Ruski predsjednik Vladimir Putin najavio je trodnevni prekid vatre s Ukrajinom. Prekid vatre poklapa se s obilježavanjem godišnjice poraza nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova sugerisao je da je poziv, koji je Kremlj objavio 28. aprila, neiskren, te je predložio da prekid vatre počne odmah.
Ovo je drugi put u mjesecu da je Kremlj pozvao na obustavu borbi. Prijedlog za uskrsni praznik početkom mjeseca bio je uglavnom ignorisan, jer su se Rusija i Ukrajina nastavile međusobno napadati, uključujući nedavne serije masovnih zračnih napada Moskve širom Ukrajine.
Prekid vatre poklopio bi se s Danom pobjede. To je najcijenjeniji praznik u Rusiji i Ukrajini. Ovog 9. maja obilježava se 80. godišnjica poraza nacističke Njemačke.
Kao i svake godine tokom svog predsjedništva, Putin će predsjedavati vojnom paradom na Crvenom trgu koja slavi sovjetsku ulogu u porazu Njemačke. Posljednjih godina, ovu priliku iskoristio je kako bi popravio imidž sovjetske i ruske historije, a također napadao Zapad.
Reagujući na prijedlog Kremlja, ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiga pozvao je na prekid vatre koji bi počeo odmah.
"Zašto čekati 8. maj? Ako se vatra može ugasiti sada, i bilo koji datum za 30 dana - tako da bude stvarno, a ne samo zbog parade", rekao je u postu na X.
"Ukrajina je spremna podržati trajni, dugoročni i potpuni prekid vatre. I to je ono što stalno predlažemo, barem na 30 dana."
Proslava se događa dok ruska invazija na Ukrajinu – sada najveći kopneni rat u Evropi od Drugog svjetskog rata – traje četvrtu godinu bez prestanka. Ruski gubici, poginuli ili ranjeni, sada premašuju sve gubitke koje je Rusija pretrpjela u sukobima u kojima je učestvovala od 1945. godine.
Napori za postizanje bilateralnog prekida vatre, ili čak šireg mirovnog sporazuma, ubrzani su kada je američki predsjednik Donald Trump preuzeo funkciju u januaru, obećavši da će okončati borbe unutar 24 sata.
Njegov prethodnik, Joe Biden, odbio je ulaziti u suštinske pregovore s Moskvom sve dok invazija traje.
Iako je Trump otvorio direktne pregovore s Moskvom, ruski zvaničnici su tražili da se pregovori prošire kako bi obuhvatili ne samo sukob u Ukrajini, već i širi bilateralni odnos između Washingtona i Moskve.
Rusija i Ukrajina složile su se o ograničenom prekidu vatre u martu, ali su se obje strane nastavile međusobno napadati. Na bojištu, ruske snage su iskoristile prednost – u ljudstvu i oružju – kako bi slomile ukrajinske trupe.
Tokom vikenda, na marginama sahrane pape Franje u Vatikanu, Trump je imao prvi direktni susret s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim od februara, kada su pregovori u Ovalnoj kancelariji prerasli u svađu.
Trump je također rekao da je sastanak sa Zelenskim 26. aprila prošao dobro. Dodao je da misli da je Zelenski spreman da ustupi ukrajinsko poluostrvo Krim Rusiji kao ustupak - nešto što je ukrajinski lider dugo izjavljivao da nikada neće učiniti.
Trump je kasnije pozvao Putina da "prestane pucati" i prihvati mirovni sporazum.
"Pa, želim da prestane pucati, sjedne i potpiše sporazum", rekao je Trump novinarima.
Portparolka Bijele kuće Karoline Leavitt ponovila je tu tvrdnju 28. aprila.
Trump "želi vidjeti trajni prekid vatre. Razumijem da je Vladimir Putin jutros ponudio privremeni prekid vatre", rekla je. "Predsjednik je jasno stavio do znanja da želi vidjeti trajni prekid vatre kako bi zaustavio ubijanje i krvoproliće."
Zelenski je rekao da posljednji razgovori predstavljaju "vrlo simboličan sastanak koji ima potencijal da postane historijski, ako postignemo zajedničke rezultate."
Stručnjaci kažu da Putin odugovlači pregovore jer njegove snage imaju prednost na bojnom polju, i prekid vatre na trenutnoj liniji kontakta bi ga ostavio bez cilja potpunog zauzimanja četiri regije istočne Ukrajine za koje Rusija tvrdi da je anektirala 2022: Donjeck, Lugansk, Zaporožje i Herson.
Stručnjaci kažu da bi ustupanje teritorije Rusiji bilo politički i ustavno nemoguće za Zelenskog. Ukrajinski građani i zakonodavci su snažno protiv te ideje.
Ranije tog dana, američki državni sekretar Marco Rubio rekao je da je dogovor za okončanje ruske invazije na Ukrajinu "bliži".
"Oni (Rusija i Ukrajina) su generalno bliže nego što su bili u posljednje tri godine, ali još uvijek nisu tamo", rekao je Rubio u intervjuu za NBC News 27. aprila.
Ali Trumpova kritika Putina došla je ubrzo nakon što je dao svoju najodlučniju izjavu do sada o potrebi da Ukrajina ustupi teritoriju Rusiji kako bi osigurala mirovni sporazum.
Rekao je u intervjuu za Time magazin objavljenom 25. aprila da će "Krim ostati uz Rusiju".
Rusija želi da bilo koji mirovni sporazum prizna njenu kontrolu nad gotovo 20 posto Ukrajine, uključujući Krim. Također želi da Ukrajina bude demilitarizirana i izvan NATO-a. Moskva je također odbacila zahtjev Kijeva za zapadnim mirovnim snagama koje bi nadzirale bilo koji sporazum o prekidu vatre.
Evropski zvaničnici i američke demokrate su se usprotivili nekim američkim prijedlozima za okončanje rata.
Njemački ministar odbrane Boris Pistorius rekao je 27. aprila da Kijev ne bi trebao pristati na američke prijedloge koji bi uključivali ustupanje teritorije Rusiji.
Kaja Kallas, visoka predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, rekla je da bi bila greška da Sjedinjene Države razmatraju mogućnost priznavanja okupiranog Krima kao ruske teritorije u sklopu mirovnog sporazuma.
"Krim je Ukrajina", naglasila je Kallas, dodajući da EU nikada neće priznati poluostrvo kao dio Rusije.
Uz izvještaje AP-a, Reutersa i AFP-a
