Kada je američki predsjednik Donald Trump prošle sedmice rekao da će dati "važnu izjavu" o Rusiji, pojavile su se špekulacije da bi mogao iskoristiti skoro četiri milijarde dolara neiskorištene američke vojne pomoći za Ukrajinu ili konačno uvesti sankcije Moskvi i njenim glavnim trgovinskim partnerima.
Umjesto toga, Trump je 14. jula objavio da će evropske članice NATO-a poslati postojeće sisteme naoružanja poput Patriot raketnih sistema Ukrajini, a zatim ih nadomjestiti kupovinom novih iz Sjedinjenih Država.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte, koji se pridružio Trumpu u Bijeloj kući prilikom objave, rekao je da će vrijednost oružja koje se šalje Ukrajini iznositi milijarde dolara, ali njih dvojica nisu dali dodatne detalje o vrsti oružja ni vremenskom okviru.
Prema pisanju The Wall Street Journala, pozivajući se na dva izvora upoznata sa strategijom, paket pomoći Ukrajini mogao bi vrijediti 10 milijardi dolara.
Ova "važna izjava" pokazuje da je Trump promijenio stav kada je riječ o isporuci oružja Ukrajini.
Međutim, kada je riječ o ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, Trump izgleda nije spreman učiniti isto.
Trump je Rusiji, koja napreduje na bojištu još od prošle godine, dao dodatnih 50 dana da pristane na prekid vatre, prije nego što zaprijeti ekonomskim sankcijama državama koje trguju s Rusijom, što bi moglo potaknuti Moskvu da pristane na pregovore.
"Razgovori s njim su vrlo prijatni, a onda uveče rakete počnu padati", rekao je Trump, misleći na skoro svakodnevne noćne zračne napade Rusije na ciljeve širom Ukrajine.
"Ne želim reći da je on ubica, ali on je žilav čovjek. To se pokazalo kroz godine. Prevario je mnogo ljudi", dodao je.
Trump je okončanje rata u Ukrajini postavio kao jedan od glavnih prioriteta svoje vanjske politike, obavio je najmanje šest razgovora s Putinom i tri puta poslao svog izaslanika, Stevea Witkoffa, u Moskvu kako bi s Kremljem razgovarao o miru.
Međutim, Putin je više puta odbio Trumpov zahtjev za 30-dnevnim prekidom vatre, odgovarajući američkom predsjedniku intenziviranjem zračnih napada na Ukrajinu.
Trump, koji je više puta izrazio divljenje prema Putinu kao lideru i opisao njihove odnose kao "veoma dobre", rekao je da je mislio da je četiri puta bio blizu postizanja dogovora o okončanju rata, ali da su svi propali.
"Veoma sam razočaran predsjednikom Putinom, jer sam mislio da ćemo imati dogovor prije dva mjeseca, ali izgleda da do toga ne dolazi", rekao je Trump.
John Hardie, zamjenik direktora Programa za Rusiju pri Fondaciji za odbranu demokratija, izjavio je da Trumpove izjave pokazuju da ide "u pravom smjeru" kada je riječ o Ukrajini, ali je doveo u pitanje potrebu za davanjem dodatnog vremena Putinu.
"Putin je već jasno dao do znanja da u ovom trenutku nema namjeru ozbiljno pregovarati, tako da ne znam zašto Trump još uvijek čeka" sa sankcijama, rekao je Hardie za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Ipak, Trumpova izjava predstavlja njegovu najveću javnu podršku Ukrajini otkako je preuzeo dužnost u januaru.
Trump do sada nije poslao novu vojnu pomoć Ukrajini, nadajući se da bi mogao pridobiti Putina i rano u svom mandatu okončati rat. Njegov prethodnik, predsjednik Joe Biden, odobrio je 67 milijardi dolara vojne pomoći, ali je ostavio gotovo četiri milijarde neiskorištenih kada je napustio funkciju.
Trump je tokom izborne kampanje više puta kritikovao Bidenovu pomoć Ukrajini, promovišući svoju politiku "Amerika na prvom mjestu". Tako što je posljednju isporuku oružja Ukrajini predstavio kao prodaju putem NATO-a, Trump može reći da ispunjava svoja predizborna obećanja.
Ruski zvaničnici su odbacili Trumpove komentare.
"Za 50 dana može se desiti mnogo toga na bojištu i u anketama koje mjere podršku zapadnim vladama. Ključno je da to ni na koji način ne utiče na naše raspoloženje", izjavio je zamjenik predsjedavajućeg Vijeća Ruske Federacije, Konstantin Kosačov, u objavi na Telegramu.
Glavni indeks ruske berze, MICEX, skočio je za 2,7 posto nakon Trumpovih komentara, što je znak da su ruski investitori očekivali oštrije mjere iz Bijele kuće.
'Značajna' promjena
Charles Kupchan, viši saradnik u Vijeću za vanjske odnose (Council on Foreign Relations), rekao je da je promjena u Trumpovom stavu prema Rusiji i Ukrajini "prilično značajna".
U dosad neviđenom diplomatskom potezu, Trump je u februaru izbacio ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog iz Ovalnog ureda nakon rasprave o ratu koja je uživo zabilježena na televiziji.
Kina, Indija i Turska su veliki kupci ruske nafte. Turska je članica NATO-a, dok je Indija dio diplomatskog partnerstva QUAD, koje takođe uključuje Sjedinjene Američke Države, Australiju i Japan.
"Neće biti lako izvršiti pritisak na Indiju jer je ona američki partner u QUAD-u, dok Kina ima određenu moć nad SAD-om u pojedinim oblastima, poput rijetkih zemnih metala", rekao je Courtney za RSE.
CNN je kasnije, pozivajući se na neimenovanog zvaničnika Bijele kuće, izvijestio da je, kada je Trump govorio o "sekundarnim carinama", zapravo mislio na 100-postotne carine na rusku robu i sekundarne sankcije prema drugim zemljama koje kupuju rusku naftu.
RSE nije mogao odmah potvrditi te navode.
Sekundarne sankcije su moćan alat i mogle bi primorati finansijske institucije i druge subjekte u Kini, Indiji i Turskoj da izbjegavaju poslovanje s Rusijom.
Ključ je u provođenju
Trump od preuzimanja dužnosti nije uveo nijednu novu ekonomsku sankciju protiv Rusije, što je oslabilo ukupni režim sankcija prema toj zemlji. Da bi se spriječili pokušaji zaobilaženja postojećih sankcija, na primjer, kroz osnivanje fiktivnih kompanija, nove sankcije moraju se redovno uvoditi.
Provođenje sankcija takođe je usporilo pod Trumpom, a do sada je izrečena samo jedna kazna protiv pojedinaca koji zaobilaze sankcije protiv Rusije. Stručnjaci upozoravaju da uvođenje novih sankcija bez pojačanog provođenja umanjuje njihov efekat.
"Mislim da ne postoji stvarna politička volja za provođenje sankcija protiv Rusije, za razliku od, recimo, politike kontrole izvoza prema Kini ili čak sankcija prema Iranu", rekla je prošle sedmice Rachel Ziemba, analitičarka Centra za novu američku strategiju (Center for a New American Strategy), za RSE.
U međuvremenu, Kimberly Donovan, stručnjakinja za sankcije iz Atlantskog savjeta u Washingtonu, izjavila je da, ako Sjedinjene Države žele dovesti Rusiju za pregovarački sto, moraju zauzeti oštriji stav prema ruskoj naftnoj industriji.
"Mislim da bismo trebali preduzeti korake kako bismo sankcionisali rusku naftu, slično onome što smo uradili s Iranom, kao sredstvo pritiska na Putina", rekla je ona.
Iranska proizvodnja nafte je naglo pala nakon američkih sankcija, što je uništilo ekonomiju te zemlje.
Kupchan je rekao da bi usvajanje zakona o sankcijama protiv Rusije imalo "simboličan značaj" čak i ako Trump provede samo njegove dijelove.
"To šalje poruku Putinu da je Trump spreman pojačati pritisak", rekao je, dodajući da bi mogli uslijediti i dodatni koraci protiv Rusije.
Trump je optužio ukrajinskog lidera, koji je tražio dodatno oružje, da ne želi da završi rat. Nekoliko dana ranije, Trump ga je nazvao "diktatorom", izraz koji nikada nije upotrijebio za Putina, koji Rusijom vlada već više od četvrt vijeka.
Ipak, Ukrajina je kasnije pristala na Trumpov zahtjev za 30-dnevnim prekidom vatre, dok je Putin odugovlačio, iznoseći zahtjeve koje su Kijev i zapadni zvaničnici smatrali nerazumnim.
Kako su ruski napadi na ukrajinske gradove nastavljeni, pri čemu su poginule stotine civila, dok je Trump pokušavao postići prekid vatre, američki predsjednik je počeo izražavati frustraciju zbog Putina, nazivajući ga "ludim" i govoreći da je "razočaran" ruskim liderom.
"Vidjeli ste kako se Trump u posljednjih nekoliko mjeseci postepeno kreće ka čvršćem stavu kada je riječ o suprotstavljanju Putinu. Mislim da današnja izjava nije otišla koliko je mogla, ali postoji konkretan pomak", rekao je Kupchan za RSE.
Bill Courtney, bivši američki diplomata i analitičar RAND korporacije, rekao je da je Trump uložio veliki trud u okončanje rata, a Putinovo odbijanje njegovog pristupa bilo je "prilično neugodno" za administraciju. Ipak, dodao je da je Putin sada "pretjerao" i da je time okrenuo Trumpa protiv sebe.
Sankcije i carine
Tokom sastanka u Ovalnom uredu, Trump je rekao da će uvesti "sekundarne carine" ako Rusija ne pristane na prekid vatre u roku od 50 dana, odnosno do početka septembra.
Njegovi komentari bili su nejasni i izazvali su zabunu o tome na šta je tačno mislio.
Američki predsjednik nije pojasnio koje bi zemlje bile pogođene tim carinama.
Zakon o sankcijama protiv Rusije u američkom Kongresu koristi isti izraz i cilja zemlje koje kupuju rusku naftu.
Izvoz nafte čini otprilike trećinu prihoda u federalnom budžetu Rusije.