a lokalne vlasti nisu uradile ništa da ih zamijene, napomenuo je Gregorijan:
„Njihov rad je itekako od koristi i pomoći BiH, ne samo zato što pomažu domaćim dužnosnicima da obavljaju svoj posao. Zahvaljujući njima, između ostalog, oni su pomagali u nastojanjima da se povrati samo u proteklih par godina 15 miliona KM ukradenih sredstava. Isto tako svima je poznato da u mnogim istragama koje se provode, a odnose se na neke visoke dužnosnike, bilo da se radi o predmetima ratnih zločina, terorizma i organizovanog kriminala, i to je još jedan od razloga zašto je prisustvo međunarodnih predstavnika neophodno.“
U Tužilaštvu BiH podsjećaju da su se prvi ljudi Suda i Tužilaštva još prije dvije godine obraćali Ministarstvu pravde BiH, OHR-u i Predsjedništvu s apelom da se produži mandat sudijama i tužiocima i u Odjelu za organizirani kriminal i terorizam, kao i onog za ratni zločin.
Razloga za ostanak stranaca je više, iznosi Selma Hećimović iz Ureda za odnose s javnošću državnog Tužilaštva:
„Smatramo da je još uvijek politička klima u zemlji takva da je našim građanima lakše dati iskaz stranom državljaninu i da se lakše mogu obratiti strancu kojeg smatraju na neki način nepristrasnijim od tužioca ili sudije sa naših prostora. Odlazak stranih sudija i tužilaca također bi mogao usporiti postojeće istrage koje su toku u Tužilaštvu BiH, a svaki domaći tužilac koji preuzme predmet će trebati neko određeno vrijeme da se upozna s tim predmetom. Ovakav zahtjev će nam samo dodatno otežati rad.“
Možda bi bili i ubijeni
Gregorijan je istakao i kako nije riječ o nesposobnosti domaćih sudija i tužilaca, već o uticaju na njih:
„Domaće sudije i tužioci su sposobni i u stanju raditi svoj posao - i oni taj posao već obavljaju. Problem su okolnosti u kojima oni moraju da rade. Zasigurno znamo da su mnogi od njih dobijali prijetnje od ljudi koji su bili predmetom istraga i procesa na kojima su radili - i potvrđeno im je da kada ne bi bilo međunarodnih predstavnika koji sa njima rade da bi možda bili i ubijeni. Mi smo zabrinuti činjenicom da se da bi eventualno bez prisustva međunarodnih predstavnika u Sudu i Tužilaštvu domaći predstavnici bili u potpunosti izloženi ovakvim vrstama prijetnji i nasilja.“
Politički uticaj na koji upozorava i Gregorijan može se naći i u izjavama najviših dužnosnika.
Milorad DodikTako je prije nekoliko mjeseci premijer RS i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, a po najavi istrage protiv njega, istakao kako strane sudije ne odgovaraju nikome, ne polažu zakletvu BiH, rade za interese svojih vlada. Pritom je tužioce okarakterisao ovako:
„Imate tužioce jajare koji uopšte ne smiju da rade svoj posao i čekaju šta će im neko od stranaca reći da rade. Ja ih pozivam da podignu optužnicu ako ima elemenata, da to riješimo jednom. Hajde, dignite optužnicu, majstori, da vidimo da li je to tako. Zašto se držite samo špekulacija? Zašto nema istrage? Zašto se mi ne možemo da branimo - nego samo moramo odgovarati na špekulacije? Dajte nam proceduru, podignite optužnicu. Evo ja ih pozivam da podignu optužnicu, pa ćemo vidjeti kako će se ko provesti u ovoj zemlji.“
Zastupnik SDA u Parlamentu BiH Šemsudin Mehmedović kaže kako je Gregorijan s razlogom upozorio na ove probleme, uz stav da se glasalo po stranačkoj naredbi, s obzirom da predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić dolazi iz SNSD-a:
„Gospodin Špirić je insistirao na takvoj jednoj odluci s razlogom jer je dobio nalog od svog političkog šefa koji bi eventualno mogao biti predmet rada tih stranih sudija. Pravosudni sistem BiH nije još na jednom tako visokom nivou da bi mogao da funkcionira nesmetano i bez političkog uticaja ukoliko bi strane sudije napustile pozicije u Sudu i Tužilaštvu.“
Zašto OHR ne nametne produženje mandata
Prijedlogom Vijeća ministara uloga međunarodnih zvaničnika koji pomažu u istragama, u krivičnom gonjenju i suđenjima u predmetima terorizma, organiziranog kriminala i korupcije prestaje krajem ove godine.
S druge strane, strancima koji rade u Odjelu za ratni zločin mandat je produžen, ali i znatno ograničen, ističe Damir Arnaut, savjetnik za pravna pitanja člana Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića. Uz napomenu da su ministri iz Stranke za BiH bili protiv odluke, Arnaut smatra čudnim da OHR, koji ima sve argumente da nametne nastavak mandata, to nije uradio:
„Ukoliko njihovi predstavnici u Parlamentu BiH budu glasali po istim linijama, mi ćemo dobiti jednu izmjenu koja će znatno suziti mandat i mogućnost njihovog rada, odnosno čitavog tužilaštva i sudstva BiH. Bilo kakva incijativa da se mandat produži u trenutnom obliku će biti blokirana entitetskim glasanjem iz RS. OHR treba reći ko to blokira i ukoliko se bude nastavilo blokirati, treba nametnuti ovu odluku o produženju.“
Stav SNSD-a je da se rad stranih sudija i tužilaca što prije okonča, te da proces preuzmu domaće snage, s akcentom na usvajanje strategije o borbi protiv organizovanog kriminala, kaže zastupnik SNSD-a u Parlamentu BiH Lazar Prodanović:
„Zalažemo se da se stranim predstavnicima, u ovom slučaju sudije i tužioci, iz pravosuđa, kao jednog od tri temeljna principa svake vlasti u bilo kojoj demokratskoj državi, što prije mandat okonča i da imamo kapacitete da ovaj proces vode domaće sudije i tužioci.“
Bosna i Hercegovina još nema usvojenu strategiju za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, a prema podacima Transparency Internationala najkorumpiranija je zemlja regije i po lošem visoko kotirana u Evropi.
Državu ne koštaju ništa jer se finansiraju iz donacija, a lokalne vlasti nisu uradile ništa da ih zamijene, napomenuo je Gregorijan:
„Njihov rad je itekako od koristi i pomoći BiH, ne samo zato što pomažu domaćim dužnosnicima da obavljaju svoj posao. Zahvaljujući njima, između ostalog, oni su pomagali u nastojanjima da se povrati samo u proteklih par godina 15 miliona KM ukradenih sredstava. Isto tako svima je poznato da u mnogim istragama koje se provode, a odnose se na neke visoke dužnosnike, bilo da se radi o predmetima ratnih zločina, terorizma i organizovanog kriminala, i to je još jedan od razloga zašto je prisustvo međunarodnih predstavnika neophodno.“
U Tužilaštvu BiH podsjećaju da su se prvi ljudi Suda i Tužilaštva još prije dvije godine obraćali Ministarstvu pravde BiH, OHR-u i Predsjedništvu s apelom da se produži mandat sudijama i tužiocima i u Odjelu za organizirani kriminal i terorizam, kao i onog za ratni zločin.
Razloga za ostanak stranaca je više, iznosi Selma Hećimović iz Ureda za odnose s javnošću državnog Tužilaštva:
„Smatramo da je još uvijek politička klima u zemlji takva da je našim građanima lakše dati iskaz stranom državljaninu i da se lakše mogu obratiti strancu kojeg smatraju na neki način nepristrasnijim od tužioca ili sudije sa naših prostora. Odlazak stranih sudija i tužilaca također bi mogao usporiti postojeće istrage koje su toku u Tužilaštvu BiH, a svaki domaći tužilac koji preuzme predmet će trebati neko određeno vrijeme da se upozna s tim predmetom. Ovakav zahtjev će nam samo dodatno otežati rad.“
Možda bi bili i ubijeni
Gregorijan je istakao i kako nije riječ o nesposobnosti domaćih sudija i tužilaca, već o uticaju na njih:
„Domaće sudije i tužioci su sposobni i u stanju raditi svoj posao - i oni taj posao već obavljaju. Problem su okolnosti u kojima oni moraju da rade. Zasigurno znamo da su mnogi od njih dobijali prijetnje od ljudi koji su bili predmetom istraga i procesa na kojima su radili - i potvrđeno im je da kada ne bi bilo međunarodnih predstavnika koji sa njima rade da bi možda bili i ubijeni. Mi smo zabrinuti činjenicom da se da bi eventualno bez prisustva međunarodnih predstavnika u Sudu i Tužilaštvu domaći predstavnici bili u potpunosti izloženi ovakvim vrstama prijetnji i nasilja.“
Politički uticaj na koji upozorava i Gregorijan može se naći i u izjavama najviših dužnosnika.
„Imate tužioce jajare koji uopšte ne smiju da rade svoj posao i čekaju šta će im neko od stranaca reći da rade. Ja ih pozivam da podignu optužnicu ako ima elemenata, da to riješimo jednom. Hajde, dignite optužnicu, majstori, da vidimo da li je to tako. Zašto se držite samo špekulacija? Zašto nema istrage? Zašto se mi ne možemo da branimo - nego samo moramo odgovarati na špekulacije? Dajte nam proceduru, podignite optužnicu. Evo ja ih pozivam da podignu optužnicu, pa ćemo vidjeti kako će se ko provesti u ovoj zemlji.“
Zastupnik SDA u Parlamentu BiH Šemsudin Mehmedović kaže kako je Gregorijan s razlogom upozorio na ove probleme, uz stav da se glasalo po stranačkoj naredbi, s obzirom da predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić dolazi iz SNSD-a:
„Gospodin Špirić je insistirao na takvoj jednoj odluci s razlogom jer je dobio nalog od svog političkog šefa koji bi eventualno mogao biti predmet rada tih stranih sudija. Pravosudni sistem BiH nije još na jednom tako visokom nivou da bi mogao da funkcionira nesmetano i bez političkog uticaja ukoliko bi strane sudije napustile pozicije u Sudu i Tužilaštvu.“
Zašto OHR ne nametne produženje mandata
Prijedlogom Vijeća ministara uloga međunarodnih zvaničnika koji pomažu u istragama, u krivičnom gonjenju i suđenjima u predmetima terorizma, organiziranog kriminala i korupcije prestaje krajem ove godine.
S druge strane, strancima koji rade u Odjelu za ratni zločin mandat je produžen, ali i znatno ograničen, ističe Damir Arnaut, savjetnik za pravna pitanja člana Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića. Uz napomenu da su ministri iz Stranke za BiH bili protiv odluke, Arnaut smatra čudnim da OHR, koji ima sve argumente da nametne nastavak mandata, to nije uradio:
Stav SNSD-a je da se rad stranih sudija i tužilaca što prije okonča, te da proces preuzmu domaće snage, s akcentom na usvajanje strategije o borbi protiv organizovanog kriminala, kaže zastupnik SNSD-a u Parlamentu BiH Lazar Prodanović:
„Zalažemo se da se stranim predstavnicima, u ovom slučaju sudije i tužioci, iz pravosuđa, kao jednog od tri temeljna principa svake vlasti u bilo kojoj demokratskoj državi, što prije mandat okonča i da imamo kapacitete da ovaj proces vode domaće sudije i tužioci.“
Bosna i Hercegovina još nema usvojenu strategiju za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, a prema podacima Transparency Internationala najkorumpiranija je zemlja regije i po lošem visoko kotirana u Evropi.